MIŠLJENJE STEFAN MILER, SPOLJNI SAVJETNIK CENTRALNOG SAVJETA NJEMAČKIH SINTA I ROMA
anticiganizam

Romi na Zapadnom Balkanu: potrebna je promjena politike

„Anticiganizam kao specifična rasna netrpeljivost prema Sintima i Romima zasnovana na predrasudama, stereotipima i neprijateljstvu je glavni uzrok diskriminacije nad Romima i njihovog isključenja iz društva. Njemačka politika za Zapadni Balkan do sada nije kao jedan od prioritetat postavila borbu protiv anticiganizma i sistemske diskriminacije Roma“, konstatuje Stefan Miler u autorskom tekstu čije djelove prenosimo

Uprkos različitim inicijativama Evropske unije (EU) položaj Roma na Zapadnom Balkanu se poslednjih godina nije značajno poboljšao. Vrijeme je za korjenito preispitivanje preduzetih akcija i nove mjere u Berlinu i Briselu. I Njemačka vlada i EU-a moraju da prepoznaju i da se bore protiv anticiganizma kao osnovnog uzroka diskriminacije Roma i stvaraju konkretne mogućnosti za Rome na lokalnom tržištu rada.

Iako su u okviru procesa pridruživanja značajna (finansijska) ulaganja od strane Evropske unije bila usmjerana u ovaj region  situacija Roma na Zapadnom Balkanu    se nije značajno promijenila u proteklih 20 godina. Međunarodne inicijative kao Dekada inkluzije roma 2005-2015 i prateća inicijativa Roma Integration 2020, kao i usvajanje nacionalnih zakona, strategija i akcionih planova su rezultirale samo djelimičnim promjenama.

Anticiganizam oblikuje situaciju Roma na Zapadnom Balkanu 

U kojoj mjeri su postojeće politike na nacionalnim i na nivou EU neefikasne zadnjih nekoliko godina  i u kojoj mjeri je neophodno učiniti korjenite promjene pravca pokazuju i slijedeći statistički podaci o situaciji Roma.

Namjerno su odabrani podaci o mlađoj romskoj populaciji, jer su oni imali najviše koristi od ulaganja posljednjih godina, uključujući i velika ulaganja u obrazovne mjere.

2017-e godine, 78% mladih Roma (od 18 do 24 godina) u Albaniji nije pohađalo školu, bilo zaposleno ili pohađalo neku obuku (NŠPT). U Bosni i Hercegovini udio  je 86%, na Kosovu 78%, u Crnoj Gori 82%, u Sjevernoj Makedoniji 74% i u Srbiji 73%.

Za većinsko stanovništvo Zapadnog Balkana, procenat mladih koji u ciljnoj dobnoj skupini nijesu bili uključeni u obrazovanje ili bili zaposleni iznosi između 33 i 59 procenata; U EU, prosečna stopa je 14.3%, dok u Nemačkoj stopa je samo 8.6%.

Između 31% (u Crnoj Gori) i 69% (u Sjevernoj Makedoniji) mladih Roma između 18 i 21 godine je završilo obavezno (osnovno) obrazovanje; nasuprot tome 93% do 96% mladi iste dobi koji pripadaju  većinskom stanovništvu u svim zemljama Zapadnog Balkana je završilo osnovno obrazovanje.

U poslednjih deset godina više od 200.000 Roma sa Zapadnog Balkana, približno jedna petina cjelokupnog romskog stanovništva regiona, zatražila je azil širom EU, uključujući više od 100.000 u Nemačkoj. Desetine hiljada ljudi  redovno odlaze sa prostora Zapadnog Balkana širom Zapadne Evrope gdje pretežno rade na crnom tržištu.

Anticiganizam kao specifična rasna netrpeljivost prema Sintima i Romima zasnovana na predrasudama, stereotipima i neprijateljstvu je glavni uzrok diskriminacije nad Romima i njihovog isključenja iz društva. Njemačka politika za Zapadni Balkan do sada nije kao jedan od prioritetat postavila borbu protiv anticiganizma i sistemske diskriminacije Roma.

Odlazak i prisilna migracija mnogih Roma u Njemačku i EU se u velikoj mjeri pripisuju čisto ekonomskim razlozima.

Vlade zemalja Zapadnog Balkana, ali i lideri Njemačke i EU, su u istoj mjeri zanemarili uticaj anticiganizma na socijalni i ekonomski položaj Roma kao razlog njihove prisilne migracije. Zanemarivanje identifikacije uzroka problema  zauzvrat je rezultiralo neuspjehom u adekvatnom suzbijanju anticiganizma i sistemske diskriminacije nad Romima.

Predsjedavanje EU je prilika da Njemačka preuzme odgovornost 

U drugoj polovini 2020. godine Njemačka preuzima predsjedavanje rotirajućim predsjedništvom EU. Iste godine trebalo bi da bude usvojen novi EU okvir za jednako učešće Sinta i Roma i za borbu protiv anticiganizma; to će takođe imati uticaja i na zemlje  Zapadnog Balkana. Berlin bi trebao da iskoristi ovu priliku da pruži podršku Zapadnom Balkanu, i da uključivanjem drugih država članica EU i Evropske unije, u razvijanje i sprovođenje inkluzivnijih politika  prema Romima koje će u sebi sadržati mehanizme za  borbu protiv anticiganizma kao ključni element.

Pored toga, Njemačka ima reputaciju koju može da iskoristi da ubjedi vlade zemalja Zapadnog Balkana da sarađuju u primjeni novih politika i podstaknu i podrže takve procese, kao i da je ugrade u novu nacionalnu i/ili novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu. Njemačka takođe ima istorijsku odgovornost prema Sintima i Romima, ali takođe i prema Romima iz zemalja Zapadnog Balkana. Samo stvarno poboljšanje njihovog položaja u društvu i  kvalitetat života  smanjiće pritisak koji vodi ka daljoj prisilnoj migraciji.

Potreba za sveobuhvatnim pristupom i mogućnostima legalne migracije radne snage 

Njemačka vlada bi na taj način mogla dati značajan doprinos poboljšanju položaja Roma na Zapadnom Balkanu. Da bi to uradila, Njemačka bi trebalo da razvije dugoročni i sveobuhvatni program za promociju inkluzije Roma na Zapadnom Balkanu i da podrži odgovorne vlade i društva na Zapadnom Balkanu u njihovoj primjeni u koordinaciji sa EU. Glavne komponente tog programa bi obuhvatile:

  • Borbu protiv anticiganizma, osnovnog uzroka socijalne isključenosti i diskriminacije na Zapadnom Balkanu.
  • Veću uključenost i jačanje romskog civilnog društva na Zapadnom Balkanu u participativnom pristupu.
  • Jačanje lokalnih romskih zajednica (osnaživanje zajednica) da bi integracija bila održiva.
  • Jači fokus na stručnom osposobljavanju mladih Roma. To bi takođe mogao da bude odgovor na potrebe za kvalifikovanom radnom snagom u mnogim zanimanjima.
  • Aktivno uključivanje Roma u legalne mehanizme migracije radne snage. U okviru Odredbe o Zapadnom Balkanu, mada je ova šema u početku bila namijenjena pružanju mogućnosti za legalnu migraciju radne snage Romi su u okviru ove Odredbe jedva uzeti u obzir. Sve dok je Romima u matičnim zemljama zbog anticiganizma otežan pristup tržištu rada učešće u takvim programima ostaće od suštinskog značaja. Jedina alternativa za mnoge Rome je ostvarivanje prihoda preko neformalnog tržištu rada u Zapadnoj Evropi.
  • U duhu sveobuhvatnije politike prema Sintima i Romima, kako na Zapadnom Balkanu, tako i u Njemačkoj, Njemačka bi se takođe trebalo usredsrijediti na održivu integraciju Roma koji žive u Njemačkoj i preispitati svoje prakse deportacije, što je takođe uticalo na Rome rođene u Nemačkoj ili koji su živjeli ovde oko 20 godina.

Njemačka vlada treba da se fokusira na dvije komponente: borbu protiv anticiganizma i bolju integraciju Roma na tržištu rada.

Borba protiv anticiganizma trebalo bi da bude prvi prioritet Njemačke 

Njemačka politika bi se trebala usredsrijediti na podršku borbi protiv anticiganizma na Zapadnom Balkanu. Međutim, to zahtjeva političku promjenu paradigme koja uvodi „pristup zasnovan na ljudskim pravima“ sa odgovornošću „nosioca dužnosti“ u politike i prema Romima. Političari i društvo Zapadnog Balkana moraju preuzeti odgovornost za trenutnu situaciju i njeno poboljšanje. Borba protiv anticiganizma takođe mora biti opšti zadatak koji uključuje reforme tržišta rada i obrazovnih sistema.

Konkretna polazišta, sa kojima Njemačka može da podrži zemlje Zapadnog Balkana u borbi protiv anticiganizma, a istovremeno da ih učine obaveznim, uključivala bi projekte obrazovanja i obuke za različite društvene grupe (uključujući nastavnike, policajce, državne službenike i poslodavce), promovišući odgovorno izvještavanje u medijima, dosljedno gonjenje izjava o antigiciganizmu, nasilju i djelima diskriminacije, kao i uključivanje Roma u institucijeprotiv diskriminacije. Neophodan je i aktivan rad na promjeni narativa kako bi Rome definisao  kao članove nacionalne države i njenog društva, a ne kao “druge”. Zapadni Balkan može imati koristi od iskustva Njemačke u borbi protiv anticiganizma i iskustava i preporuka međunarodne koalicije organizacija civilnog društva.

Integracija Roma na tržište rada zahtjeva političku volju i strpljenje 

Drugo, važan dio nove politike trebalo bi da bude i bolja integracija Roma na lokalno tržište rada. S jedne strane, države Zapadnog Balkana moraju ispuniti svoje zakonske obaveze za proporcionalno zapošljavanje Roma u državnoj službi, što oni godinama ne ispunjavaju.

Pored klasičnih mjera otvaranja novih radnih mjesta i obuke za rad na tim radnim mjestima kao jedna od mjera borbe protiv anticiganizma mora se olakšati Romima i Romkinjama lakša tranzicija iz obrazovnog sistema na tržište rada kroz  bolje veze između školskog i stručnog usavršavanja. Zbog niskog nivoa obrazovanja i obuke većina Roma ne bude obuhvaćena mjerama za otvaranje novih radnih mjesta i dodatnu obuku. Čak i ukoliko se kvalifikuju za neku od podsticajnih mjera za zapošljavanje radana mjesta koja dobiju ne donose adekvatan individualni i društveni napredak i   mogu čak ojačati predrasude prema Romima.

Dodatni fokus na kvaliteteno, kvalifikovano, dualno obrazovanje koje bi bilo dostupno mladim Romima i Romkinjama,  ne samo da bi poboljšalo  ekonomski i društveni položaj  romskih učenika , već bi takođe pomoglo u smanjenju predrasuda prema Romima.

Međutim, uspjeh ovih akcija  će biti vidljivi tek srednjoročno ili dugoročno. Stoga, Njemačka mora biti spremna da ne razmišlja u tradicionalnim projektnim ciklusima od tri do četiri godine, već da nastavi dugoročni program, baš kao što je dugoročno osmišljen proces širenja EU-a. U principu, Njemačka politika mora biti spremna da od vlada Zapadnog Balkana zahtjeva konkretne mjere za borbu protiv anticiganizma i diskriminacije i da u procesu pridruživanja EU-a bude jasna da više nije dovoljno usvajanje strategija i akcionih planova, a da isti ne budu efikasno sprovođeni.

Imajući na umu taj cilj Njemačka vlada bi takođe trebalo da radi u okviru EU-a kako bi obezbjedila da Brisel sprovodi iste politike kao podršku procesu pridruživanja EU.

Ipak, na kraju,  vlade Zapadnog Balkana moraju preuzeti odgovornost i zajedno sa lokalnim društvom biti odgovorne za razvoj i sprovođenje mjera za poboljšanje životnih uslova Roma. Sa Deklaracijom Poznana koju je inicirala Sjeverna Makedonija o uključivanju Roma u proces širenja EU, oni su već učinili prvi korak ka pokretanju nove regionalne politike prema Romima. Iako borba protiv anticiganizma i diskriminacije ima malu ulogu u Deklaraciji, to odražava spremnost vlada da učine više na uključivanju Roma. Njemačka treba da podrži ovaj proces ako želi da promoviše demokratsku i ustavnu vladavinu zakona u državama Zapadnog Balkana.

Prema novoj politici sa Romima na Zapadnom Balkanu“ je zajednička inicijativa Roma Active Albania; Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” (Bosna i Hercegovina); Zentralrat Deutscher Sinti und Roma (Nemačka); Advancing Together – AT (Kosovo), Voice of Roma, Ashkali and Egyptians na Kosovu (Kosovo); NVO ROM ” Koračajte sa nama – Phiren Amenca” (Crna Gora); Romalitico – Institut za istraživanje i analizu politika (Sjeverna Makedonija), Forum Roma Srbije (Srbija), Udruženje koordinatora za romska pitanja (Srbija). Inicijativa je podržana od strane Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke (Auswärtiges Amt Nemačka).

Post je prvi put objavljen na njemačkom jeziku na blogu Peacelab: https://peacelab.blog/2019/12/roma-in-den-westbalkanstaaten-es-braucht-einen-radikalen-politikwechsel

 

Autor: Stephan Müller 

Stephan Müller trenutno radi kao ekspert za Centralni savjet njemačkih Sinta i Roma za njemačke politike  prema Romima na Zapadnom Balkanu. Prije toga radio je u raznim zemljama Zapadnog Balkana kao savjetnik za vlade, međuvladine i nevladine organizacije.

Preveo sa njemačkog jezika: Edis Galjuši

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *