DIPLOMIRANA TEORETIČARKA UMJETNOSTI

41267126_101-min

Silvija Nešić: Ponosno lice romske zajednice

"Na bini imam osećaj pobede. Verujem da se Novak Đoković oseća tako kada dobije gem. Zašto ne kažem meč? Smatram da je izlazak na pozorišnu binu jedne Romkinje samo početak. Ima puno talentovanih Roma koji treba da pokažu svoje talente, a tada ćemo dobiti meč”.

Silvija Nešić ima 25 godina i dolazi iz Niša, a porijeklom je iz Pirota. Završila je Fakultet umjetnosti u Nišu, odjeljenje za muziku na smjeru Muzička teorija i pedagogija. Silvija Nešić je diplomirana teoretičarka umjetnosti.

Kao uzore ističe svoje roditelje, što zbog njihovog međusobnog odnosa, to i zbog načina ophođenja prema drugima. Njihov savjet je uvijek bio da sasluša obje strane i da razmisli više puta prije nego nešto uradi ili kaže.

Želja za obrazovanjem joj se probudila zbog negativnih primjera u ogledu obrazovanja žena u romskoj zajednici. Veliki problem jesu rani brakovi, koji više pogađaju djevojčice iz romske zajednice. Tim se djevojčicama uskraćuje pravo obrazovanja.

Radmila Nešić, Silvijina majka (Fotografija: Privatna arhiva)

Radmila Nešić, Silvijina majka (Fotografija: Privatna arhiva)

,,Moja majka je prekinula školovanje zbog ranog braka. Naime, ona je morala vanredno da pohađa školu jer je bila trudna (kasnije sam se ja rodila). To je na nju dosta uticalo. Nije imala samopouzdanja, bila je nezadovoljna, nije cenila sebe i svoj rad i nije smatrala da treba da ima pravo glasa”, kaže Nešićeva za RomaNet. Kada je njena majka ostala sama sa dvoje dece shvatila je da mora nešto da promijeni u svom životu. Priključila se raznim udruženjima i postala jedna od najboljih u oblasti u kojoj djeluje. Sada je studentkinja druge godine Pravnog fakulteta i na vrhu je romske ženske mreže, predsjednica udruženja koja se bavi pitanjima Roma i Romkinja.

Nošena majčinom životnom pričom, željela da nadoknadi sve ono što ona nije mogla kada je bila mlada. Njena podrška joj je bila najznačajnija tokom školovanja.

Silvija je muzikom počela da se bavi od sedme godine, kada je i shvatila da će to biti njen životni poziv. Muziku je zavoljela u zajednici, romskom naselju. Pokojni otac naše sagovornice je bio muzičar, svirao je clarinet, a ujedno je i pjevao. Jedan djed svira klarinet, a drugi kontrabas.  Kako ističe, muzika je sastavni dio romskog nacionalnog identiteta i kao takva treba da se njeguje. Ona je rasla zajedno sa muzikom i smatra da je ona dio njenih korijena, te je samim tim bila prirodan izbor za njeno školovanje. Tokom školovanja upoznala se sa klasičnom muzikom i jako je zavoljela.

Silvija Nešić sa ekipom ženskog hora studentskog kulturnog centra (Fotografija: Privatna arhiva)

Silvija Nešić sa ekipom ženskog hora studentskog kulturnog centra (Fotografija: Privatna arhiva)

Silvija je sada apsolvenktinja master akademskih studija na Fakultetu umjetnosti u Nišu. Dirigent je crkvenog hora Sv. Jovan Zlatousti u Pirotu i Asistent dirigenta Ženskog akademskog hora Studentskog kulturnog centra u Nišu. Na ovu poziciju je došla zahvaljujući UNDP-u i UNHCR-u kod kojih i volontira. Volonterski radi u Udruženju građana ,,Ternipe”, a hobi joj je sprski i romski folklor.

Diskriminacija je sastavni dio života Roma i Romkinja u Srbiji, požalila se naša sagovornica. ,,Kao Romkinja i kao žena vi ste dvostruko diskriminisani. Često sam diskriminisana indirektno. Ranije na diskriminaciju nisam reagovala, ali sada kad sam dovoljno osnažena, javno govorim o tome i kada doživim diskriminaciju, reagujem na nju”, dodaje ona.

Nešićeva nam sa ushićenjem opisuje osjećaj kad izlazi na binu. ,,To je osećaj pobede. Verujem da se Novak Đoković oseća tako kada dobije gem. Zašto ne kažem meč? Smatram da je izlazak na pozorišnu binu jedne Romkinje samo početak. Ima puno talentovanih Roma koji treba da pokažu svoje talente, a tada ćemo dobiti meč”.

Silvija Nešić (Fotografija: Youtube screenshot)

Silvija Nešić (Fotografija: Youtube screenshot)

U razgovoru za portal RomaNet, Silvija nam otkriva da su Romi specifičan narod, čije su filozofske ideje sloboda i kretanje. Često se šali i kaže da u mjuziklu ,,Cigani lete u nebo”, ona jedina stvarno poleti, jer je jedina Romkinja. Dodatno, Silvija objašnjava da u toj predstavi ne glumi, jer zapravo predstavlja sebe, a kroz sebe i cijelu svoju naciju.

Ne krije koliko je ponosna kada čuje pozitivne kritike na njenu malu ,,ulogu”. U projekat je ušla kao dio hora Fakulteta umjetnosti u Nišu, ali je reditelj, pokojni Desimir Stanojević, prepoznao tu romsku iskrenost u njoj i odlučio da joj dodijeli solo pjesmu. U predstavi ,,Putujuće pozorište Šopalović” svira klavir.

,,Imam jednu rečenicu koju izgovaram, odnosno predstavljam se rečima ,,građanka Silvija”. Smatram da to ima jaku poruku. Jer iako ,,glumim” sebe, opet predstavljam romsku populaciju. I Romi su za vreme okupacije bili ravnopravni članovi države i bili su vođeni u logore, kao i glumci. Obe predstave za mene predstavljaju poseban osećaj zadovoljstva. Značajne su jer je jedna Romkinja zbog tih predstava vidljiva javnosti i menja svest većine, ruši predrasude o romskoj zajednici”, pojašnjava ona.

Silvija Nešić (Fotografija: Privatna arhiva)

Silvija Nešić (Fotografija: Privatna arhiva)

Kada bi imala ,,super moć” promijenila bi sudbinu romske populacije. Voljela bi da su i  oni ravnopravni članovi društva i da ne moraju da brinu o tome da li će imati šta da jedu, gdje će spavati, gdje će se kupati i da li će njihova djeca imati neophodne uslove za život.

Svojim vršnjakinjama i djevojčicama Romkinjama preporučila bi da budu ambiciozne, da poštuju svoje ali i tuđe nasljeđe i da teže ostvarenju svojih snova. Treba da shvate značaj obrazovanja, jer će se kroz dobre primjere promijeniti i loša slika o Romima i Romkinjama.

 

Naslovna fotografija: Internet

 

Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta “Upoznaj Rome i presudi”, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog teksta ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), ni opštine Podgorica.

Comments are closed.