STEPHAN MULLER, AVRALUTNO KONSILIARO ANDO CENTRALNO SAVETO VASH GERMANIYAKE SINTA THAY ROMA

Stephan Muller spoljni savjetnik Centralnog savjeta njemačkih Sinta i Roma

O Rroma ko ratyoriguno Balkani: Manglape yekh hor yaveripe e politikako

Anticiganizmo, specifikuni racistuni diskriminacia direkt o Sinti thay Rroma bazirimi pe anglokrisipya thay stereotipyathay dushmanluko si sheruno sebepi e diskriminaciako direkt o Rroma thay olengo avripe kotar o amalipe.

Romengi situacia ko raytoriguno Balkani phare kay yaverisali ko palune bersha, ini plao ververutne EU-ake iniciative. Sitov o vahti vash yekh hor dikhipe thay neve bajakya ano Berlini thay Brukseli. Germaniako raipe thay EU musay te penjaren thay te marenpe mamuy anticiganizmo sar sheruno sebepi e diskriminaciako mamuy o Rroma thay te kreirinen perspektive vash o Rroma ko lokaluno butyako trego.

Palo sah buhlo investipe (finansiaruno) kotar Evropaki Unia sar kotor e akceptipake procesesko thay pe ayni vaht bileteraluno, Rromengi situacia ko ratyoriguno Balkani but hari yaverisali ko palune 20 bersha. O mahskarthemutne iniciative sar Dekada e Rromenge inkluziaki 2005-2015 thay e phiravutni iniciativa Rroma Integration 2020, sar vi mashkarthemutne krisengo miratipe, strategie, thay akciake planya na sine pe shaipe te yaverinen akava.

Anticiganizmodela forma e romenga situaciake ko ratyoriguno Balkani

O maytelune informacie e Rromenga situaciako dena yekh tasviri e na efektivune politikengo e palune bershengo ko nacionaluno thay EU-ako niveli thay sikavena o mangipe vash yekh hor yaveripe e orientipasko. O informaci e may terna Rromana populaciako alosardile resipea, soske on shay benfitinena sine maybut kotar o palune bershengo investipe, dikhlaripea o buhlo investipe ko skoluipaske bajakya. Ko bersh 2017, 78% e terne Rromengo(e bershengo 18 ji 24) ani Albania na sine ani škola, butyaripe vay trening (NSBT). Ani Bosna thay Hercegovina si 86%, ani Kosova 78%, ano Montenegro 82%, ani vrloriguni Makedonia 74% thay ani Srbia 73%. Vash e buderuni populacia ko ratyoriguno Balkani, o adekvatuno procenti e trnengo si mashkar 33 thay 59 pe shel; ani EU e mashkarutni skala si 14.3%, ji kay ani Germania e skala si numay 8.6%.O terne Rroma mashkar o bersha 18 thay 21, mashkar 31% (Montenegro) thay 69% (vrdloriguni Makedonia) agorinde o obligativuno skoluipe; Pe kontripe, 93% ji 96% e mashurantuna populaciako e sah ratyorigune Ballkaneske thanengo si diplomirime.

Ko desh palune bersha, maybut desar 200,000 RRroma kotar ratyoriguno Balkani, pashe yekh panjto kotor e romana populaciako ano regioni, kerde mangipe vash azili ani sah EU, dikhlaripea olendar maybut desar 100,000 ani Germania. Si pandar desh milenca olendar kola regularitetea lelona pe butya (na formalune) ani sah mesmeriguni Evropa.

Anticiganizmo, specifikuni racistuni diskriminacia direkt o Sinti thay Rroma bazirimi pe anglokrisipya thay stereotipyathay dushmanluko si sheruno sebepi e diskriminaciako direkt o Rroma thay olengo avripe kotar o amalipe. Ji akana, o maripe mamuy anticiganizmo thay strukturaluni diskriminacia mamuy o Rroman a sine yekh sheruno prioriteti ani germanyuni politika phanglo e ratyorigune Balkanea. O obligimo nashipe thay migracia e Rromengi ani Germania thay EU sherunipea atributisali ekonomikune sebepyenge. Pe pashipe e mesmerigune Balkaneske raipyenca, politikune reprezentya e Germaniake thay EU-ake ayeka ignorinde e influenca e anticiganizmeski pe Rromengi ekonomikuni thay socialuni situacia, sar yekh sebepi e olega obligima migraciako. Akava ignoripe rezultingya na suksesi pe maripe ko adekvatuno drom e anticiganizmesko thay strukturaluna diskriminaciako pedral o Rroma.

EU-ako sherunipe si yekh shaipe vash Germania vash te lel godornipe

Pe duyto periodi e bershesko 2020, e Germania ka lel e avutni presidenca e EU-aki. Ko som bersh, manglape te miratingyol o nevo Rami e EU-ako vash romengo thay sintengo som kotorleipe thay vash maripe e anticiganizmesko; akava ka therel influenca ini ko ratyoriguno Balkani. O Berlini musay te vasitnel o shaipe vash te del dumo ratyorigune Balkaneske, dikhlaripea ayeka vi yaver rashtren e EU-ako thay e Evropaka Unia, pe evolviripe thay implementacia e yekha may sahastarda politikako direkto o Rroma koya penjarla o maripe mamuy anticiganizmo sar yekh sheruno elementi.

Vash maybut, e Germania sila yekh reputacia kola shay te vastinel vash te pherel e godi e raipyenge e ratyorigune Balkanesko vash te ledeinen pe implementacia e neve politikengo thay te inkurainel thay te del dumo ayeka procesenge, sar vi te astarel olen ani yekh nevi nacionaluni politika ose e EU-aki vash ratyoriguno Balkani. e Germania pe ayni vaht sila yekh historikuno godornipe direkt o Sinti thay Rroma so nashti te avrinel ratyorigune Balkaneske Rromen. Numay yekh laqharipe e olenga situaciako shay ka tinkarel e presia so shay anla pe olengo obligimo migripe.

O mangipe vash yekh may sahastardo pratsav thay shaipya vash legaluno migripe vash butikeripe

O Germaniako raipe ayeka shay te del mahatno kontributi pe laqharipe e romenga situaciako ko ratyoriguno Balkani. Vash te kerel akava, e Germania musay te hraminel yekh lugevahtuno thay sahastardo programi vash te promovinel Rromengo sahastaripe ko ratyoriguno Balkani thay te del dumo raipyenge thay adekvatune amalipyenge ko ratyorigun Balkani pe oleski implementacia pe koordinipe e EU-a. O sherune komponente shay andrinena:

  • Maripe mamy anticiganizmo, sar sheruno sebepi vash socialuno avripe thay diskriminacia ko ratyoriguno Balkani.
  • O astaripe thay maybaro zoralipe e Rromane civilune amalipasko ko ratyoriguno Balkani e kotorleipaske akcesea.
  • Zoralipe e lokalune Rromane komunitetengo (komunitetesko zoralipe) resipea kay o integripe te ovel stabiluno.
  • Yekh may zoralo fokusi pe terne romengo profesionaluno skoluipe. Akava pe ayni vash shay ovla yekh respodipe vash butikeripaski forca ko ververutne profesie, ayeka, misal, ani Srbia.
  • Rromengo aktivuno astaripe ko legalune mehanizmya e migraciako vash butikeripe. Andar o rami e Regulativako vash ratyoriguno Balkani ,o Rroma phare konsideringyona, ini soske e skema pe shrd sinela res deipe e shaipasko vash legaluno migripe vash butikeripe ini vash o Rroma. Vash sah o vahti kobar o anticiganizmo kerla phare kay o Rroma te khuven ko butyako trego ko olenge biyame thana, kotorleipe ko ayeka programya ka ovel esencialuno. Yekhuni alternative vash buderi Rroma si generipe e avipyengo kotar o na formaluno trego e butyako ani mesmeriguni Evropa.
  • Pe phud e yekha may yustifikima politikako direkt o Sinti thay Rroma, sar ko ratyoriguno Balkani, ayeka ini ani Germania, e Germania pe ayni vaht musay te fokusingyol pe yekh stabiluno integripe e romengo kola jivdinena ani Germania thay te rigndinel o paldipaske praktike, kola qalavde e Rromen kola biyasale ani Germania ose kola jivdinde akate vash 20 bersha.

Germaniako raipe musay te fokusingyool ko duy komponente: maripe mamuy anticiganizmo thay romengo mayshukar integripe ko butyako trego.

Anticiganizmesko maripe musay te ovel Germaniako angluno prioriteti

E germanyuni politika musay te ovel pe centro e phikodeipasko e maripasko mamuy o anticiganizmo ko ratyoriguno Balkani. Kobar te ovel, akava pe ayn vaht rodla yekh yaveripe e politikuna paradigmako so prezentinla yekh “akcesi bazirimo pe manushikane hakaya”e godornipea e “obligaciake phiravutnea”ko politike e romenca. O politikanya thay o amalipe e ratyorigune Balkanesko musay te len godornipe vash e aktualuni situacia sar vi vash oleko laqharipe. O maripe mamuy o anticiganizmo musay pe ayni vaht te ovel yekh sahastardo obligipe so dikhlarla reforme ko butyako trego thay ko skoluipaske sistemya.

O anglune konkretune thavda, kolencar e Germania shay te del phiko ratyorigune Balkaneske pe maripe mamuy anticiganizmo keripea ole ini sar obligativuno, shay te dikhlarel edukipaske thay treningoske proyektya vash ververutne socialune grupe (dikhlaripea sikavnen, policiake oficeren, civilune butikerdutnen thay butyake deyutnen), promovipea gorodno medialuno uqharipe, lugyardo phiravipe e deklaraciengo e anticiganizmesko, zoresko thay diskriminaciake aktengo, sar vi Rromengo kotorleipe ko institucie mamuy e diskriminacia. Desar akalestar manglape ini promovipe e sociakune narativesko so defininla e romen sar jene e naciako-rashtrako thay olake amalipakso thay na sar “o yaver”. Ratyoriguno balkani shay te benefitinel kotar Germaniaki eksperienca pe maripe mamuy anticiganizmo thay kotar o propozipya e yekha mashkarthemutna koaliciako e organizaciengo thay civilune amalipasko.

Rromengo integripe ko butyako trego rodla politikun mangipe thay ajukeripe

Sar duyto, yekh mahatno kotor e neva politikako musay te ovel vi romengo mayshukar integripe ko lokaluno butyako trego. Kotar yekh rig, ratyorigune Balkaneske rashtre musay te pheren olenge obligacie vahs proporcialuno butyaripe e Rromengo ko civiluno servisi, kole on na reste te keren bershencar. Desar e klasikune bajakengo e kreiripasko e butyak thanengo thay treningoske thay rodle bajakengo vash maripe mamuy thay aqhavipe e anticiganizmesko, musay te kreiringyon mayshukar ledeipya mashkar o skole thay profesionaluno formipe. Vash o sebepi e telune skoluipaske nivelesko thay janipesko e buderi romengo, o bajakya vahs butyake thanengo kreiripe thay treningo fokusisale sherunipea ko manusha bizo skoluipe ose profesioanluni formipe. Palo sah, o rezultime profeie phare mekhena individualuno ose socialuno anglipe, thay mayluge shay te zorakeren o anglokrisipya direkt o Rroma. Yekh pheruno fokusi ko kualifikimo skoluipe, dualuno, na numay kay shay te laqharel e ekonomikuni situacia e diplomirimie manushengo, numay pe ayni vaht shay te influinel pe tiknaripe e anglokrisipyengo direkt o Rroma.

Palo sah, o suksesya shay ka dikhlon tnumay pe mashkarvahtuno thay lugevahtuno plani. Odoleske, e Germania musay te ovel gatisardi ten a gndinela pe tradicionalune ciklya e proyektesko kotar tri nose shtar bersha, numay te phiravel lugevahtuno programi, ayeka sar o provesi e EU-ake buhlaripesko si kerdo vahs yekh may lugo vahti. Pe principi, germanyuni politika musay te ovel gatisardi te kreirinel konkretune bajakya vash te marel o anticiganizmo thay e diskriminacia kotar o raipya e ratyorigune Balkanesko thay te kerel klaro ko procesi e akceptipasko ani EU kay na si dosta numay o miratipe e strategiengo thay akciake planengo bi implemetimo olen ko qaqipe. Akale resipea, germanyuno raipe pe ayni vaht musay te kerel buti andar EU vash te sigurinel kay o Brukseli phiravela o som politike pe phikodeipe e akceotipaske procesesko ani EU.

Pe agor, palo sah, o adekvatune ratyorigune Balkaneske raipya musay te len godornipe thay te oven godorne, som e lokalune amalipea, vash evolviripe thay implementacia e e bajakengo vash te laqharen romenge jivdipaske kondicie. E Poznaneska Deklaracia inicimi kotar vrdloriguni Makedonia vash romengo astaripe ko EU buhlaripasko procesi, on akana lele yekh anguno bajako direkt yekh nevi regionaluni politika direkt o Rroma. Ji kay o maripe e anticiganizmesko thay diskriminaciako khelela yekh tikni rola ani Deklaracia, akava sikavla raipyengo gatisaripe vash te keren maybut vash romengi inkluzia. E Germania musay te phikoinel akava procesi te sine kay mangla te promovinel yekh krisuni thay demokratikuni rashtra direkt ratyorigune Balkaneske rashtre.

“Direkt nevi politika e romenca ko ratyoriguno Balkani si som iniciativa e Rroma Active Albania ; Otaharin –Dizutnengi Unia vash promovipe e Skoluipasko e Rromengo (Bosna thay Hercegovina); Zentralrat Deutscher Sinti und Rroma (Germania); Advancing Together – AT (Kosova), Voice of Rroma, Ashkali and Egyptians ani Kosova (Kosova); NVO ROM ” Koračajte sa nama – Phiren Amenca” (Montenegro); Rromalitico – Instituti vash Rodlaripe thay Politikengi Analiza (Vrdloriguni Makedonia), Forum Rroma Srbije (Srbia), Amalipe e Koordinatorengo vash Rromane Puqipya (Srbia). Phikodendo kotar Auswärtiges Amt Germania”

 

 

Nakhamno katar germankiyaki čhib – Edis Galushi

Akava posti publikisalo angluni ver pe germanyuni qhib ano blogi e :

peacelab: https://peacelab.blog/2019/12/Rroma-in-den-westbalkanstaaten-es-braucht-einen-radikale-politikwechsel

Comments are closed.