Svjetski dan romskog jezika se obilježava 5. Novembra, jezika koji se ne uči u crnogorskim školama. Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava kažu da zato ne fali političke volje, ali da fali kadra, dok u NVO „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ tvrde da je suprotno.

Senad Sejdović iz Romskog savjeta kaže da romski jezik potiče iz jezika sanskrita, nasjstariji u svijetu. Njegova ljepota održava njegovu kulturu i neku mističnost koji je prelazila kroz vjekove i prenosila se s koljena na koljeno.

Ipak, s vremenom romski jezik gubi na svojoj punoći i njegova upotreba je sve manja. Nije standardizovan i kao takav nije zastupljen u školskom sistemu, a razlog zašto je to tako u romskoj zajednici različito tumače.

„Mogu reći da političke volje bi bilo i uvijek će je biti kao podrška romskoj zajendici. Međutim, mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo dovoljno spremljenog kadra, kadra koji bi mogao držati romski jezik u učionice, osnovnim školama ili u srednjim školama, posebno na fakultetu“, kazao je za Novu M Sokolj Beganaj iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Međutim, iz NVO Romske organizacije mladih „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ tvrde suprotno.

“Mi imamo fakultet za strane jezike i ne vidim upšte problem da kroz taj način stvorimo kadar. A posebno, podsjetiću, 2016. godine kada sam ovo pitanje otvorio i do dana današnjeg nažalost ne vidim, prije svega političku volju, a isto tako neku zainteresovanost i razumjevanja, prije svega Vlade, a onda Ministarstva prosvjete konkretno da se pitanje romskog jezika zaista ozbiljo razmatra“, ističe Elvis Beriša, izvršni direktor NVO „Koračajte sa nama – Phiren amenca.

U Crnoj Gori ne postoji ni jedan pisac koji piše na romskom jeziku. Postoji riječnik koji je izdat 2016., a prije nekoliko dana izdat je riječnik romsko – crnogorskog  i crnogorsko – romskog  jezika sa gramatikom. Ipak to su samo mali koraci u cilju očuvanja jednog jezika.

„Možemo kazati zaboravlja, sto se tiče dio sistema ili uključivanja romskog jezika u obrazovnim institucijama. Međutim, romski jezik je i dalje zastuplljen u romskoj zajednici i oni neformalno mogu uvijek da rade po tom pitanju“, priča Sokolj Beganaj za Novu M.

Sejdović napominje da komisija koja prati implementaciju povelje o regionalnim manjinskim jezicima već od 2007. od kad je  potpisano svaki izvještaj skoro izgleda isti, a to je stanje nula.

Beriša je za Novu M recitovao kratku poeziju na romskom jeziku.

O dad bešol duj đive ano kurko,

A vi i dej arakhadol sar ćherutni.

Berišu zabrinjava činjenica da ukoliko se ne standardizuje romski jezik u budućnosti da buduće generacije koje dolaze neće imati prilike da u školama uče svoj maternji jezik.

„Ako će moje dijete biti u prilici isto kao i ja za par godina da ne može da uči romski jezik u školi  tamo gdje treba da uči i onda ne možemo da govorimo o jačanju jednog identiteta jedne grupe ljudi kojih je itekako veliki broj, itekako u evropi, 12 miliona Roma“, dodao je Beriša.

Jezik je identitet jenog naroda i bez obzira na sve nevolje koje ga prate u njegovom očuvanju iz romske zajednice smatraju da će ga jedino standardizacija očuvati od zaborava.

Senad Sejdović je svojoj zajednici čestitao Svjetski dan romskog jezika.

„Sa e romenge mangav bahtalo svjetko lumijako đive romane čhibako – Želim svim Romima srećan dan romskog jezika i da sljedeće  godine imamo tu standardizaciju i da bi mogli da se osjećamo svi ravnopravni građani Crne Gore“ naglašava Sejdović.