Najčešći problemi su otpor zajednice i institucija. Zajednica vrlo često smatra da je porodica društvena zajednica u čije funkcionisanje niko ne bi trebao da se miješa i da je dozvoljeno da roditelji upravljaju voljom svoje djece i biraju njihove životne partnere.
Istraživanje koje je sprovedeno u Crnoj Gori 2014. godine je pokazalo da 72,4% (odsto) djevojčica stupa u ugovoreni brak. Poslednje istraživanje koje je sproveo Unicef početkom decembra 2017. godine ukazuje da se taj broj smanjio i sada je nešto oko 50% (odsto). To se, sasvim sigurno, može pripisati i aktivnostima, predlozima i prijavama nevladinih oragnizacija i medija koji su se uhvatili u koštac sa ovim problemom.
NVO Centar za romske inicijative (CRI) je jedna od organizacija koja se već 15 godina bavi ovom problematikom. O uspjesima i izazovima u borbi protiv ugovorenih brakova razgovarali smo sa Fanom Delija, izvršnom koordinatorkom CRI.
Naša sagovornica je dobitnica Nagrade za doprinos unapređenju prava žrtava za 2019. godinu, koju svake godine dodjeljuje ,,Viktimološko društvo Srbije”. Nagrada joj je dodjeljena 28. novembra, na konferenciji koju, deseti put zaredom, ,,Viktimološko društvo Srbije” organizuje podnazivom: ,,Viktimizacija i različitost-Ka holističkom pristupu viktimologiji i pravima žrtava”. Nagrada je Fani Delija dodjeljena zbog zalaganja za poboljšanje prava žena i djece, posebno djevojčice iz romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.
RomaNet: Šta su to ugovoreni brakovi i postoji li u Crnoj Gori evidencija o njima?
Delija: Ugovoreni brakovi postoje u Crnoj Gori kao i u zemljama u okruženju. To su, najčešće, vanbračne zajednice sklopljene protivno pozitivnim zakonskim propisima između djevojčica mlađih od 16 godina životne starosti i punoljetnog lica. Takođe, oni mogu biti sklopljeni i između dva maloljetna lica. Sklapaju se bez potpune saglasnosti djeteta uz ne dozvoljenu ocjenu roditelja da je brak njihovom djetetu najispravnije rješenje kako bi se sačuvala nevinost djevojčice.
Ne postoje zvanični podaci o ovoj pojavi osim što poslednjih godina CRI Nikšić registruje takve događaje ukoliko do njih dođe kroz rad na terenu sa romskom i egipćanskom zajednicom ili putem medijatora u zajednici.
Protest aktivistkinja Centra za romske inicijative i ženske RAE mreže “Prva” (foto: Serđan Baftijari)
RomaNet: Kako Vi kao ženska osoba koja dolazi iz romske i egipćanske zajednice gledate na ugovorene brakove?
Delija: Kao i svaka društveno odgovorna članica zajednice, na ovu pojavu gledam kao krajnje štetnu i negativnu. Tvrdim da od ovakve pojave najveću štetu imaju djevojčice a u konačnosti i šira zajednica. Nije nikakva tajna da se ovim negativnim pojavama najdrastičnije krše osnovna dječja i ljudska prava a takvi postupci mogu izazvati najteže posledice za samu djevojčicu, kao što mogu biti predmet sudskog postupka zbog koga je propisana dugogodišnja kazna zatvora.
RomaNet: Kako saznajete za njih?
Delija: Najčešće preko naših aktivnosti u samoj romskoj i egipćanskoj zajednici koja se zasniva na kontinuiranom i višegodišnjem radu na terenu. Takođe, dugogodišnjim radom na terenu određen broj članova iz same zajednice je shvatio štetnost ovog aspekta života u zajednici i samim tim obavještavaju nas o saznanjima do kojih dođu. Mnogo rjeđe, zapravo veoma rijetko, obavještavaju i policiju koja se poslednjih godina zajedno sa drugim institucijama polako uključuje u sprečavanje ovih problema.
RomaNet: Koliko je, zahvaljujući Vašem i radu drugih aktivista, spriječeno takvih brakova u poslednje dvije godine?
Delija: Spriječena su 83 dječja braka. Međutim, dugogodišnjim radom smo generalno prevenirali ovu pojavu. Podsjetiću Vas da je istraživanjem iz 2014. godine koje je sprovedeno u Crnoj Gori utvrđeno da 72,4% (odsto) djevojčica stupa u ovu vrstu braka, dok poslednje istraživanje koje je sproveo Unicef pokazuje da se taj broj smanjio i sada je nešto oko 50% (odsto), što se sasvim sigurno može pripisati aktivnostima, predlozima i prijavama naše organizacije ali i većem stepenu aktueliziranja ovog problema u društvu.
Protest aktivistkinja Centra za romske inicijative i ženske RAE mreže “Prva” (foto: Serđan Baftijari)
RomaNet: Da li je opasno (rizično) pokušavati da jednu djevojčicu/djevojku spasite od nasilne udaje?
Delija: Jeste, ali pored brojnih prepreka sa kojima se romske i egipćanske aktivnistkinje suočavaju (prijetnje i fizički napadi na nas i naše porodice) nećemo prestati da radimo na suzbijanje ovih pojava i štitimo djevojčice od nedozvoljenog braka kojeg ugovaraju njihovi roditelji.
RomaNet: Da li Vam se desilo da neki slučaj nije završen onako kako ste željeli?
Delija: U suštini mnogi slučajevi nijesu rezultirali onako kako je to predviđeno zakonskim propisima. Mi smo uvijek imali spremnost da slučajeve ispratimo do kraja, pomognemo svim društvenim subjektima da adekvatno isprate slučajeve ali to nije uvijek bilo tako. Postoje brojni problem. Zašto je to tako? Najprije bih navela nekoliko problema: nejasno zakonodavno određenje, ne sankcionisanje pojava kao što su rane vjeridbe i ne sankcionisanost napuštanja osnovne škole. To su neke vrsta sankcija koje bi u značajnoj mjeri smanjile pokušaje ugovorenih brakova.
RomaNet: Pratite li dalju sudbinu osoba koju ste spasili od maloljetnog braka? Gdje su, šta rade, mogu li predstavljati primjer drugim djevojčicama/djevojkama?
Delija: To je veoma teško jer, nažalost, roditelji tada najčešće čekaju da se ispune zakonske mogućnosti za sklapanje vanbračne zajednice ili braka i tada ih udaju a da tom prilikom nemamo mogućnost da im pomognemo i da ih zaštitimo. Jedino možemo da pomognemo djevojčicama koje nijesu saglasne za sklapanje braka i obrate se nama ili mi dođemo putem rada na terenu do njih.
RomaNet: Radite li trenutno na nekom slučaju?
Delija: Trenutno radimo na tri slučaja koji su prijavljeni službenicima policije i Centra za socijalni rad. Jedan slučaj je sklapanje nedozvoljenog braka jednaestogodišnje djevojčice na području Kosova a drugi slučaj je vjeridba maloljetne djece starosti 6 i 7 godina u Podgorici. Takođe, radimo i na slučaju djevojčice, stare 15 godina, koja je sa područja Kosova ilegalno došla u Crnu Goru kako bi dobrovoljno zasnovala dječji brak i upravo preduzimamo intezivne mjere sa nadležnim organima kako bi se ona pronašla i vratila roditeljima.
RomaNet: Koji su najčešći problemi sa kojima se suočavate u tim pokušajima?
Delija: Najčešći problem je suočavanje sa otporom zajednice i institucija. Naime, zajednica vrlo često smatra da je porodica društvena zajednica kojoj niko ne bi trebao da se miješa u odluke i da je dozvoljeno da roditelji upravljaju voljom svoje djece i biraju njihove životne partnere. Na isti način institucije, posebno u ranijem period, nijesu prepoznavale ovaj problem kao toliko značajan za njihov rad i nijesu postupali sa dužnom pažnjom u pokušaju da zaustave svaki prijavljeni ugovoreni brak. To je rezultiralo našim iscrpnim aktivnostima koje su se odnosile na analizu senzibilisanosti tih službi i ukazivanje na posledica koje proizvode ovakve pojave za našu zajednicu ali i za društvo u cjelini.
RomaNet: Nedavno ste proslavili 15-godišnjicu rada organizacije, koji su to problemi sa kojima se i dalje suočavate?
Delija: Kao i mnoge druge organizacije civilnog društva, suočavamo se sa nedostatkom sopstvenih prostornih kapaciteta, iscrpno radimo na pronalasku donatora koji žele da finasiraju naš rad i aktivnosti kojima se bavimo a to su: nasilje u porodici, maloljetnička delinkvencija, sprečavanje nedozvoljenog braka, reproduktivno zdravlje, obrazovanje djevojčica i dječaka i slično.