Evropsko integracijako proceso ka anol terne manušenge ani Crna Gora but laćhipe, a jekh olendar si vi polaćho sikavipe – e terne ka šajin te edukuinpe pe but majpovoljno uslovija ane butdžangle fakultetija andral i EU thaj kava dol dodatno dumo te zuraven pire vještine thaj talento, mothol PRIME redakcijake ano intervjui i Zorka Kordić, glavno pregovaraći Srna Gorako thaj Evropaće unijake. Phenol kaj o vaćaripe e integracijake ki EU naj vaćaripe katar o ternengo muklipe katar piro than već o šajipe kaj e majlačhe evropaće prakse thaj e programora čhon pe ko vakti kaj avol thaj o baripe e državako, posebno ano kotor ke inovacije, neve zanatenge thaj o zuravipe pali nauka thaj rodljaripe. PRIME redkacijaće vaćarol kaj e ternenego mobiliripe si importantno kaj te povezinpe e aver kotorenca ko them thaj zurardon te len i kontrola palo piro dživdipe thaj den kontributo pe demokratsko proceso ane lengo trujalipe.
PRIME redakcia: So konkretno e Crna Goraće anol o deipe ani EU kana si e terne manuša ko pućipe, save si konkretno koristi save e terne ka avolen?
KORDIĆ: E terne si kidavni grupa proceseko palo evropaće integracije, na samo sark ova segmenti savo maj but ka uživil katar o članstvo ki EU, nego sar vi lenge aktivno sudionikora ane kaja faza – pe jekh rig ane kontaktora e terne manušenca katar i EU ko ramo e programengo pali kooperacia , sar majlaćhe ambasadrorora e Crna Goraće, a pe dujto sar kola save ramosaren sarsave javno politike thaj o vakti e evropako kaj avol ani Crna Gora.
PRIME redakcia: So si o korist katar o članstvo ani EU ko kotor e politikengo save lenpe ternenca?
KORDIĆ: kova si majangle o majlaćho sikljovipe, vi majbaro mibilirizipe e studentengo thaj e sikavnengo, sadživdipasko sikavipe, polaćhi školaći infrastruktura thaj e nastavno lila. Naravno, e standardija EU ane kala politike si irime pe majbare šajipe e bućukeripasko ano tržiste bućako, ali vi pi promocija ko jekhutnipe thaj aktivno dizutnuipe savo si uslov ke pozitivno promjene ano sah amalipe. Maškar aver, e terne ka šajin te edukuinpe pe but majpovoljno uslovija ane butdžangle fakultetija andral i EU thaj kava dol dodatno dumo te zuraven pire vještine thaj talento. Agja ka ćerdon e šajipa majzurardo mibilirizpasko thaj ka avol len bućikeripasko iskustvo ane države ki EU, tahj kana ka irinpe ani Crna Gora te šain te den baro kontributo ane lako bajraripe. Kana ka da ani EU i Crna Gora ka avola majbut šajipe te avol jekhutni tahj te ljol but aver programora thaj projektura savenca zurardol o sadžanglipe, rodljaripe, inovacie, neve zanatora, agja te dol šajipe vi bućaće tahj agja te ramosaren o vakti kaj avol e Crna Goraće. Dakle,o vaćaripe e EU integracijengo naj vaćaripe kaj e terne ka muken piro than već o šajipe kaj e majlačhe evropaće prakse thaj e programora čhon pe ko vakti kaj avol thaj o baripe e državako, posebno ano kotor ke inovacije, neve zanatenge thaj o zuravipe pali nauka thaj rodljaripe.
Kana ka dol I Crna Gora ani Evropaći unija, amare dizutne ka avol len šajipe te avens ah jekhutne ane sarsave evropaće univerzitetora, odnosno ka avol len jekhutne hakaja sar sah aver evropaće dizutne. Agja ka avol len jekhutne šajipe palo kontunuiripo sikavnipe thaj zurardipe lenge vještine save si trubujutne ano težište bućako, majbaro phandipe bućako tržžište thaj sikavljipasko thaj baro uticaj te ramosaren putarde politike save lenpe ternenca. Kava mothol baro molipe save amare terne ka avol len šajipe te iskusin thaj te laćharen piro profesionalno portfolio.
PRIME redakcia: Sar e terne katar i Crna Gora šajin te len kotor, pe savo drom šajin te den kontribucia integracijenge?
KORDIĆ: Najimportantno uloga e ternengi si sar disave ambasadorora e Crna Goraće, save pe majlaćho drom pire kontaktenca, kooperacijasa aver studentenca katar i EU, katar e socialno mreže, ali majbut ke programija mobilirizipako sar kaj si o Erazmus, e ternenge šajin te prezentirinen E Crna Gora ternenge katar e EU thaj laće vrijednosti thaj agja te den kontribucia po laćho keripe o narativo amare phuvako. Kava si jekh drom sar šaji te ćeren promocia integracijenge ki evropaći unija ke manuša save dživdinen ane Evropaći unija save ga den decizia amare phuvaće da li ka dol ani EU.
But si importantno kaj e terne ano kontinuiteto sar specifično grupa te aven angažirime an kava proceso – te dobin informacie save ke lende ni ka izazivin birealno očekuipe, a ka gatisaren len palo korist thaj odgovornost save iklen katar o članstvo ano EU. Trubulpe te insistirilpe ano sikljovipe ternengo ko proceso e Evropaće unijako. Kafar aktivitetija podrazumin posjete ke sikavne, posjete institucienge, razmjene thaj aver – sah kava šajil te del kontributi ko ćerdipe thaj vadži zurardipe ko pozitivno odnosi ternengo upral o proceso EU.
E terne već akana len kotor thaj ćeren afirmacia prekal diferentno formatora. Jekh katar e majinteresno projektora EU savo si korisno amare državaće si Garancia e ternenge, savo po rami e aktivitetengo del šajipe de len internship, ćeren praksa, dodatno sikljovipe, ama vi bućaripe, thaj nadima kaj ano vakti kaj avol ka iriamen intenzivno ki realizacia akale projekteso. Garancia ternenge si jekh nevo instrumento EU te rešil o problem bibućaripasko e ternenge, save sarine kola save si majterne kotar e 30 berš nastojilpe te aktivinpe so majbut sigate ano tržište bućaripasko. Kava program odnosilpe ane ponude bućake, ponude palo dodatno edukuipe, internšipo, sar vi agorćeripe pripravničko staž. I Garancija ternenge ni garantil bući, već prezentiril strukturime reforma savi dol šajipe ki siđardi aktivacia ternengi save mangen profesionalno te džan aglal ano majcekno vakti.
PRIME redakcia: Evropaće integracie roden te usvojipe disavo sistemsko molipe. Save katar kola molipe dikhen ke terne ani Crna Gora, a pe save trubulpe te ćerdol bući?
KORDIĆ: e terne ani Crna Gora pobut arakhen jase linde but evropaće molipe. Dissave lender si, maškar aver, lengo gatipe ko dijalogo thaj ćerdipe polaćho vakti kaj avol e dizutnenge ki Crna Gora. E terne ani Crna Gora ulaven kola molipe save den kontributo ko zurardipe dizutnikano amalipe, demokratia, inkluzia, tolerancia thaj jekhutne hakaja savorenđe. Pe drujto rig, trubujtano si lengo maj aktivno amalikano angažmano thaj uključime ano ramisaripe sarine putarde politike, katar I edukacia, džanglipe, rodljaripe, kultura, sporto, đi ko arakhadipe dživdipasko trujalipe, hakajengo e manušenge bangipasa, politike, bućaripe thaj šajipe te zuraven piro personalno bizniso thaj aver. Agja, I politika ternengi thaj arakhadipe lenge interesenge trubul te avol zajedničko imenitelji sarine putarde politikenge save ramisarenpe ande amaro amalipe. Ane putarde rasprave thaj konsultacie pe disavi sektorsko polotika, strategia jase kriso te ašundol majlaćhe o avazi e ternengo, lengi pozicia thaj intereso.
Gova pe soste insistiril I EU si stručno sikljovipe, lačhardipe digitalno vještinengo, odnosno, majbut praktikani bući. Importantno dokumenti EU an kava kotor si Strategia EU e ternengi 2019-2027. savi del promocia ternengi ko proaktivno bućikeripe ane savore structure evropsko amalipe, baripe lengere moboliziripasko thaj interakcia ki razmjena, iniciativa thaj aktivitetija ternenca. Kidavne alava evropaći ternengi politika si engage, connect, empower, so zapravo mothol o drom e ternenge ani Crna Gora – te dalen dumo, phandalen aver kotoresa ko them, taj te zuravalen kaj te šajin te len kontrola pe lengo dživdipe taj te den uticajo ano ramisaripe demokratikane droma ane lengo trujalipe.
Disave vještine ke terne ani Crna Gora si kaj džanen but čhiba pe save von ćeren lafi, but laćhe pindžardipe ki digitalizacia, ama pindžardipe toleranciako po averčhandipe ano amalipe. Kidavno si te ćerolpe bući e ternenca te aven involvirime ko kotor te len majaktivno uloga ano andipe e deciziengop thaj save silen uticaj pe lengo dživdipe. Agja vi, katar o baro džanglipe si pe amari phuv vi phandipe e edukaciako thaj trubujpe ano tržište bućako thaj pe kava trubul tea vol o focus kolenđe kaj anen decizie kaj te šaji te da majefikasno thaj majbut than e ternenge te ašundol lengo avazi thaj molipe.
PRIME redakcia: Sode đelam anglal ko proceso integraciaće ano EU kotar o vakti kana putardam e pregovore?
KORDIĆ: Katar o vakti kana putardam o proceso palo pregovore, i Crna Gora nakhla but phare vaktora, angle sah ano uskladuipe amare zakonengo e avropaće ramosa savo si but importnatno sarine aver promjenenca ani država. Agla ćerdam bući ande usklađivanje politike palo sikljovipe thaj kultura, posebno ano kotor ko promovipe e jekhutanipe, pe dukhavde grupacie thaj po sikljovipe personalno vještinengo. But sam barikane po promovipe e mobiliziripasko studentenge. Majpindžardo si o program Erasmus+ savo e ternenge del šajipe stipendiripo bešipe thaj studiripe ane dissave phuva ani EU (osnovno, master, thaj doktorsko studije) jase bešipe e sikljovnenge thaj aver administrativno manuša kaj ćeren bući ane ustanove uće/bare edukacijako ani Crna Gora.
Del dumo vi o fakti kaj ani Crna Gora si uvazdine vi e ternenđe servisora ane 11 diza/foro: Podgorica, Cetinje, Mojkovac, Danilovgrad, Šavnik, Nikšić, Pljevlja, Petnjica, Plav, Kotor thaj Bar. Pe kava drom, i država irilpe e terngenge thaj mangol te afirmiril lengo involviripe ando ćerdipe e putarde politikengo.
Pozicia thaj uloga ternengi anglal e 10 berš thaj ađive si but averčhandunethaj gindinav kaj trubul te ava istrajno pe kava drom, golese kaj e terne ćeren o rami e evropsko vizijako e vakteso kaj avol e Crna Goraće.
PRIME redakcia: Edukacia, bućikeripe, thaj mobilirizipe si e teme save si importantno e ternenge. So i EU del e ternenge ani Crna Gora kana si kala teme sno pućipe?
KORDIĆ: I Crna Gora upral o Erasmus+ program del dumo e ternenge te aven majbu involvirime ano andipe e deciziengo, zurardipe lidersko vještinengo, solidaripe, thaj pindžardipe e kulturengo ko kotora e programeso savo odnosilpe ano baro edukuipe. E prioritetija e programeso Erasmus+ sit e del dumo sarine nivelengo ki edukacia, te phandol pobut o formalno thaj neformalno sikljovipe, zuravol i veza edukacijaći e bućasa, thaj vi te pašarol e phuva ani EU te aven len jekhutne politike sikljovipaće.
Palo realizacija Erasmus+ projekteso si nadležno Evropaći komisia, Executivno agencija palo sikljovipe, audiovizuelno arti thaj kultura (EACEA), nacionalutne agencie ane programsko phuva thaj nacionalutne Erasmus+ kancelarie ane partnersko phuva. I Crna Gora si partnersko phuv thaj kea kava momenti sila status osar Kancelaria, thaj jekh katar amaro res sit e transformirina amen ani Agencia golese kaj pe kova drom šajio te koristina sar država pobut aver programora pe save amare ternimatar ka avolen šajipe te zuradon majbut.
RYCO (Regionalutni kancelaria palo koperacia ternengi), sar maškarthemutni organizacia save formirisardela e phuva ko Zapadno Balkan, si pozitivno modelo pali kooperacia savi ćerol bući ko pomirenje, dialogo thaj kooperacia ternengi ano regiono pe diferentno programora. Aktivitetiora kale organizaciako (RYCO) dumo detune si katar o govermento e Francusko thaj Njemačko državake, đikaj i organizacia sila kooperacia aver maškarthemutne thaj regionalutne organizacie sar kaj si UN thaj specializime agencieUNPBF, UNICEF thaj UNDP ano region, napal OEBS (Misie ko regiono) GIZ, AFD, EU thaj aver but regionalutne fondacie thaj organizacie. E Misia RYCO dikholpe ko dumodeutnipe e iniciativengo save lenpe bućasa te pomirin, regionalutni thaj maškarthemutno mobilirizipe thaj kooperacia, involiripe ko amalikano thaj špolitikano dživdipe, zurardipe regionalutne vezengo, thaj kontribucia sarine reformenge ko rami e evropako integraciono proceso.
Ko res te laćhardolpe e ternengi politika, Crna Gora ćerol afirmacia nacionalutno zakonodavno ramo ko Zakono e ternengo, a palo o program Evropani ternenđi kartica savi dol šajipe thaj maj finansijsko lokhipe sarine dizutnenđe đi ko 29 berša.
Kana si I kultura ko pućipe, o program Kreativno Evropa si majznačajno fondi EU palo dumodeutnipe e kulturaće, arto thaj audiovizuelno buća, upral save denpe dumo: iniciatvenge sektorese ki kultura (promocia avralute granicengi kooperacia, evropaće platforme, phandipe thaj književno nakhadipe), iniciativenge audiovizuelno sektorese thaj maškarsektoresi kooperacia. Kova si o program EU savo dol dumo e kinematografijaće thaj kulturno vi kreativno sektorese kaj te baravol o numero manuđengo save ćeren bući pe kava kotor. Majbaro numero e projektengo save len dumo silen I dimenzia avralgranicengi kooperacia. Osim e donacie e jekhutne projektenge, o program dol dumo vi e iniciativenge save siljen o res sar kaj si: Evropaći prijestonica kulturaće, oznaka Evropaće baštinako thaj aver.
Kana si o pućipe e ternengo e Crna Goraće šajil te del kontribucia vi jekh EU inicijativa savi del šajipe a voj si – ALMA savi si irime po bućideipe, amalikane pućipa thaj inkluzia, a zanuime si ano moto: „aim, learn, master and achieve“. ALMA ka avol implementirime ano ramo e Evropaće fondeso palo sociala Plus (ESF+) katar e rig e džendenge ki EU thaj e dumesa e Evropaće komisijako ko evropsko niveli. ALMA sila ko res te ponudil e participanenđe o monitoring bešipasko ano inostranstvo katar ol 2 – 6 čhon ane aver phuv ki EU. O res sit e dol podsticaj e ternenge ane lengiri phuv (18-30 berš), lengo džanglipe thaj nakhlipe thaj te dolpe lenđe šajipe te avolen neve veze trujal i Evropa. Agorćerutno res sit e integriniren pe ano amalipe thaj te arakhen piro than ano tržište bućako. ALMA ka ćerol dopuna programengo save egzistirinen akana save den dumo ko mobilirizipe ternengo sar kaj si o program Erazmus+ jase Evropako korpusi palo solidaripe, agja kaj ka ćhol sama e ternenge sar grupa save naj obuhvatime kale programenca.
Ko kotor e inovaciengo laćho šajipe del vi o programo Horizont Evropa (EU programo palo rodljaripe thaj inovacie (2021-2027) – e zeleno, saste, digitalno thaj inkluzivno Evropa). Kava program silje ko res te del šajipe maksimalno rezultati ko strateško prioritetija EU, sar kaj si oporavak, zeleno thaj digitalno tranzicia, rešipe globalno problemengo kaj te avol majlaćhi dživdipe sarsavo đive, zurardipe naukako thaj tehnologijaće ano EU upral o pobut finansiripe e ternengo ane fakultetija thaj majneve rodljaripa, podsticaj ki industrijsko konkurencia EU thaj lako uspješnost ano kotor e inovacijako, posebno ke neve tržište upral I Evropako savjeto palo inovacie thaj Evropako instituto palo inovacie thaj tehnologia vi aver.
PRIME redakcia: Laćho thaj prosperitetno terno manuš – modelo sar ko EU molipe sode thaj sar sile diferenta e molipe save silen e terne ki Crna Gora?
KORDIĆ: Crna Gora prezentirinel biodvojime kotor mozaikeso evropaće civilizacijako thaj čače mothol primjero ano region sar suštinsko del drom e amalipaske ko evropsko molipe – a kova si bimaripe, solidaripe i demokratia. But baro procento dizutnengo ani Crna Gora save si ano kontinuiteto pe rig e Evropako kaj trubul te đa pe kava drom, mothol kaj sam sar amalipe vi amen irime ki idea “slobodno thaj prosperitetnikane Evropako”, ama vi dizutnengo amalipe e evropaskoo angleznakose ane sarsave putarde politike. But importantno segmenti si kaj i Crna Gora šajil pire majvredno posebnosti sar kaj si antifašističko tradicia thaj multikonfesionalno sklado, te čhol ano evropsko amalipe. Aver, EU nisil ki premisa “jekhutne ane averčhandutnipe”, savo si principo kastar savo I Crna Gora počmil, a posebno si importantno kaj amare terne manuša silen than kaj te promovirinen pire molipe thaj jekh đive te aven jekhutne pire vršnjakorenca ani EU. Te promovišina e Evropaće prioritetija zurardipasko thaj te ačhava trenutno demografikane trendora, thaj te arakha amaro kvalifikovano kadro thaj e terne ane amari phuv trubu thaj kova sam tuj ćera te da baro ulaganje ane amare terne thaj amare čhavore. I crna Gora sila kapacitetija kaj te dol e ternenge šajipe te avolen majlaćhi thak konkurentno pozicia ano tržište bućako. Sar primero, o program Evropa akana si inkulzivikano karaktero thaj pobut irime pe terne thaj lengoro muklipe e phuvako. Pe kava drom I država vazdol pe vasta katar o kotor e porezeso ano kristo e bućarnengo so trubul tea vol sar podsticajo e ternenge.
Jovan Popović
FOTO: Kancelaria palo evropaće integracie
Akava artiklo ćerdilo ko rami e projekteso PRIME (Profesionalno, odgovoRno thaj Inkluzivno Mediumora) savo si finansijsko dumo del e Evropaći unija thaj kotor kofinansirisardo si katar o Ministeriumo putarde upravako, digitalno amalipe thaj medie Crna Gorako. Gindipe dende an kava artiklo isključivo si odgovornost PRIME redakcijako thaj ni mothon nužno gindipe e donatorengo.