Romi i Egipćani u Crnoj Gori
DSCN3044

UPRE: Vlada Crne Gore da ozbiljno shvati zahtjeve romske i egipćanske zajednice

Romi u Crnoj Gori do sada nikada nijesu imali prilike da se uključe u demokratskim procesima, da odlučuju o svojoj sudbini. Od 1998. godine kada je Institut afirmativne akcije uveden u izborno zakonodavstvo, Zakon o izboru odbornika i poslanika do sada se izmjenio 18 puta, a nijednom se nije razmotrila mogućnost da se romskoj zajednici omogući autentično predstavljanje u Skupštini, tamo gdje se donose „odluke za njihov život“.

Ujedinjeni pokret Roma i Egipćana u Crnoj Gori (UPRE) je građanska inicijativa koja je nastala u septembru ove godine sa ciljem da zagovara interese romske i egipćanske zajednice i artikuliše njene potrebe u političkoj sferi Crne Gore. UPRE je nedavno pokrenuo peticiju koju je do sada potpisalo više od 1600 pripadnika ove populacije. Cilj je da Vlada Crne Gore usvoji tri zahtjeva ove zajednice kako bi se poboljšao položaj ove najmarginalizovanije grupe u Crnoj Gori. U razgovoru sa članovima ovog Pokreta Elvisom Berišom i Almirom Tahirijem, saznali smo koji su to problemi sa kojima se najčešće susreću pripadnici romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori i šta se očekuje od ove peticije.

UDAR: Kako smo rekli, peticiju je do sada potpisalo više od 1600 pripadnike romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori. Koji su to zahtjevi koje ste konkretno definisali ovom peticijom?

UPRE: Zahtjevi se odnose na smanjenje trenutnog cenzusa za ulazak u parlament, zatim da u Kancelariji za evropske integracije bude formiran Sektor za kreiranje, implementaciju i monitoring sprovođenja politika vezanih za Rome i Egipćane, koji će izradom i realizacijom politika za njih imati fokus na ostvarivanje ciljeva Deklaracije Zapadnog Balkana o integraciji Roma, koju je Crna Gora potpisala u julu 2019. godine kao. Jedan od zahtjeva UPRE je i rješavanje pitanja stanovanja romskim i egipćanskim porodicama.

UDAR: Da li su Romi do sada imali priliku da budu dio izbornog procesa?

UPRE: Romi u Crnoj Gori do sada nikada nijesu imali prilike da se uključe u demokratskim procesima, da odlučuju o svojoj sudbini. Od 1998. godine kada je Institut afirmativne akcije uveden u izborno zakonodavstvo, Zakon o izboru odbornika i poslanika do sada se izmjenio 18 puta, a nijednom se nije razmotrila mogućnost da se romskoj zajednici omogući autentično predstavljanje u Skupštini, tamo gdje se donose „odluke za njihov život“.

Zato je izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika koja se odnosi na član 94 stav 2 tačka 2 – u cilju smanjenja cenzusa sa trenutnog 0,70 na 0,35% neophodna kako bi i romska nacionalna zajednica dobila šansu za političko predstavljanje u Skupštini Crne Gore. Ovakav afirmativan model već postoji za jednu nacionalnu manjinsku zajednicu u Crnoj Gori koja je brojčano gotovo identitčna romskoj zajednici.

Elvis Beriša (Foto: Enis Eminović)

Elvis Beriša (Foto: Enis Eminović)

UDAR: Roma u crnogorskoj politici nema. Ima li ih u institucijama, ili na nekim pozicijama u vlasti?

UPRE: U Crnoj Gori, osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. Romi su prema svim istraživanjima najugroženija i najdiskriminisanija manjinska zajednica u Crnoj Gori uz trend povećanja etničke distance prema Romima. Zbog toga, drugi zahtjev peticije je da se u Vladi Crne Gore, tačnije u Kancelariji za evropske integracije formira Sektor za kreiranje, implementaciju i monitoring sprovođenja politika vezanih za Rome i Egipćane, koji će kroz izradu i realizaciju politika za Rome imati fokus između ostalog i na ostvarivanje ciljeva Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u sklopu procesa proširenja Evropske unije koju je Vlada Crne Gore potpisala u julu ove godine.

UDAR: Gdje su zapravo Romi i Egipćani između obećanja i svakodnevnih problema sa kojima se susreću i može li se izdvojiti neko koji je “gorući”?

UPRE: Problemi sa kojima se susreću Romi i Egipćani u Crnoj Gori su mnogobrojni i mnogo je teško izdvojiti bilo koji problem kao najveći. Najveći problem je to što postoji mnogo problema, mnogo priče i obećavanja, hvalisanja da smo primjer za inkluziju Roma, a u stvari malo je rada i rezultata. To potvrđuju ne samo subjektivna mišljenja romske zajednice, već i svi izvještaji međunarodne zajednice pa čak i Vlade Crne Gore. Sve ovo možemo reći da je posljedica višegodišnje sistemske diskriminacije romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori koja nikako da se prizna i nikako da se krene u suzbijanju iste. To dovodi do lošeg socio-ekonomskog položaja, loše stambene infrastrukture, visoke stope nezaposlenosti, i neregulisanog pravnog statusa čime im je otežan pristup i ostvarivanje svih ljudskih prava, posebno zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju.

Mi iz UPRE smatramo da je posebno opasna politička diskriminacija odnosno nemogućnost odgovarajuće političke participacije i uticaja u tijelima u kojima se donose odluke. Mi se nadamo da će Vlada Crne Gore u nama vidjeti partnera kako bi zajedničkim snagama u potpunosti riješili gore naveden probleme.

Elvis Beriša i Almir Tahiri UPRE (Foto: Enis Eminović)

Elvis Beriša i Almir Tahiri UPRE (Foto: Enis Eminović)

UDAR: Od svih problema koji su prepoznati ne samo u Crnoj Gori, već u čitavom regionu, a govorimo o stanovanju, obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, koji je po vašim saznanjima najizraženiji od ova četiri?

UPRE: Riješavanje pitanja stanovanja romskim i egipćanskim porodicama, posebno najugroženijima kroz adekvatna stambena rešenja, uključujući legalizaciju neformalnih objekata i obezbeđivanje socijalnog stanovanja je treći zahtjev. Ovo je svakako i jedna od preporuka evropske komisije. Prema našim procjenama više od 50 posto romskih i egipćanskih porodica živi u objektima koje nisu legalizovane i zbog toga im preti iseljenje. S druge strane, mnoge porodice u stanju potrebe socijalne pomoći nemaju riješeno pitanje stanovanja. Mi želimo da ovo stanje konačno krene da se pomjera unaprijed, jer osim stanova koji su obezbjeđeni za raseljena lica u tri opštine, za ostale porodice koje su takođe u stanju potrebe za krovom nad glavom nije apsolutno ništa urađeno. Do sada su se uglavnom kroz strane fondove poput EU i Sarajevskog procesa riješavala ova pitanja. Zahtjev je da se Vlada Crna Gora ozbiljno dohvati rješavanja ovog krucijalnog pitanja za romsku i egipćansku zajednicu.

UDAR: Da li je ova peticija zapravo protest što Vlada Crne Gore do sada nije dovoljno učinila za poboljšanje uslova u kojima žive RiE?

UPRE: Peticija je jedan od legitimnih demokratskih mehanizama za unapređenje života zajednice koja je, nažalost, najdiskriminisanija u Crnoj Gori. Neophodno je bilo pokrenuti peticiju, jer do sada nijesmo uočili suštinsku volju Vlade Crne Gore da ozbiljno shvati zahtjeve romske i egipćanske zajdnice koja je preko nevladinih organizacija pokušavala da artikuliše svoje potrebe. Čak ni Nacionalni savjet Roma kao organ koji je u sklopu državnog aparata nije uspio da promjeni ovo stanje. Peticija i sama građanska inicijativa UPRE je na neki način i odraz naše političke zrelosti. Naš cilj nije da protestujemo, već da Vladu Crne Gore usmjerimo na putu da svojim stanovnicima, uz resurs kao što su članovi UPRE, suštinski donese kvalitetne programe zapošljavanja, rješavanja stambenog pitanja, promociju i zaštitu svih ljudskih prava na koja kao ljudska bića imamo pravo.

UDR: Da li je peticija ujedinila romske i egipćanske aktiviste i aktivistkinje u Crnoj Gori?

UPRE: Romski i egipćanski aktivisti i aktivistkinje u Crnoj Gori su kroz niz projekata i aktivnosti do sada pokazali da su ujedinjeni kada je intres zajednice u pitanju. UPRE, ali i peticija, dodatno osnažuje i povezuje aktiviste. To pokazuje činjenica da se broj članova UPRE povećava i da trenutno okuplja nešto više od 40 aktivista, među kojima mladi obrazovni intelektualci dominiraju.

UPRE (Foto: Enis Eminović)

UPRE (Foto: Enis Eminović)

UDAR: I na kraju, šta očekujete da će peticija dati kao krajnji rezultat?

UPRE: Jedan od razloga udruživanja u građanski pokret UPRE je isticanje zajedničkog glasa Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Očekujemo da naš udruženi glas dopre do onih koji treba da odluče o zahtjevima najugroženije populacije u ovoj zemlji. Ubijeđeni smo da će Vlada ozbiljno razmotriti našu peticiju. Smatramo da su naši zahtjevi u skladu sa ljudskim pravima, kao i vrijednostima i svim obavezama koje Crna Gora mora ispuniti ukoliko želi da postane punopravni član Evropske unije. Na kraju, ukoliko Vlada Crne Gore zaista želi da ostvari ciljeve i rezultate iz “Deklaracije Partnera iz Zapadnog Balkana o integraciji Roma kroz proširenje EU” koju je potpisala u Poznanu ove godine, onda mora pokazati rezultate na dijelu. UPRE će raditi na tome da u narednom periodu doprinese poboljšanju života romske i egipćanske zajednice u svim sferama života.

IZVOR: (portal-udar.net)

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *