„Opozicija do 2020. godine je vjerovala da je to siguran glas DPS-u, a DPS nije htjela da omogući romskoj zajednici da ima spušten taj cenzus upravo jer je tako bilo lakše da kontroliše i manipuliše romskom zajednicom“, navodi Beriša.

Panel diskusija ,,Rezervisani mandat i za pripadnike RE populacije u Skupštini Crne Gore“ održana je danas u PR centru a u organizaciji Agencije Mina i Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).

Govornici na panelu bili su Božena Jelušić, poslanica u Skupštini Crne Gore i Elvis Beriša, izvršni direktor NVO ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, a moderirao je Milan Žugić.

Poziv za prisustvo na panelu dobile su sve političke partije, od kojih su se odazvali jedino Građanski pokret URA i Bošnjačka stranka, čime se dovelo u pitanje zainteresovanost ovih subjekata za debatu o temi političke participacije Roma.

Od uvođenja višestranačja Romi nijesu imali svog predstavnika u parlamentu, a ima ih prema posljednjem popisu nešto više od 6.000.

Božena Jelušić dovodi u pitanje broj Roma, jer kako kaže ubijeđena je da ih ima mnogo više.

,,Upravo zbog toga što je to populacija koja u svim segmentima kvaliteta društvenog života i pristupa mogućnostima najviše zaostaje nameće i najveću potrebu da ima svog predstavnika u parlamentu. Ukoliko ne postoji reprezentacija romske populacije u skupštini čini mi se da je to jasna potvrda nečega što u ovoj zemlji ja ne bih mogla drugačije nazvati bez rasizmom“, poručuje Jelušić.

Smatra i da su potrebne hitne mjere i reprezentacija Roma u skupštini kako bi delegirali predstavnike iz sopstvenih redova koji bi mogli ocijeniti ,,koji su zakoni za njih potpuno neosjetljivi i gdje su u stvari najveći problemi kad je u pitanju jednak pristup mogućnostima na koji način oni vide izlazak iz problema“.

Jelušić kaže da se do sada ovome nije pribjeglo jer podijeljenost crnogorskog društva budi sumnju u sve mandate manjinskih zajednica.

,,Uvijek se nekako polazi od toga da ti glasovi u parlamentu mogu potencijalno pripasti režimu“, ističe Jelušić.

„Inkluzivnost je jedan od temeljnih postulata ukoliko se želi izgradnja demokratskog društva i društva u kojem svako ima pravo da bude prezentovan i da uzme učešće barem u donošenje onih politika koje neposredno utiču na njegov život i mogućnosti“, navodi ona.

Ona dodaje da Crna Gora ima probleme i kada je u pitanju obrazovanje.

“Imali smo skandale da se visoko obrazovani mladi Rom može zaposliti samo kao portir ili pomoćni radnik, dakle tu obrazovanje prestaje da ima značaj”, govori Jelušić.

Jelušić kaže da sistemska nepravda proizvodi užasno loše efekte.

Ona ističe da sve što se prebacuje romskoj zajednici, obećanja da će im dati zemlju, radi većinska zajednica.

Elvis Beriša smatra da bi više efekta imalo da se panel diskusija na ovu temu vodila prije lokalnih izbora, a ističe da Romi jesu uključeni u politički život, mada ne dovoljno.

,,Mislim da Romi nisu svjesni niti informisani dovoljno o značaju svog prava na glas i glasa na izborima“, poručuje Beriša.

Smatra da je jako važno da romskoj zajednici budu obezbijeđeni uslovi i ambijent koji podržava njihovo uključivanje.

On kaže da prema podacima Ministarstva ljudskih i manjinskih prava preko 75 odsto pripadnika romske i egipćanske zajednice nijesu upoznati sa izbornim sistemom.

,,Od uvođenja principa afirmativne akcije u izborno zakonodavstvo do sada se 18 puta izmijenio Zakon o izboru odbornika i poslanika i nije bilo riječi o tome da se za romsku zajednicu spusti cenzus sa 0,7 na 0,35, ali nakon toliko izmjena mi i dalje pričamo da nešto treba, međutim niko ne želi to aktivno da podrži“, kaže Beriša.

Beriša kaže da režimu, kako prije 30. avgusta 2020. godine, tako i danas, to nije odgovoralo i ne odgovara.

„Opozicija do 2020. godine je vjerovala da je to siguran glas DPS-u, a DPS nije htjela da omogući romskoj zajednici da ima spušten taj cenzus upravo jer je bilo lakše da kontroliše i manipuliše romskom zajednicom“, navodi Beriša.

Beriša kaže da je javna tajna da je Romski nacionalni savjet koordinirao do danas pred svake izbore romskom zajednicom, posebno najugroženijim dijelom.

„Od 2020. godine, imamo i romsku partiju koja je registrovana i koja je propustila da na parlamentarnim izborima učestvuje – sa odgovorom da to nijesu mogli da urade jer nije smanjen cenzus“, govori on.

Beriša kaže da ne misli da bi to dalo nekih rezultata, promijenilo situaciju romske zajednice, ali da bi doprinijelo da romska zajednica reprezentacijom i aktivnim učešćem može da bude akter u donošenju nekih značajnih politika.

„Upravo se to do sada pokušavalo, da romska zajednica ne bude svjesna da izlazak na izbore u stvari nije samo puka obaveza ili da bi održala nekog člana porodice na poslu, jer su najčešći pritisci takvi“, navodi Beriša.

Kako kaže, javna je tajna da pošto je najveći broj pripadnika romske zajednice zaposlen u komunalnim preduzećima tu bilo najviše pritisaka pred sve izbore.

„Smatram da bi romska politička partija imala mnogo značajniju ulogu da je radila ono što se očekivalo od nje. Da edukuje romsku zajednicu o moći koju ona ima izlaskom na izbore“, ističe Beriša.

Beriša dodaje da romska zajednica mora da shvati da je ona ta koja mora da gura.

„Postoji nova generacija romske zajednice koja je svjesna tih prilika i koja želi promjene, a ne želi da omogući ono što se ranije dešavalo“, navodi on.

Kaže i da se godinama unazad nad romskom zajednicom vršila manipulacija i zastrašivanja.

Beriša kaže da su svjesni da priča oko romske zajednice počinje onda kada se definiše datum nekih izbora.

„Tada su nam važni i bitni Romi, a u toku procesa do tada – neka se snalaze“, govori Beriša.

Beriša se pita šta će se desiti kada se smanji cenzus.

„Da li će taj autentični predstavnik imati snagu da sam zastupa istinske interese romske zajednice, ili će morati da zastupa interese po instrukcijama drugih“, dodaje Beriša.

On ocjenjuje da je potrebna jaka politička partija Roma, koja će raditi na unapređenju standarda života u crnogorskom društvu.