ŽIVOT I RAD NA ULICI PRIPADNIKA ROMSKE I EGIPĆANSKE ZAJEDNICE
naslovna-min

Prosjačenje vječiti problem

Djeca koja prose izložena su svakodnevnom ugrožavanju života i zdravlja, kao i riziku da postanu žrtve trgovine ljudima. Najčešće su isključena iz redovnog obrazovanja, bez adekvatnog porodičnog i vršnjačkog okruženja, sa teretom odgovornosti za sebe i svoju porodicu

U akciji Arba, 9. jula ove godine, uhapšene su dvije osobe zbog osnovane sumnje da su izvršili krivična djela trgovine ljudima, saopšteno je iz Uprave policije sredinom nedjelje, neposredno po završetku te akcije:

,,Službenici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije i nasilja u porodici Centra bezbjednosti Podgorica sproveli su višemjesečnu akciju Arba, usmjerenu na suzbijanje trgovine ljudima, povodom čega su lišili slobode dva lica zbog počinjenih šest krivičnih djela trgovine ljudima”, piše u saopštenju.

Ilustrija hapšenja (Izvor: internet)

Ilustrija hapšenja (Izvor: internet)

Zbog osnovane sumnje da je uhapšeni Z.K. (47) izvršio četiri  krivična djela na štetu svoje maloljetne djece od 6 do 16 godina, na teret mu se stavlja krivično djelo trgovina ljudima koje je izvršio na način što je u kontinuitetu, od 5. oktobra 2018. do 8. jula 2020. godine, upotrebom sile i prijetnje, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti, koristio svoju maloljetnu djecu za prinudni rad i prosjačenje. Isto krivično djelo stavlja mu se na teret i u slučaju prodaje svojih maloljetnih ćerki u cilju sklapanja braka.

Osim toga, policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica su, kako je saopšteno iz Uprave policije, uhapsili i S.H. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio dva krivična djela trgovina ljudima na štetu maloljetne ćerke, koje je, kako se sumnja, izvršio na način što je silom ili prijetnjom, zloupotrebom povjerenja i odnosa zavisnosti izvršio kupovinu ovog lica u cilju sklapanja braka, dok je drugo krivično djelo koje mu se stavlja na teret izvršio na način što je u kontinuitetu, od 17. aprila 2019. do 8. jula 2020. godine, izvršio na štetu pastorke V.K. koju je koristio za prinudni rad i prosjačenje.

Ilustracija (Izvor: Vijesti)

Ilustracija (Izvor: Vijesti)

,,Službenici Centra bezbjednosti Podgorica nastaviće sa proaktivno istražnim aktivnostima i saradnjom sa nadležnim tužilaštvom u cilju suzbijanja i sprječavanja ovih krivičnih djela”, poručeno je iz Uprave policije Podgorica.

Taj slučaj ponovo je vratio problem prosjačenja na naslovne strane.

Pripadnici romske i egipćanske zajednice svakodnevno se mogu vidjeti kako prose na  javnim mjestima – trgovima, prometnim raskrsnicama, trgovačkim centrima i ispred ugostiteljskih objekata. Milostinju najčešće traže djeca, ali prose i odrasle osobe, uglavnom žene, koje u naručju drže bebe da bi kod građana izazvale dodatno sažaljenje.

Djeca su uglavnom primorana da prose i donesu određenu količinu novca svojim roditeljima. Uslovi u kojima se ta djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici, predstavlja jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta. Naime, takve životne okolnosti uskraćuju im mnoga prava zagarantovana UN Konvencijom o pravima djeteta, kao što su pravo na obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava.

,,Djeca koja prose su izložena svakodnevnom ugrožavanju života i zdravlja, kao i riziku da postanu žrtve trgovine ljudima. Najčešće su isključena iz redovnog obrazovanja, bez adekvatnog porodičnog i vršnjačkog okruženja, sa preuzetom odgovornošću za sopstvenu i egzistenciju porodice. Djeca koja prosjače uskraćena su u svim segmentima svog života, a njihov pravilan razvoj višestruko je i trajno ugrožen”, istakla je savjetnica Zaštitnika Milena Krsmanović za portal RomaNet.

Milena Krsmanović - savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Izvor: internet)

Milena Krsmanović – savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Izvor: internet)

Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi Milan Radović potvrđuje da se na ulici svakodnevno mogu primjetiti djeca koja dolaze uglavnom iz romskih porodica i prose na trgovima i raskrsnicama.

,,Sad, otkako su ove mjere protiv Covida-19 rekao bih da je ta pojava nešto manja, što negdje i potvrđuje našu raniju tezu da su zapravo ta dijeca dovođena iz drugih država, prije svega Srbije, i da su kroz naše gradove organizovanom akcijom ostavljena na raskrsnicama, ispred lokala ili u samim ugostiteljskim objektima da prose za nekog drugog“, objašnjava Radović.

U Građanskoj alijansi su mišljenja da je država morala mnogo efikasnije da istraži sve slučajeve i da procesuira odrasla lica koja su djecu stavljala u vrlo neprijatnu situaciju i nezavidan položaj koji itekako šteti njihovom razvoju.

,,Mi smo u razgovorima sa nekima od te dijece čuli da oni uopšte ne idu u školu nego da su vrlo često angažovana da prose za druge, tako da je to vrlo problematična praksa i država mora pronaći način da se sa ovim izbori. Jednostavno, djeci je mjesto u školi, a nikako na ulici da prose“, zaključuje Radović.

Milan Radović - Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi (Izvor: Internet))

Milan Radović – Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi (Izvor: Internet))

Građanska alijansa je u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama koje se direktno bave romskim pravima, imala određene prijedloge kako da se država kvalitetno bori sa pojavom protiv dječijeg prosjačenja i propiše kazna za ona lica koja šalju djecu da prose.

,,Predložili smo i da se omoguće određeni bonovi kako bi se dali toj djeci koja bi sa svojim roditeljima pošla u Centar za socijalni rad ili Crveni krst i podigla određena količina robe i hrane. To su samo neki od idejnih rješenja koje bi doprinijeli borbi protiv prosjačenja, ali za sada ne vidim da se nešto događa sa tim idejama”, priča Radović.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) je uz podršku međunarodne organizacije Save the children, inicirao donošenje Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija u Crnoj Gori sa djecom uključenom u život i rad na ulici.

,,Budući da se djeca često prisiljavaju da prose, mišljenja smo da reakcija relevantnih organa/ustanova treba biti pravovremena i koordinisana kako bi djecu adekvatno zaštitila. Kako su duže vrijeme evidentne poteškoće u njihovom zbrinjavanju i zaštiti, u smislu da je postojala određena nesaglasnost nadležnih organa, na šta je Zaštitnik permanentno ukazivao, bila je nužnost donijeti procedure postupanja, pa se očekuje bitno unaprijeđen i rezultatima potkrijepljen rad”, kazala je savjetnica ombudsmana.

Direktorica kancelarije Save the Children Sarajevo za Jugoistočnu Evropu, Andrea Žeravčić ocijenila je na predstavljanju Protokola, sredinom prethodne godine, da on predstavlja značajan napredak u odgovoru nadležnih u rješavanju ovih problema.

„Tu djecu vidimo svuda. Na raskrsnicama, ispred šoping molova, na trgovima, ali ih tretiramo kao da su nevidljiva. Zato ovaj Protokol predstavlja poziv institucijama da se da veći značaj i da se adekvatno odgovori na aktuelne izazove“, kazala je Žeravčić.

Andrea Žeravčić - Direktorica kancelarije Save the Children Sarajevo za Jugoistočnu Evropu (Izvor: klix.ba)

Andrea Žeravčić – Direktorica kancelarije Save the Children Sarajevo za Jugoistočnu Evropu (Izvor: klix.ba)

Prema Protokolu, prosjačenje djece “podrazumijeva aktivno ili pasivno učešće djece u aktivnostima prosjačenja, pa bilo to u pratnji roditelja ili druge odrasle osobe, sa drugom djecom ili bez pratnje”. Definisano je i samo prosjačenje kao “aktivnost u kojima osoba traži od nepoznatih lica novac ili druge materijalne vrijednosti (hrana, odjeća, obuća i slično), jer navodi da je siromašna, u trenutnoj nevolji ili traži dobrotvorne donacije usled zdravstvenih i religioznih razloga, i to bespovratno i bez pružanja protivusluge”.

U Protokolu takođe piše, da ukoliko je dijete u pratnji roditelja ili druge osobe koja prosi, čak i kada dijete ne prosi direktno, to je situacija prosjačenja djece. Prosjačenje djece, bilo da ima elemente prisilnog rada ili ne, uvijek predstavlja formu opasnog dječijeg rada, jer škodi moralu, a često i zdravlju i bezbijednosti djece koja su uključena u njega.

U odgovorima koje smo dobili od savjetnice Zaštitnika za ljudska prava i sloboda stoji i da je Zaštitnik u radu imao predmete po pritužbama građana opštine Berane koji su ukazivali na izraženu pojavu prosjačenja djece romske nacionalnosti na aktuelnim lokacijama u gradu (ispred marketa Voli, Laković, Okov i Kips), a da nadležni organi i službe u vezi sa tim ništa nisu preduzimali.

,,Zapaženo je da su nadležni organi upoznati sa pojavom prosjačenja od strane maloljetnika te da u organizovanim akcijama „Prosjak“ preduzimaju mjere u cilju suzbijanja i preveniranja ovih radnji. Međutim, zabrinjava činjenica da su nadležni organi upoznati sa porodicama i djecom koja se svakodnevno bave prosjačenjem i izjašnjavaju kao nemoćni da spriječe isto”, objašnjava savjetnica Zaštitnika Milena Krsmanović.

Logo zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore - Ombudsman (Izvor: internet))

Logo zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore – Ombudsman (Izvor: internet))

U slučaju da se dijete zatekne u prosjačenju, sa stanovišta organa starateljstva, važno je fokusirati se na savjetodavni rad sa djecom, kao i savjetodavni rad sa roditeljima (uključujući upozoravanje na sankcije), zbrinjavanje (uključujući i kućne posjete), podnošenje krivičnih i prekršajnih prijava, te preispitivanje i/ili lišavanje roditelja roditeljskog prava, kao i na materijalnu i pravnu pomoć porodici, navodi naša sagovornica.

Sa stanovišta policije, precizira Krsmanović, važno je prepoznati nadležnost podnošenja prijave, kao i saradnju sa i obavještavanje ustanova socijalne i zdravstvene zaštite zaštite, kao i obrazovnih ustanova.

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *