453176359-min

Romi najčešća meta

Uprkos određenom napretku, naročito u oblastima obrazovanja i stanovanja, Romi i Egipćani, osobito domicilni, suočeni su sa ograničenim pristupom prava u različitim oblastima života, zbog čega i dalje ostaju zajednica koja je najviše izložena diskriminaciji.

Saglasno članu 17. Zakona o zabrani diskriminacije, iz kancelarije savjetnika Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, za portal Romanet objašnjavaju da je rasna diskriminacija svako pravljenje razlike, nejednako postupanje ili dovođenje u nejednak položaj lica ili grupe lica, sa uvjerenjem da rasa, boja kože, jezik, nacionalnost ili nacionalno ili etničko porijeklo opravdavaju omalovažavanje lica ili grupe lica, odnosno opravdavaju ideju o nadmoći nekog lica ili grupe lica prema onima koji nisu članovi te grupe, naročito u oblasti obrazovanja, rada, zapošljavanja i izbora zanimanja, stručnog osposobljavanja, socijalne zaštite i socijalnih davanja, zdravstvene zaštite i stanovanja, pristupa dobrima, uslugama u javnom i privatnom sektoru i robi.

Prema istraživanju ,,Međuetnički odnosi i etnička distanca u Crnoj Gori“ koje je sprovedeno u maju 2019. godine etnička distanca svih zajednica u Crnoj Gori najveća je prema Romima. Podaci pokazuju da gotovo svaki drugi građanin Crne Gore gradi etničku distancu prema toj populaciji, kojoj prema posljednjem popisu pripada nešto više od jedan odsto stanovništva. Upravo, stepen (ne)poželjnosti uspostavljanja relacija i odnosa sa pripadnicima određenih socijalnih i etničkih grupa predstavlja pokazatelj etničke distance koja vodi diskriminaciji i isključivanju.

Ilustracija: Diskriminacija (Izvor: internet)

Ilustracija: Diskriminacija (Izvor: internet)

,,Komitet UN-a o eliminaciji rasne diskriminacije u svom Izvještaju za Crnu Goru iz 2018. godine, izražava zabrinutost što u političkom i javnom životu na državnom i lokalnom nivou nema autentične zastupljenosti svih etničkih i nacionalnih manjinskih grupa, posebno Roma i Egipćana, uključujući i tijela koja donose odluke“, navode iz savjeta Zaštitnika za ljudska prava i sloboda Crne Gore.

Komitet je takođe zabrinut što posebni uslovi određeni izbornim zakonodavstvom u vezi sa političkim strankama koje predstavljaju nacionalne manjine ne prepoznaju pravo na zastupljenost Roma i Egipćana. Komitet preporučuje da država ojača napore na poboljšanju zastupljenosti svih etničkih i nacionalnih manjinskih grupa, naročito Roma i Egipćana u političkom i javnom životu, uključujući preduzimanje posebnih mjera za političko i društveno osnaživanje Roma i Egipćana u javnom sektoru na državnom i lokalnom nivou.

Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi Milan Radović naglašava da je od izuzetne važnosti da Romi dobiju političkog predstavnika u parlamentu koji bi se prvenstveno bavio položajem Roma i na najdirektniji način tražio rješenje njihovih problema.

,,Prije nekoliko godina smo podnijeli inicijativu parlamentu, zajedno sa još nekoliko organizacija, da se romskom narodu omogući, po istom principu kao i hrvatskom, pozitivna diskriminacija u smislu da oni kao manjinski narod mogu doći do jedne poslaničke pozicije u parlamentu po značajno manjoj izbornoj kvoti. Odgovor na nju još uvijek nismo dobili, niti je bilo neke spremnosti da se po tom pitanju povede rasprava u parlamentu”, ističe Radović.

Milan Radović – Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi (Izvor: portal Vijesti)

Milan Radović – Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi (Izvor: portal Vijesti)

Radović dodaje da je neophodno da se institucije otvore za pripadnike romske populacije u pogledu zapošljavanja jer to pokazuju rezultati istraživanja koje radi Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

,,Tu vidimo da je neprihvatljivo mali broj Roma zaposlen u državnim institucijama. Kad to dalje analiziramo vidimo zapravo da najveći broj njih radi u komunalnim preduzećima, na onim pozicijama koje su jako teške i malo plaćene, dok ih uopšte nema ili skoro nema na nekim rukovodećim ili upravljačkim pozicijama, gdje se donose odluke“, objasnio je Radović.

On nije siguran da Crna Gora ima uspostavljen adekvatan sistem za zaštitu od diskriminacije. ,,Imamo relativno dobro razvijen institucionalni okvir i tu bih prije svega krenuo od institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, zatim policije, tužilaštva, sudova, velikog broja nevladinih organizacija i medija, koji se svi na neki način bave zaštitom od diskriminacije”, priča Radović.

Međutim, ističe da ne vidi efikasnost tog sistema, zbog, kako kaže, brojnih propusta u istragama slučajeva diskriminacije od strane policije i tužilaštva. ,,Siguran sam da tih slučajeva kod nas u Crnoj Gori ima, počev od sportskih utakmica gdje dolazi do značajnog izliva diskriminacije, govora mržnje i slično”, priča Radović naglašavajući da je neophodno da država edukuje građane o nezakonitosti i kažnjivosti tih djela, a sa druge strane da one koji su potencijalne žrtve diskriminacije upozna o načinima zaštite svojih prava i dostojanstva.

Podaci iz 2018. i 2019. godine pokazuju da je u postupku pred Zaštitnikom za ljudska prava i sloboda Crne Gore zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti bilo preko 40 predmeta.

,,U tri predmeta je utvrđena diskriminacija ili povreda drugog prava i date su preporuke; u dva nije utvrđena diskriminacija niti povreda drugog prava; jedan je okončan ukazivanjem, jedan upućivanjem na druga pravna sredstva, dok je postupak u jednom predmetu obustavljen jer je nakon podnošenja pritužbe pokrenut sudski postupak. U šest predmeta Zaštitnik nije mogao postupati (pritužba nije dopunjena u ostavljenom roku, a ni nakon isteka) u tri slučaja pritužba ponovljena, a nijesu podnijeti novi dokazi, jedan predmet je obustavljen zbog nenadležnost, dok su četiri predmeta u radu“, navodi savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Milena Krsmanović za slučajeve iz 2018. godine.

Sa druge strane, u 2017. godini, Zaštitnik je u radu imao dva predmeta u kojima je utvrđen govor mržnje zasnovan na etničkoj pripadnosti grupe prema kojoj je manifestovan – Romima.

,,U oba slučaja je utvrđena povreda prava i date su preporuke policijskim službenicima i organima sudske vlasti koji su postupali po prijavljenim slučajevima“, dodaje Krsmanović.

Milena Krsmanović – savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Izvor: internet)

Milena Krsmanović – savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Izvor: internet)

Diskriminacija teško, ili najteže, pada u slučajevima kada se traži posao. O tome svjedoči i naša sagovornica koja nam, uz želju da ostane anonimna, objašnjava šta joj se dogodilo kada se prijavila na oglas za rad u kuhinji u jednom podgoričkom restoranu.

,,Kad sam ih pozvala telefonom rekli su mi da dođem na razgovor. Nakon razgovora rekli su da moram da odradim probni rad koji traje tri dana, a koji se, ukoliko ne budem primljena, neće plaćati. S obzirom da mi je posao itekako bio potreban, prihvatila sam taj uslov“, objašnjava naša sagovornica.

Tokom rada trudila se da svoje obaveze odradi što najbolje može. Međutim, komunikacija sa koleginicama zbog jezičke barijere nije bila najbolja.

,,Sve je bilo dobro, uklopila sam se i završavala radne obaveze, ali zbog akcenta u mom govoru znali su da sam Romkinja. Ipak, mislila sam da za rad u kuhinji akcenat i po neka gramatička greška u govoru neće predstavljati problem. Nakon trećeg probnog dana šefica kuhinje me je pozvala i rekla da je prije mene bila još jedna kandidatkinja i da će odlučiti ko će između nas dvije biti primljena, a da će nas o tome svakako obavijestiti“, priča naša sagovornica.

Ilustracija: Diskriminacija (Izvor: internet)

Ilustracija: Diskriminacija (Izvor: internet)

Ona ističe da je više od deset dana očekivala poziv, ali da isti nije dobila. Odlučila je, kaže, ipak da ih ona sama pozove.

,,Zvala sam ih, predstavila se i rekla da sam bila na probnom radu i pitala za informaciju o tome da li sam primljena. Rekli su mi da je radno mjesto na kojem sam bila već popunjeno i da nema mjesta da se angažuje druga osoba“, ističe ona.

Nakon tog poziva vidjela je, kaže, da je oglas još bio dostupan gdje je došla na ideju da sa zaovom pozove isti broj za to radno mjesto.

,,Kada ih je sjutradan pozvala moja zaova rekli su joj isto što i meni, a to je da prvo mora poći na razgovor a onda i odradi ona tri dana probnog rada, što znači da mjesto za rad u kuhinji nije bilo popunjeno. Cilj našeg poziva i jeste bio taj da provjerimo da li je to radno mjesto zaista popunjeno. Moja zaova nije otišla na probni rad, a ja, iako sam se osjećala diskriminisano, nisam prijavljivala slučaj“, objašnjava ona.

Naša dvadesetogodišnja sagovornica naglašava da je svojim radom željela da doprinese porodici, kao i podstakne druge mlade djevojke iz zajednice da samostalno zarađuju za život.

,,Vjerujem da su me odbili zbog nacionalnosti koje pripadam. Ja sam iz tog razloga željela da razbijem predsrasudu o tome i dokažem da i mi možemo nešto drugo, a ne da samo obavljamo neke fizičke poslove, rad po kući ili da preturamo po gradskim kontejnerima kako bi preživljavali. Eto, nisu mi dali priliku da se zaposlim i dokažem suprotno“, razočarano konstatuje.

,,Nama koji smo završili školu treba da se da prilika za zaposlenje kako bi nam se i ostvarilo ono nešto o čemu smo sanjali. Zato bi nam mnogo značilo kada bi poslodavci bili otvoreniji i pružili nam šansu, jer bi time pomogli i nama i našim porodicama“, zaključuje ona.

Miljaim Delija, član nevladine organizacije Centra za romske inicijative (CRI) iz Nikšića, potvrđuje da diskriminacije u romskoj i egipćanskoj zajednici postoji i da se ona manifestuje kroz zdravstvo i zapošljavanje.

,,U slučaju da nama neko prijavi diskriminaciju, pomažemo tako što prvo obavimo razgovor sa licem koje je diskriminisano, a onda šaljemo dopis Ombudsmanu”, objašnjava Delija.

Miljaim Delija - NVO Centar za romske inicijative (CRI) (Izvor: Mladi Nikšića)

Miljaim Delija – NVO Centar za romske inicijative (CRI) (Izvor: Mladi Nikšića)

On dodaje da obrazovani Romi i Egipćani znaju kome da prijave diskriminaciju, dok na radionicama Centra za romske inicijative, svi zainteresovani koji ne znaju procedure bivaju upoznati kome i na koji način mogu da prijave diskriminaciju.

Savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ističe da pored Zaštitnika, kao centralnog mehanizma za zaštitu od diskriminacije, svako ko smatra da je povrijeđen diskriminatorskim postupanjem organa, privrednog društva, drugog pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica, ima pravo na zaštitu pred sudom, u skladu sa zakonom.

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *