Pripadnici romske populacije se od prvih dana obrazovanja susreću sa preprekama.

U vrtiću Srcolovka, vaspitnoj jedinici predškolske ustanove ,,Đina Vrbica“, od početka pandemije Korona virusa, nastava za romsku  djecu i njihov boravak se organizuje smanjenom obimu. Nastavu u ovom vrtiću pohađaju samo djeca iz romske populacije.

Da li je u ovom vrtiću ispoštovano načelo pravilne integracije romske djece u društvo i da li je nastava u doba pandemija korona virusa adekvatno sprovedena i ako nije, zašto, razgovarali smo sa upravom vrtića i Katarinom Čarapić, koordinatorkom Igračkoteke i Razvojnog centra udruženja Roditelji.

Srcolovka – jedini vrtić u kojem uče samo Romi?

Kada je započet projekat izgradnje vrtića Srcolovka na Koniku, kao vaspitne jedinice predškolske ustanove Đina Vrbica, predviđeno je da bude namijenjen djeci iz romskog kampa Konik I i Konik II, ali i ostaloj djeci tog dijela grada.

Kako je tada rečeno, vrtić je izgrađen da ima posebnu ulogu pri integraciji raseljenih Roma u crnogorsko društvo, kao i za obrazovanje romske djece. Međutim, kako danas i dalje nema neromske djece upisane u ovaj vrtić, postavlja se pitanje: koliko će zaista biti uspješna integracija romske djece u  crnogorsko društvo i obrazovni sistem, ako su od malih nogu i prvih dana obrazovanja izdvojeni od svojih vršnjaka drugih nacionalnosti?

Iz udruženja Roditelji navode da ,,nisu imali prilike da se susretnu sa konkretnim žalbama da roditelji neromske populacije ne mogu da upišu djecu u ovaj vrtić, ili da romska djeca ne mogu da se upišu u neki drugi“, ali jasno podsjećaju da je ,,uočen nedostatak osvješćenosti o važnosti i neophodnosti te vrste socijalizacije i stimulacije kod djece, ali i nedostatak konkretnih akcija kada pričamo o upisu djece u vrtić ove populacije“.

Iz uprave vrtića nismo dobili odgovor na pitanja da li u VJ ,,Srcolovka“, ima neromske djece i da li je bilo upisanih u prethodnom radu?

S druge strane, u razgovoru sa korisnicima vrtića, redakcija portala RomaNet je dobila odgovor, da su u ovoj vaspitnoj ustanovi samo djeca raseljenih lica.

,,U ovaj vrtić idu samo djeca raseljenih porodica“, kazao nam je Derviš Batuša čija dva unuka idu u vrtić.

Redakcija još od polovine novembra nije dobila odgovore od uprave vrtića, da li se u drugim vaspitnim jedinicama ove ustanove vrši upis romske djece i da li imaju u planu neke programe socijalizacije i integracije Roma u drugim vaspitnim jedinicama.

Što se tiče broja djece trenutno upisane djece, iz uprave vrtića obavještavaju da je ,,broj zvanično upisane djece je 111 mališana“.

Međutim, podatake o drop-out-u naša redakcija nije mogla da dobije od uprave vrtića Srcolovka, Đina Vrbica.

Rana integracija ključna za razvoj djece

Sa aspekta psihosocijalnog razvoja djeteta, ali i konkrento integracije malih Roma u društvo, iz Udruženja roditelja smatraju da nije dobro da se djeca od predškolskog uzrasta ne srijeću sa svojim vršnjacima iz neromske zajednice.

,,Djecu u ranom razvoju odvajati i kategorisati ih zaista nije nešto što može dati pozitivne ishode, niti za  konkretno tu ličnost, ali i kasnije u odraslom dobu. Uglavnom budu ograničenih uslova za napredak i uspjeh ukoliko odrastaju u odvojenom kontekstu, kao manjina, često praćeno i manjkom motivacije“, kazala je koordinatorka Razvojnog centra udruženja Roditelji.

Čarapić je takođe poručila da ,,ranom integracijom i inkluzijom učimo djecu da poštuju i prihvataju različitost, što kasnije  jeste rezultat veće tolerancije unutar društva“.

Iako su deklarativno uvažene mnoge preporuke evropskih insitucija i nadležnih adresa koje diktiraju smjernice društvene integracije Roma, čini se da se poslednjih godina nije mnogo pomaklo u pravcu integracije te djece u neromski dio zajednice, a dugoročni efekti stanja u kojem su romska djeca izdvojena od svojih neromskih vršnjaka mogu biti negativni.

„Ukoliko se adekvatno ne  radi na integraciji u ranom uzrastu, u odraslom dobu  postoje mnogo veće barijere i  upravo tada je mnogo je teže  pričati  i postići da budemo društvo jednakih šansi i mogućnosti“, poručila je Čarapić.

Ona je konstatovala da se cijela Podgorica  muči sa nedostatkom prostora za vrtiće, pa i taj dio grada.

,,Donekle je problem ublažen otvaranjem novog vrtića na Starom, ali tu ne smije da se stane.“

S tim u vezi, Čarapić predlaže da se preduzmu  dalje mjere u skladu sa mogućnostima.

,,Ako se nema novca za nove objekte, treba raditi na dogradnji postojećih i na korištenju onih koji su slobodni u lokalnoj zajednici“, poručila je ona.

Korona ili diskriminacija uticali na rad vrtića?

Kako su nas iz ove predškolske ustanove obavijestili, rad u VP ,,Srcolovka“ se usljed pandemije Korona virusa već duže vrijeme odvija u izmijenjenim uslovima rada i svakodnevna rutina je drugačija.

,,Aktuelna epidemijska situacija uticala na uvođenje određenih novih rutina u funkcionisanje, naročito prilikom prijema djece. U novonastalim okolnostima djecu preuzima i sprovodi do učionice vaspitač ili medicinska sestra, kako bi smanjili mogućnost eventualne transmije virusa“, javljaju iz vrtića.

,,Svakog radnog dana u  periodu od 00:07 – 12:10h realizuje se prijem djece, trijaža, doručak, vaspitno obrazovne aktivnosti, ručak i užina“, kazali su iz Srcolovke.

Kako kažu, prije pandemije, kao i u svim vrtićima, realizovali su cjelodnevni program za boravak djece, ali od kada je aktuelna pandemija u Crnoj Gori, način rada se promijenio.

Skraćen rad vrtića je potvrdio i naš sagovornik Batuša.

,,Djeca ne idu u vrtić puno vrijeme nego od 8h do 12 i 15. Idu u vrtić stalno, ali nisu dobili, hvala bogu, nikakve simptome, svi su zdravo“, izjavio je Batuša.

Iz uprave vrtića su potvrdili da iako su u ovoj vaspitnoj jedinici uslovi za boravak djece možda čak i bolji, nego u nekim gradskim vaspitnim jedinicama, jer je ista je rekonstruisana i uložena su značajna finansijska sredstva, u doba pandemije nije realizovan cjelodnevni, već poludnevni boravak djece.

,,U „Srcolovci“ se u dvije grupe realizuje poludnevni Program njege i vaspitno-obrazovnog rada.“

Uprava vrtića daje i objašnjenje zašto nisu bili u stanju da rade punim kapacitetima.

,,U dosadašnjem periodu, kompletan boravak djece RE populacije finansirala je Ustanova iz sopstvenih sredstava, a Ministarstvo prosvjete je obezbjeđivalo kadar. Od marta ove godine, kada je aktuelna epidemiološka situacija nepovoljno uticala i na finansijske mogućnosti Ustanove, nijesmo bili u prilici da organizujemo cijelodnevni boravak u ovoj vaspitnoj jedinici“, kazali su iz vrtića ,,Srcolovka“.

Kako kažu, od februara 2020. godine vrtić dobija refundaciju troškova od Centra za socijalni rad, pa u skladu sa razvojem epidemiološke i finansijske situacije razmotriće mogućnost prelaska na cjelodnevni boravak“.

Prema saznanjima portala RomaNet – u drugim vrtićima pandemija nije uticala na skraćenje pomenutog programa pa se i naši sagovornici pitaju da li je na smanjenje programa uticao Korona virus ili nešto drugo.

Obezbjeđivanje poštovanja osnovnih ljudskih prava djece romske i egipćanske nacionalnosti predstavlja veliki izazov za mnoge evropske države. Iskazujući posvećenost evropskim integracijama, ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva i implementaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, Crna Gora se obavezala se da obezbijedi poštovanje prava svakog djeteta na pristup kvalitetnom obrazovanju.

Međutim, zbog postojanja elemenata rasne segregacije kojoj su izložena romska djeca u najranijoj dobi u ovkiru predškolskog obrazovanja, ova zajednica će, čini se, ostati i dalje na margini društva bez nade za poboljšanje sopstvenog položaja.

,,Koliko mi znamo, vrtići su radili regularno i nije jasno zašto je za tu jedinicu važilo posebno pravilo koje se odnosi na poludnevni boravak. Skraćeni program se primjenjuje i u regularnim okolnostima u svim jedinicama kao priprema djeca za školu i to one koja ne pohađaju redovni vrtićki program, cjelodnevni“, konstatovala je Čarapić.