Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” je povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava pozvala institucije da budu odlučnije i posvećenije u promovisanju i zaštiti ljudskih prava. Istinski demokratsko društvo, smatraju u ovoj organizaciji, je ono u kojem svi građani imaju jednake šanse.
Saopštenje prenosimo u cjelosti.
“Danas, 10. decembra se obilježava međunarodni dan ljudskih prava kao podsjećanje na datum kada su Ujedinjene nacije donijele Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima (1948) kao dokument kojim se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka.
Od tada do danas puno je toga urađeno da bi principi iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima zaživjeli i postali sastavni dio savremenih društava.
Usvajanje Deklaracije o ljudskim pravima dovelo je do unapređenja prava i sloboda za mnoge koji su bili obespravljeni i društveno marginalizovani.
Žene su se godinama borile za ravnopravan položaj u društvu, za pravo glasa, ravnopravnost na poslu, čak i u sopstvenom domu. Osobe sa invaliditetom prošle su trnovit put do ostvarivanja njihovih prava koja im prirodno pripadaju. Ljudi različite boje kože, rase, etničke pripadnosti, seksualnog opredjeljenja su grupe koje su uspjele da izađu iz mraka diskriminacije, nasilja i društvene isključenosti.
Možemo reći da je postignuto puno i da su se desile stvari koje su nekada bile nezamislive. Borba za ljudska prava bila je i ostala neka vrsta revolucije koja iznova pomjera granice ljudskih prava i sloboda.
Crna Gora je kroz usvajanje niza zakona kao i drugih međunarodnih dokumenata i rezolucija značajno unaprijedila pravni okvir i njegovu primjenu u poštovanju i ostvarivanju ljudskih prava.
Ipak, današnji dan je i prilika da ukažemo na to da i pored ostvarenog napretka ima još puno prostora za unapređenje stanja ljudskih prava i sloboda u našem društvu. Vodeći izazov u ostvarivanju ljudskih prava je implementacija usvojenih zakona i međunarodnih standarda. U praksi se mnoge društvene grupe i pojedinci još uvijek susrijeću sa diskriminacijom i kršenjem osnovnih prava. Među onima čija su prava najugroženija su Romi i Egipćani, pripadnici LGBT populacije, osobe sa invaliditetom.
Romska i egipćanska populacija i dalje se suočava sa siromaštvom i socijalnom isključenošću. Ova zajednica ima ograničen pristup pravima na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje kao i u brojnim drugim oblastima života. Istraživanja etničke i socijalne distance bilježe visok nivo neprihvatanja od strane većinskog stanovništva. Tako na primjer u istraživanju naše organizacije “Upoznatost podgoričkih srednjoškolaca/ki sa istorijom i kulturom Roma” 75 odsto srednjoškolaca ne bi prihvatio Roma za člana porodice. Poslednje istraživanje CEDEM-a “Obrasci i stepen diskriminacije u Crnoj Gori u 2020 godini” govori da najviši stepen govora mržnje u svakodnevnom životu trpi RE populacija i pripadnici seksualnih manjina. Isto istraživanje bilježi I podatak da građani smatraju da je diskriminacija najizraženija prema RE populaciji i osobama sa invaliditetom. Sve ovo drži romsku populaciju zakovanu za samo dno društvene ljestvice.
Ova godina je naročito bila izazovna na planu poštovanja ljudskih prava s obzirom da je pandemija COVID 19 uticala da države širom svijeta u borbi protiv širenja virusa posegnu za ograničavanjem ljudskih prava u mnogim oblastima života.
Zbog svega navedenog potrebno je da naše institucije budu odlučnije i posvećenije promovisanju i zaštiti ljudskih prava. Uspostavljanje kulture ljudskih prava zahtijeva da se ulože još veći napori od strane institucija na obezbjeđivanju ravnopravnosti i jednakosti za sve građane bez obzira na bilo koje njihovo lično svojstvo.
Istinski demokratsko društvo postaćemo tek onda kada svi naši građani budu imali jednake šanse i budu živjeli bez straha od nasilja i mržnje zbog toga što su drugačiji”.