Prevod na maternji jezik bi u mnogome olakšao razumijevanje toga kako elektronski servisi funkcionišu, a važno je komunikaciju i prilagoditi nivou znanja, obrazovanja i uzrastu
Elektronski servisi (e-servisi) bi trebalo da nam pojednostave svakodnevno funkcionisanje i olakšaju inače komplikovane procedure. Međutim, trenutno dostupni e-servisi u Crnoj Gori nijesu dovoljno ispromovisani niti pojašnjeni građanima.
Osim toga, nijesu još uvijek ni prevedeni, pa tako oni koji ne govore službeni jezik ne mogu ih koristiti.
Korišćenje ovih servisa podrazumijeva i pristup elektronskim uređajima, internetu ali i informacijama o korišćenju.
Sve to zajedno otežava korišćenje građanima, a naročito romskoj i egipćanskoj populaciji.
Snežana Nikčević, iz NVO 35mm i koordinatorka ICEDA mreže, za naš portal kaže da je prije svega važno istaći da iako postoji mnogo digitalnih servisa, većina njih je informativnog karaktera.
,,Mnogo je manji broj digitalnih servisa koje nude institucije, a da ne govorimo o uslugama koje imaju neki sofisticiraniji i građanima prijemčiviji sistem za korišćenje“, poručuje ona.
Prema njenim riječima jedan od najboljih i najviše korišćenih e-servisa je e-zdravlje, servis koji omogućava online zakazivanje pregleda kod ljekara i preuzimanje rezultata ljekarskih nalaza, kao i poručivanje terapije bez odlaska u Dom zdravlja.
Osim e-zdravlja, postoje i e-servisi koji omogućavaju upise na svim nivoima obrazovanja, podnošenje zahtjeva za studentske kredite i stipendije, izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu i uvjerenje o prebivalištu.
Putem e-uprave studenti se prijavljuju i za Program stručnog osposobljavanja, a od nedavno može se podnijeti i Prijava za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima sa visokom stručnom spremom.
E-servisi nijesu popularni u romskoj i egipćanskoj populaciji
Snežana Nikčević naglašava da digitalnu komponentu nikada ne treba komunicirati kao odvojenu, već da je ona sastavni dio svakodnevice.
Snežana Nikčević, Foto: privatna arhiva
,,Kada govorimo o digitalnim servisima, moramo najprije govoriti o izazovima sa kojima se romska i egipćanska populacija generalno suočava. Na primjer, da bi koristili digitalni servis kao što je e-zdravlje (bez obzira na to koliko je ova aplikacija prijemčiva i laka za korišćenje), znači da treba da imamo: električnu energiju, internet, uređaj (telefon, laptop ili kompjuter), pa tek onda vještine da tu uslugu koristimo“, govori Nikčević.
Ona dodatno ističe situacije kada pojedinci još uvijek nemaju punopravan status, odnosno važeću ličnu kartu i zdravstvenu knjižicu.
,,Pogotovo je u doba pandemije, kada je na primjer, kompletan sistem obrazovanja bio online, došlo do izražaja koliko je, između ostalih, i romskoj i egipćanskoj populaciji bilo otežano da budu potpuno uključeni u sve segmente savremenog društva“, kaže Nikčević.
Miljaim Delija iz Centra za romske inicijative misli da ,,nažalost romska i egipćanska zajednica nije upoznata kako sa postojanjem digitalnih servisa, a samim tim i njihovim korišenjem.“
,,Naravno, tu ne možemo reći da je po srijedi nezainteresovanot RE zajednice, već isključivo loši socio-ekonomski uslovi kao i navika da se procedura obavlja lično tj. fizičkim pristupom“, kaže Delija.
Pitali smo i pripadnike romske i egipćanske populacije da li koriste i da li su čuli za digitalne servise.
Elvis Boneštaj kaže da nije koristio nijedan e-servis, niti je čuo za njih. Nije upoznat ni sa pogodnostima nove lične karte, mada je još uvijek nije ni podigao.
Anton Krasnići nije uopšte razmišljao o ovim servisima.
,,Primjetio sam da nova lična ima čip, i znam da se može koristiti i kao zdravstvena knjižica, da su sada spojene. Nikad nisam koristio e-zdravlje, ili druge aplikacije“, kaže on.
Kimeta Misinović pokušala je da koristi e-zdravlje ali je ,,komplikovana i uopšte je više ne koristi“.
Dodaje i da nije znala da mogu online da se podnose zahtjevi za dokumenta, ali joj se dopada ideja zbog smanjenja gužvi i olakšavanja postupka.
I Suad Beganaj čuo je za neke e-servise, neke i koristio, ali smatra da je glavni napredak podnošenje zahtjeva za dio dokumenata online, zbog, kako kaže ,,stajanja po tri, četiri sata u redovima, a na monitoru se promijene četiri broja“.
Prevod na maternji jezik od posebnog značaja
Iako smo u razgovoru sa pripadnicima romske i egipćanske populacije čuli da njima lično ne smeta da e-servisi budu isključivo na crnogorskom jeziku, svi su bili saglasni da bi prevod na romski i albanski jezik bio olakšavajuća okolnost za starije generacije, kao i ljude koji su nedavno došli u Crnu Goru.
Snežana Nikčević naglašava da bi prevod na maternji jezik bi u mnogome olakšao razumijevanje toga kako elektronski servisi funkcionišu, kao i da je važno komunikaciju prilagoditi nivou znanja, obrazovanja i uzrastu.
,,Na primjer, mnogo je drugačije kada nekome ko se, narodski rečeno, mnogo ne razumije u ovu oblast obratiš riječima – e to je sjajna aplikacija kojom skeniraš dokumenta, možeš u različitim formatima da pošalješ direktno mailom ili – kada naučiš da koristiš ovu besplatnu stavku koju možeš imati u svom telefonu, nećeš morati da ideš u kopirnicu od kuće kada ti zatreba da pošalješ neki papir/dokument i tek onda krenete u objašnjavanje samog procesa“, kaže Nikčević ističući važnost jednostavnog jezika i povezivanje sa konceptima koji su ljudima već poznati.
I Miljaim Delija saglasan je da je potrebno raditi na rješavanju problema neprevedenih e-servisa.
Miljaim Delija, Foto: privatna arhiva
,,Ne možemo očekivati korìšćenje i pristup digitalnim servisima, ukoliko pripadnik/pripadnica romske i egipćanske zajednice ne razumije sam pristup pomenutim servisima“, kaže Delija, a preporučuje i info-sesije o korišćenju čak i za one koji se služe crnogorskim jezikom.
Iz Ministarstva javne uprave pojašnjavaju da je trenutno rješenje portala e-uprave i ostalih elektronskih usluga kreirano prema ,,unificiranom modelu i namijenjeni široj populaciji“.
Ipak, kažu da je predviđeno uspostavljanje jedinstvenog portala elektronske uprave kojim će se unaprijediti dizajn, funkcionalnost ali i obezbijediti višejezičnost i dostupnost na drugim jezicima koji su u zvaničnoj službenoj upotrebi.
,,Socijalna i ekonomska isključenost osjetljivih grupa može se prevazići i kreiranjem elektronskih usluga koje će prepoznati doprinos koji ove grupe mogu dati društvu. Imajući u vidu gore navedeno, strateški pravci uključivanja ranjivih i marginalizovanih društvenih grupa moraju se sagledati pojedinačno kroz odgovarajuće aktivnosti“, kažu iz Ministarstva.
,,Zaista mislim da je osnov prije svega rad direktno sa zajednicom, puno strpljenja i prilagođavanja, a preduslov je naravno da im se obezbijede uređaji i dostupnost interneta, ako ne pojedinačno, a ono u nekim centrima (kao što je na primjer e-centar Digitalna učionica u O.Š. ,,Božidar Vuković Podgoričanin”), ili negdje gdje se zajednica može okupljati“, zaključuje Nikčević.