Vlade moraju učiniti više od samo obilježavanja genocida nad Romima i Sintima 1944. godine, moraju obezbijediti da informacije o toj istoriji budu uključene u nastavne planove i programe u školama i razgovarati o opasnostima ideologija koje su rasističke sa mladima.
To je bila poruka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku bezbijednost i saradnju (OEBS) povodom Dana sjećanja na genocid nad Romima i Sintima, 2. avgusta.
„Neprihvatljivo je da zajednice Roma i Sinta i dalje tako očajnički pate od netolerancije, sistemskog rasizma i diskriminacije gdje god da žive“, rekao je Matteo Mecacci, direktor ODIHR-a.
„Učenje osnovnih lekcija iz istorije genocida nad Romima znači udvostručiti naše napore u borbi protiv predrasuda, pristrasnosti i rasizma prema Romima i Sintima ovdje i sada“, kaže Mecacci.
ODIHR je kao pozitivan primjer naveo nedavni potez češke vlade da sruši industrijsku farmu svinja koja se nalazila na mjestu koncentracionog logora za Rome iz vremena Drugog svjetskog rata u Leti u Pisku.
Prije više od tri decenije, zemlje OEBS-a su naglasile da „efikasno obrazovanje o ljudskim pravima doprinosi borbi protiv netolerancije, vjerskih, rasnih i etničkih predrasuda i mržnje, uključujući isto i prema Romima“, i dale su ODIHR-u odgovornost za podršku nacionalnim vlastima u borbi protiv „akata“ diskriminacije i nasilja nad Romima i Sintima.
Dan sjećanja na genocid nad Romima i Sintima obilježava noć 2. avgusta 1944. i rano jutro 3. avgusta 1944. godine, kada su nacisti masakrirali zatvorenike onoga što se zvalo „Ciganski porodični logor“ u Aušvic-Birkenauu u okupiranoj Poljskoj. Uprkos aktivnom otporu zatvorenika Roma i Sinta u tom koncentracionom logoru, nacisti su koristili gasne komore da u toj jednoj noći ubiju čak 4.300 ljudi, prema najnovijem istorijskom istraživanju.
Poljski parlament je 2011. ustanovio 2. avgust kao zvanični Dan sjećanja na genocid nad Romima i Sintima u toj zemlji. Evropski parlament je 2015. godine proglasio 2. avgust Evropskim danom sjećanja na genocid nad Romima i Sintima.
Tokom 17 mjeseci postojanja takozvanog „Ciganskog porodičnog logora“ (februar 1943. do jula 1944.) u njemu je bilo zatvoreno čak 23.000 dece, muškaraca i žena. U tom dijelu Aušvica umrlo je oko 21.000 zatvorenika Roma i Sinta.
Ostali zatvoreni Romi su ubijeni u koncentracionim logorima Belžec, Chemno, Majdanka, Sobibor i Treblinka. Drugi, čiji je broj teško procijeniti, strijeljani su i sahranjeni u masovnim grobnicama u šumi.
Politika istrebljenja nacističke Njemačke dovela je do smrti oko pola miliona Roma i Sinta iz cele Evrope. Prema nekim procjenama, taj broj iznosi čak 800.000 žrtava, ili negdje između jedne četvrtine i polovine predratne populacije Roma.
Izvor: Romea.cz, Zdeněk Ryšavý