NASTAVAK NAPORA VLADE CG NA INKLUZIJI NAJMARGINALIZOVANIJE ZAJEDNICE

strategy-min (1)

Nova Strategija za poboljšanje života Roma i Egipćana u Crnoj Gori

Iako je proces inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori započeo još 2005. godine kada je naša država postala dio međunarodne inicijative Dekada inkluzije Roma, rezultati još uvijek nijesu zadovoljavajući, odnosno za većinu pripadnika romske i egipćanske zajednice nijesu nastupile kvalitativne promjene. Zbog toga se pristupilo pisanju nove, četvrte po redu Strategije koja bi trebalo da sadrži iskustva iz prethodnog perioda, uočene greške u realizaciji iste, te neke nove elemente koji će pojačati efekat mjera i aktivnosti u procesu inkluzije romskog i egipćanskog stanovništva.

Nacionalna koordinatorka za Rome u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava gđa Mirela Ramčilović, govoreći na konferenciji „ Nova EU strategija za Rome i borba protiv anticiganizma u Crnoj Gori“, kazala je da je pisanje nove Strategije u toku i da se očekuje da do kraja marta ove godine bude gotov tekst ovog  dokumenta.

Ona je istakla da su dosadašnji napori ovog resora, ali i cjelokupne Vlade i države imali rezultate u poboljšanju položaja Roma i Egipćana, ali da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, pa je potrebno i dalje raditi na njihovoj potpunoj integraciji.

Mirela Ramčilović, nacionalna koordinatorka za Rome (foto: privatna arhiva)

Mirela Ramčilović, nacionalna koordinatorka za Rome (foto: privatna arhiva)

“Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u susret novoj strategiji sprovelo istraživanje o socio-ekonomskom položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, čiji rezultati su trebali da pokažu ishode prethodne strategije. Nalazi do kojih se došlo u ovom istraživanju uzeti su u obzir prilikom pisanja nove strategije”,kazala je Ramčilović.

Da bi pristup inkluziji bio kvalitetan i suštinski i usmjeren na potrebe romskog i egipćanskog naroda u proces izrade strategije uključeni su, kako je kazala Ramčilović, predstavnici zajednice iz Romskog savjeta i pet romskih nevladinih organizacija.

“Vlada će kroz strategiju uticati na društvenu i ekonomsku isključenost Roma  kao manifestaciju njihovog podređenog položaja, kroz jasne i mjerljive aktivnosti u svim oblastima života kao i obezbjeđivanjem finansijskih sredstava za njihovu realizaciju na lokalnom, nacionalnom i međunaronom nivou”.

Inkluzija Roma, kako je kazala Ramčilović, odvijaće se na način koji neće  biti asimilatorski  i dovesti u pitanje njihovu posebnost kao etničke zajednice.

Govoreći na istoj konferenciji predstavnici institucija i civilnog sektora osvrnuli su se na dosadašnje rezultate inkluzije, realizaciju mjera iz prethodne strategije, te dali sugestije što bi trebalo raditi u narednom periodu kada je u pitanju proces uključivanja Roma i Egipćana u društvo.

U svom osvrtu na temu konferencije ali i na cjelokupnu situaciju u kojoj se nalazi romska zajednica, izvršni direktor NVO romska organizacija mladih “Koračajte sa nama- Phiren amenca” Elvis Beriša kazao je da Crna Gora ima problem sa rasizmom i da se romska populacija često suočava sa njim.

„Država priznaje da ima ovaj problem, samim tim što je spremna da u svoja strateška dokumenta uvrsti i principe iz najnovije EU strategije za borbu protiv anticiganizma”.

Elvis Beriša, NVO romska organizacija mladih "Koračajte sa nama- Phiren amenca" (foto: RomaNet)

Elvis Beriša, NVO romska organizacija mladih “Koračajte sa nama- Phiren amenca” (foto: RomaNet)

On smatra da smo rasističkom odnosu društva i države svjedočili u prethodnom period kada je svjesno propuštano da se obezbijedi podrška romskom i egipćanskom narodu.  Podsjetio je na slučaj izostanka školskog prevoza za  preko 230 romskih učenika u Podgorici tokom prvog polugodišta ove školske godine.

„Ovaj propust države imaće dalekosežne posljedice na obrazovanje romske djece. Zbog ovog slučaja NVO “Koračajte sa nama – Phiren amenca” podnijelo je tužbu za diskriminaciju protiv Ministarstva prosvjete”.

Da postoji drugačiji odnos prema romskoj populaciji pokazuje i činjenica da od svih manjinskih grupa jedino romska nema svoje predstavnike u parlamentu.

“Elemente rasizma možemo vidjeti i u izostanku političke volje da se romskoj manjini omogući autentična zastupljenost u parlamentu koja je s druge strane omogućena svim ostalim etničkim zajednicama. To dovodi do potpune isključenosti romske i egipćanske zajednice iz procesa odlučivanja”, kaže Beriša.

Zabrinjava ga i sve izraženiji govor mržnje prema romskoj i egipćanskoj zajednici koji možemo vidjeti na društvenim mrežama, u komentarima na objave koje se tiču ovih etničkih grupa.

“Pravi problem u ograničenim dometima dosadašnjeg procesa inkluzije Roma i Egipćana, a samim tim i u sprovođenju strategije je nedostatak političke volje da se taj proces do kraja temeljno realizuje. Nijesu presudna samo finansijska sredstva za realizaciju strategije”.

Da ima još puno posla do postizanja krajnjeg cilja i potpune integracije romske i egipćanske zajednice u društvo smatra Fana Delija, izvršna koordinatorka u Centru za romske inicijative iz Nikšića. Ona je istakla nekoliko problema sa kojima se suočavaju ove dvije zajednice, a na koje bi trebalo djelovati kroz novu strategiju.

Fana Delija, Centar za romske inicijative (foto: RAE-portal)

Fana Delija, Centar za romske inicijative (foto: RAE-portal)

Prije svega, Delija misli, da postoji ogroman problem u pogledu segregacije u stanovanju romskog stanovništva koji je sad teško riješiti jer su neka naselja već oformljena. Tako, kaže ona, imamo segregaciju novog naselja na mjestu bivšeg Kampa II na Koniku, koje je etnički homogeno. Nešto slično se planira i u drugim opštinama gdje se očekuje izgradnja stanova za Rome i Egipćane. Dakle, smatra Delija, ovakva rješenja samo doprinose daljoj segregaciji.

“Problem koji značajno pogađa romsku zajednicu je loš kvalitet obrazovanja za romsku i egipćansku djecu kao i nedostatak podrške romskim studentima. Smatram da bi se u narednom periodu, kroz izmjene zakona o visokom obrazovanju trebalo raditi na tome da romski i egipćanski studenti dobiju besplatno školovanje na fakultetima jer sami ne mogu da plaćaju visoke školarine”, kaže Delija.

Jedan od problema za djelotvorno sprovođenje mjera i aktivnosti iz strategije, Delija vidi u  nepostojanu podataka razvrstanih po etničkoj pripadnosti.

“Na primjer, u strukturi porodičnog nasilja ne možemo vidjeti koliko dio se odnosi na pripadnike romske i egipćanske zajednice, upravo iz razloga što institucije ne vode evidenciju po etničkoj pripadnosti. Isti slučaj je i sa podacima o pritužbama za diskriminaciju koje se podnose Ombudsmanu, kada ne možemo da vidimo koliko Roma i Egipćana podnosi te prijave”, smatra Delija.

To, po njenom mišljenju, onemogućava da se dobiju precizni podaci o napretku u različitim oblastima života i inkluzije Roma i Egipćana.

U svom osvrtu na rad kancelarije  Ombudsmana predstavnica ove institucije Nerma Dobardžić ističe da u praksi nema puno individualnih prijava za diskriminaciju koje dolaze iz romske i egipćanske populacije. To naravno, kako je kazala, ne znači da te pojave nema, već naprotiv. Ona je istakla da kancelarija Ombudsmana aktivno, kroz svoje preporuke prema nadležnim organima utiče da se unaprijedi poštovanje ljudskih prava Roma i Egipćana.

Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (foto: Ombudsman)

Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (foto: Ombudsman)

“Ombudsman je reagovao u slučajevima kršenja prava iz radnog odnosa za saradnike u socijalnoj inkliziji koji dolaze iz romske zajednice koji ne mogu da dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, iako već dugo rade na istom poslu. Takođe, reagovali smo i kada je u pitanju nemogućnost učenika iz romske zajednice da prate online nastavu zbog uslova u kojima žive. Predmet naše pažnje bilo je i nepoštovanje ustavnog principa o srazmjerna zastupljenost romske zajednice u organima javne uprave”,kazala je Dobardžić.

Milena Bešić, direktorica CEDEM-a smatra da se rezultati u integraciji romske i egipćanske manjine ne mogu smatrati pozitivnim. Gledajući iz ugla članova ovih zajednica, kako je kazala, ne možemo se složiti da su postignute velike promjene. Po njenom mišljenju izostala je kvalitetnija međusektorska saradnja u sprovođenju politika prema Romima.

Milena Bešić, CEDEM (foto: CEDEM)

Milena Bešić, CEDEM (foto: CEDEM)

“U narednom period treba više raditi sa pripadnicima većinskog stanovništva jer tu imamo problem sa rasizmom i netrpeljivošću. S druge strane, naša  istraživanja su pokazala da su Romi najtolerantnija grupa u društvu i da nemaju distance ni prema bilo kojoj drugoj etničkoj grupi”.

Po riječima Bešić bilo bi dobro da se u narednom periodu vrši češći monitoring realizovanja strateških ciljeva u toku realizacije a ne na samom kraju. To bi pomoglo, kaže, da se interveniše u slučajevima određenih izazova i kvalitetnije realizuje čitav proces.

Na kraju možemo zaključiti da se svi slažu u jednom, da proces realizacije strategije mora biti transparentan i podložan monitoringu. Takođe, za uspjeh je neophodno dosljedno sprovoditi ono što je napisano i planirano, kao i obezbijediti učešće romske zajednice tokom čitavog procesa sprovođenja strategije.

Vlasti tvrde da će tako biti, a vrijeme će pokazati da li će nova Strategija donijeti bolje dane za romsku i egipćansku populaciju u našem društvu.

 

 

 

 

 

Jedan odgovor

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *