Da bi se stekao status osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje svako lice treba da bude upisano u registar stanovništva koje vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova. S druge strane ima ljudi koji žive na marginama društva i koji ne uspijevaju da riješe svoj pravni status. Kod njih postoji strepnja da moraju sami da plaćaju usluge zdravstvene zaštite zbog čega rijetko posjećuju ljekare što utiče na njihovo zdravstveno stanje
Osobe bez regulisanog pravnog statusa u Crnoj Gori nemaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Ta činjenica je brinula i Duleta Hajrizaja i njegovu suprugu Dinoru Shabani, koji su nedavno dobili bebu. Oni su strepjeli da će morati da plate porođaj u bolnici. Međutim, na inicijativu NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ nadležne institucije oslobodile su ih svih troškova.
Dule Hajrizaj (fotografija:Enis Eminović)
Iako bi rođenje djeteta trebalo da donosi radost i sreću, za porodicu Hajrizaj period Dinorine trudnoće i dani do dolaska prve bebe proticali su u osjećaju zabrinutosti i zebnje. Njihov neregulisan pravni status mogao im je zakomplikovati život. Hajrizaj je već imao loša iskustva zbog svog statusa u Crnoj Gori.
„Ja se bavim otpadom. Idem u deponiju i sakupljam željezo. Nigde ne radim. Nemam ni crnogorsko državljanstvo, niti bilo kakav status. Nemam ni regulisan boravak. Već sam imao problema zbog toga“, priča Dule, mladi supružnik koji zbog problema neriješenog pravnog statusa svoje supruge ne može da se raduje svom prvom djetetu kao ostali bračni parovi.
Prije pet godina mu je, kaže, bio zabranjen ulazak u Crnu Goru na godinu dana. „Nigdje ne izlazim. Ne smijem jer mi policija traži dozvolu za rad, ličnu kartu za stranca. Odakle mi, ja nemam to. Ne radim državni posao da bih to dobio“.
Problemi sa statusom došli su još više do izražaja kada je njegova supruga Dinora trebala da se porodi. Sve preglede su morali da plate privatnim ordinacijama. Očekivali su da će tako biti i prilikom porođaja u bolnici.
„Imam sad lošu situaciju. Žena mi je u drugom stanju. Ona nema nikakav status, nema dokumenta, raseljeno je lice s Kosova. Mora da se porodi uskoro. A ja nemam uslova da joj to platim. Rekli su mi da se bolnica plaća 700 do 800 eura. Ja nemam kako to da platim. Nigdje ne radim. Sve preglede plaćali smo kod privatnika. Ona pošto nema ni knjižicu, ja to sve moram da platim. Kod ginekologa moram da idem privatno da platim. Svaki put kad idem moram po 30 eura da dam. Odakle to meni. Ja moram dva tri dana samo za ginekologa da radim. Plus taksi, pet eura će najmanje da mi uzme da me čeka. Ja stvarno ne znam šta da radim“, priča Dule za portal RomaNet .
Rješavanje pravnog statusa u uslovima pandemije je veliki izazov s obzirom na brojne restrikcije u putovanjima, ali prije svega zbog finansijskih problema sa kojima se usled nezapolenosti i teškog položaja suočavaju pripadnici romskog naroda. Da bi Dinora riješila svoj pravni status u Crnoj Gori, prema zakonskim propisima potrebno je da prvo dobije državljanstvo Kosova iako je rođena u Podgorici. To predstavlja dodatnu poteškuću za Hajrizaja i njegovu porodicu.
„Nemam uslove da je prebacim preko granice. Nemam iskreno ni para. Ona nema ništa osim izvoda iz matične knjige rođenih. Traže i test na koronu. Na Kosovo kad su bili tamo su platili 25 eura“, priča Hajrizaj i dodaje da se na ovaj način samo otežava rješavanje problema pravnog statusa ljudima koji nemaju crnogorsko državljanstvo.
dopis NVO Koračajte sa nama – Phiren Amenca za Ministarstvo zdravlja
U rješavanje problema ovog mladog bračnog para uključila se NVO „Koračajte sa nama-Phiren amenca“ koja se obratila Ministarstvu zdravlja i kancelariji Ombudsmana sa inicijativom da se pronađe način da se ova porodica oslobodi plaćanja troškova porođaja u Kliničkom centru Crne Gore. Inicijativa je urodila plodom jer nas je nekoliko dana kasnije Hajrizaj informisao da mu se supruga porodila i da nijesu imali nikakvih problema prilikom izlaska iz bolnice.
Dule Hajrizaj sa porodicom ispred Kliničkog centra (fotografija: Enis Eminović)
Ekipa portala RomaNet ih je sačekala ispred Kliničkog centra. Mogla se primijetiti velika sreća i zadovoljstvo na njihovim licima, ali i olakšanje što je sve prošlo bez zdravstvenih problema. Iako se ovaj slučaj povoljno završio za Hajrizaja, ostaje otvoreno pitanje kakva će biti situacija sa drugim osobama koje nemaju regulisan pravni status. Da li će pristup zdravstvenim ustanovama zavisiti od dobre volje nekog iz institucija sistema ili će osobe ostati bez zdravstvene zaštite.
Naš portal obratio se Ministarstvu zdravlja kao resoru koji je nadležan za pitanja zdravstvene zaštite u vezi prava na zdravstvenu zaštitu osoba bez regulisanog pravnog statusa. Iz ovog resora su nas, uz obrazloženje da nijesu nadležni, uputili na Fond za zdravstveno osiguranje. U Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore su za portal RomaNet kazali da ni oni takođe nemaju nadležnost po pitanjima obezbjeđivanja zdravstvene zaštite drugim kategorijama lica.
„Građani Crne Gore koji nisu evidentirani kao osiguranici Fonda, stranci koji nemaju regulisan privremeni ili stalni boravak kod Ministarstva unutrašnjih poslova i druga lica“, pojasnili su iz Fonda.
Stiče se utisak da institucije međusobno prebacaju odgovornost za ovakve slučajeve.
logotip Fonda za zdravstveno osiguranje
„Da bi se stekao status osiguranika, svako lice treba da bude evidentirano u evidenciju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), tj. da bude upisao u Centralni registar stanovništva (CRS), jer je baza osiguranih lica Fonda povezana sa ovim registrom“, saopštili su nam iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zakon je prilično jasan u pogledu prava na zdravstvenu zaštitu, ali s druge strane postoje ljudi koji žive na margini, u siromaštvu, a koji usled različitih okolnosti nijesu uspjeli da regulišu svoj pravni status. Oni su ugroženi i u redovnim uslovima, a epidemija COVID19 čini ih dodatno ranjivim i izloženijim rizicima po zdravlje.
U cilju eliminisanja prepreka za korišćenje javnih zdravstvenih ustanova ovaj problem je tretiran i u Strategiji za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020 godine. U strateškom dokumentu se konstatuje da veliki broj Roma i Egipćana nema regulisan pravni status, te stoga nije u mogućnosti da ovjeri zdravstvenu knjižicu i konsekventno ima pristup zdravstvenoj zaštiti (ne posjeduju zdravstvenu knjižicu zato što nemaju državljanstvo i/ili izvod iz matične knjige rođenih). Dalje, planirano je ulaganje dodatnih napora u rješavanju pravnog statusa kroz ostvarivanje tri ključna cilja: povećanje stepena upisa u matični registar rođenih, nastavak rješavanja zahtjeva interno raseljenih lica (IRL) i domicilnog stanovništva romske i egipćanske populacije za dobijanje statusa u Crnoj Gori i pomoć u dobijanju ličnih dokumenata.
Jedan od zaključaka Deklaracije partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma u sklopu procesa proširenja Evropske unije, koju je Crna Gora potpisala u julu prošle godine u Poznanju je da obezbijedi da najmanje 95 procenata Roma budu pokriveni zdravstvenim osiguranjem na svim nivoima zdravstvene zaštite ili da je stopa pokrivenosti jednaka sa stopom pokrivenosti opšte populacije.
logotip CEDEM-a
Prema istraživanju istraživanje CEDEM-a iz 2018. godine pokazuje da preko 95% domicilne romske populacije ima zdravstveno osiguranje i posjeduje zdravstvenu knjižicu, odnosno da preko 75% romske populacije ima regulisan status u Crnoj Gori, kao i da se svim pripadnicima romske populacije, bez obzira na status, uredno pružaju sve usluge zdravstvene zaštite koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Ipak, u praksi postoje porodice poput Hajrizaja koji nemaju regulisan status i kojima je pristup javnim zdravstvenim ustanovama ograničen.
Potrebno je rješavati pravni status svake osobe, ali i istovremeno, dok se ta pitanja ne riješe, raditi na tome da i oni budu uključeni u zdravstveni sistem kao i u planove podrške i mjere koje se sprovode na suzbijanju širenja zaraze korona virusom.
logotip UNHCR-a
U tom smjeru je i UNHCR, Agencija UN za izbeglice uputila u maju 2020. godine apel vladama širom svijeta da učine dostupnim zdravstvene usluge, uključujući i testiranje na virus COVID-19 i liječenje, a sve bez obzira na posjedovanje državljanstva ili zakonski boravak.
Tekst je izrađen u okviru projekta “KURS – kovid u romskim sredinama”, podržan od strane BIRN-a, kroz Emergency Content Fund program.