HEDINA TAHIROVIĆ SIJERČIĆ

Hedina 3 (1)-min

Bogatstvo romskog jezika u Hedininom stvaralaštvu

“Većina njenih književnih djela izdata je upravo u godinama emigracije, ali se u djelima osjeća kulturno nasljeđe romske zajednice. Stvaralaštvo obiluje romskim folklorom, koji je kao dijete usvajala, posmatrala i slušala. Njena djela su objavljivana na romskom, bosanskom i engleskom jeziku”.

Hedina Tahirović Sijerčić je rođena 1960.godine u Sarajevu. Bavi se novinarstvom, pisanjem, aktivizmom, istraživanjem i predavanju. Od 1980-ih je bila pionir romskog emitovanja u bivšoj Jugoslovenskoj Republici Bosni i Hercegovini kao glavna i odgovorna urednica radio programa ,,Lačo džive, Romalen’ (1986–92) i programa TV Sarajevo ,,Malavipe’. (1991–92).

Životni put je odveo u Njemačku, gdje je emigrirala devedesetih godina, a kasnije je otišla i u Kanadu. Ove godine je takođe provela u edukaciji, istraživanju i izdavaštvu, osobito radovima vezanim za romsku djecu.

Većina njenih književnih djela izdata je upravo u godinama emigracije, ali se u djelima osjeća kulturno nasljeđe romske zajednice. Stvaralaštvo obiluje romskim folklorom, koji je kao dijete usvajala, posmatrala i slušala. Njena djela su objavljivana na romskom, bosanskom i engleskom jeziku. Do sada je napisala pet dečjih slikovnica, tri zbirke folklora, dve knjige poezije, jednu biografiju i nekoliko rječnika zasnovanih na gurbetskom dijalektu. Takođe se bavila i prevođenjem na romski jezik, kouređivanjem antologije romskih pisaca i objavljivanjem akademskih radova o romskoj etničkoj pripadnosti i književnosti.

Život aktivistkinje je takođe ostavio pečat, te njeno stvaralaštvo ima utkana i razmišljanja i iskustva jedne Romkinje i svim nedaćama i ljepotama kroz koje je prošla i doživjela.

Nagrade nisu izostale, te su samo neke od njih nagrada Ferenc Sztojka u Zagrebu (2011), nagrada za „Najbolju promociju” knjige na KSKSI sajmu knjiga u Sarajevu (2009) i međunarodna nagrada za poeziju ,,Papušino zlatno pero’ u Tarnovu(2010).

Poezija je najčešće korišćen žanr u romskoj književnosti. Lirski put za sve Romkinje je utabala Branislava Vajs iz Poljske, koja je živjela i stvarala u vrijeme svjetskih ratova i prva Romkinja u Poljskoj koja je objavljivala pod svojim imenom. Hedina je do sada objavila dvije zbirke.

Akharipe e Dadeske Odji

Dade dema va!

Amare odja – jekh odji.

Numaj tu ichares zuralipe te

putares pharipe savo vulisarilo man.

Numaj tu ichares zuralipe te

achaves ratvale jasva e morestar ilestar.

Numaj tu ichares zuralipe te

nashales moraki rakli.

Dade dema va!

Amare odja – jekh odji.

Numaj chiri odji shaj te akharel mrni.

Akhar dade, ka tasav!

Numaj chiro dzuvdipe shaj te akharel mrno.

Akhar dade, ka merav!

 

Comments are closed.