Zakonska rješenja o primjeni afirmativne akcije nijesu obavezujuća za obrazovne institucije. Zato se, u akademsku 2020/21. godinu, po principu afirmativne akcije na studije upisao samo jedan student iz romske zajednice.
Predavanja su počela u ponedeljak, 28. septembra, ali je dvoje mladih kandidata, pripadnika romske i egipćanske populacije, ostalo bez indeksa na državnom Univerzitetu. Njima nije omogućen upis, uprkos principa afirmativne akcije koju zakon predviđa.
Zakon o visokoškolskom obrazovanju definiše da afirmativna akcija podrazumijeva uvođenje posebnih mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite prava lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju u obrazovanju.
Zakonska rješenja o primjeni afirmativne akcije nijesu obavezujuća za obrazovne institucije. Zato verzirani za ovu problematiku smatraju da saradnja Rektorata i Ministarstva za ljudska i manjinska prava treba da bude čvršća i da Rektorat treba da prihvata preporuke Ministarstva. Na taj način bi se omladina iz romske zajednice pomogla na najefikasniji način, tamo gdje je ta pomoć najpotrebnija i najefikasnija. U sticanju znanja. A to će donijeti konkretne promjene u svakodnevnom životu, jer će obazovani Rom i Egip’ani biti kvalifikovani za bolje plaćene poslove.
Sa druge strane, odbijanja pri upisu na studije djeluju nemotivišuće i obeshrabrujuće i dovodi do toga da ni ne pokušavaju više da se upišu.
Violeta Hajrizaj je završila srednju stručnu školu ,,Spasoje Raspopović” na smjeru modnog dizajnera. Živi u devetočlanoj porodici u romskom naselju Vrela ribnička, gdje živi i većina Roma/Romkinja i Egipćana/ki u Crnoj Gori. Prva je u porodici koja je završila srednju školu, sa željom i namjerom da bude i prva sa fakultetskom diplomom. Prva je u porodici i naselju koja se bavi novinarskim poslom, što je netipično za romsku zajednicu. Još od osnovne škole je krenula aktivističkim putem, radeći na sebi kroz edukacije i omladinske seminare i pomažući široj romskoj zajednici kroz razne projekte civilnog sektora.
Nakon završene srednje stručne škole ,,Spasoje Raspopović” poželjela je da studira novinarstvo pa se prijavila na fakultet Političkih nauka.
,,Prošle godine sam se u drugom roku prijavila na smjer novinarstva. Kada sam pošla u studentsku službu, rekli su mi da su sva mjesta na svakom fakultetu popunjena. Nakon toga sam tražila sastanak sa dekanom, iako su mi uporno govorili da će ishod biti isti. I bili su u pravu”, razočarano izjavljuje Violeta.
Pomoć je došla i od romske organizacije mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren amenca”, koja je u njeno ime podnijela molbu nadležnim institucijama, ali uzalud.
Afirmativna akcija podrazumijeva i obezbijeđivanje stipendija za školovanje, iz kog razloga se Violeta ove školske godine prijavila i na državni i na privatni fakultet u nadi da će joj se vrata na privatnom otvoriti a stipendija doći od nekog Ministarstva. Univerzitetu Donja Gorica – UDG je prihvatio njenu aplikaciju, ali su se izostankom stipendije urušene dalje nade o studiranju na tom fakultetu.
,,Prijavila sam se na UDG-u i bila sam presrećna. Taj osjećaj, ta snaga koju osjetite u sebi da vi kao jedina Romkinja na tom fakultetu pored mnoštva ostalih studenata vidite sebe… Osjećaj je neopisiv i bila sam presrećna kada sam bila primljena. U glavi mi se vrtjelo i to da ću svojim primjerom pokazati mojim vršnjakinjama i svim Romkinjama i Egipćankama da i mi možemo da se obrazujemo”, govori Violeta kroz osmjeh.
Državni fakultet je reagovao u prepoznatljivom maniru i pozvali su je da podigne dokumenta jer je njena prijava odbijena.
,,Prijavila sam se i ove godine (2020/21) na istom fakultetu i na istom smjeru kao i prošle godine. Zbog situacije sa koronavirusom bila sam spriječena da lično idem na fakultet, ali sam uspjela da potrebnu dokumentaciju za upis dostavim poštom. Nedugo nakon toga mi je javljeno da dođem po svoju dokumentaciju jer nisam primljena”.
Bez odjeka su ostala i Violetina objašnjenja da je ona Romkinja i da se prijavila po principu afirmativne akcije, i da je ovo već druga godina da se prijavljuje na istom fakultetu. Služba fakulteta ju je opet zvala da dođe da podigne dokumenta.
Njena preporuka institucijama je da se pobrinu da afirmativna akcija ne bude mrtvo slovo na papiru, a svima mladima da se bore za pravedniji sistem.
Nažalost, ovo nije usamljen primjer. Propisi o afirmativnoj akciji nisu pomogli ni dvadesetjednogodišnjoj Škurti Beriša koja je takođe završila srednju stručnu školu ,,Spasoje Raspopvić” na smjeru grafičkog tehničara i koja je željela da upiše isti fakultet. Njena najveća podrška u životu jeste njena porodica.
Ona je planirala da upiše Grafički dizajn na Univerzitetu Mediteran, ali nije uspjela jer nije dobila stipendiju koja bi joj pokrila školarinu.
Pored jednogodišnje pauze Škurta je odlučila ponovo ove godine da se prijavi na fakultet Političkih nauka, smjer socijalni rad. ,,Nijesam primljena zato što je primljeno samo 40 kandidata koji su imali bolji prosjek od mene”, navodi Škurta.
Za pomoć se obratila Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao i Romskoj organizaciji madih ,,Koračajte sa nama-Phiren amenca”. Ovoj organizaciji je iz Fakulteta političkih nauka, kako su nam kazali, objašnjeno da Zakon o visokom obrazovanju prepoznaje afirmativnu akciju samo za osobe sa invaliditetom. Međutim, iako javljeno da će biti primljena po principu afirmativne akcije, Škurta je odbijena.
Iz Romske organizacije mladih ,,Koračajte sa nama-Phiren amenca” naglašavaju da je bitno da se afirmativna akcija primjenjuje i za studente iz romske i egipćanske zajednice ,,Potrebno je da se Zakonom o visokom obrazovanju jasno definiše adekvatna primjena afirmativne akcije na način što će se pored studentima osoba sa invaliditetom dodati i kategorija romske i egipćanske zajednice.
U ponedeljak, 5. oktobra organizujemo konferenciju na koju smo pozvali predstavnike Rektorata, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Ministarstva prosvjete sa ciljem da razmatrimo ova pitanja. Nadamo se riješenjiima koje će ukloniti pravne nedostatke i mogućnosti da se afirmativna akcija ne tumači adekvatno”, kazali su nam iz NVO ,,Koračajte sa nama-Phiren amenca”.