VIOLETA HAJRIZAJ, ROMSKA AKTIVISTKINJA I NOVINARKA

image0 (10)

Princip afirmativne akcije ni na papiru

Iako se nadala  da će biti primljena, Violeta nije bila uspjela da se nađe na rang listi upisanih i nije mogla treću godinu zaredom da se upiše fakultet. 

Violeta Hajrizaj (23), novinarka je na prvom romskom portalu RomaNet. Radeći na portalu odlučila je da upiše Fakultet političkih nauka, smjer novinarstvo. To je pokušavala dvije godine zaredom, ali nažalost bezuspješno. Njen uspjeh u srednjoj školi nije bio dovoljan da se pojavi na rang listi sa imenima studenata koji su primljeni. U ovim slučajevima trebalo bi da se primjeni princip afirmativne akcije koji je, kako kaže Violeta, predviđen Vladinim strateškim dokumentima za unapređenje položaja Roma.

“Završila sam SSŠ ,,Spasoje Raspopović” smjer – modni dizajner. Prije završetka srednje škole dobila sam priliku da pohađam obuku za novinarstvo koju je organizovala NVO ,,Koračajte sa nama – Phiren amenca”. Tada se rađa i želja da upišem studije novinarstva”, priča Violeta.

,,Teško je jednoj Romkinji koja dolazi iz  zajednice gdje ljudi pričaju o drugim stvarima, ne o obrazovanju, da se suoči sa svim preprekama. Ali kada to prebrodite vi ste najuspješnija osoba za sebe, pa tek onda za ostale”, kazala je sagovornica PRIME redakcije.

Violeta se susrela sa mnogim  izazovima tokom obrazovanja, ali je svojom upornošću ostala istrajna u namjeri da upiše fakultet. Time je htjela da dokaže i svojim vršnjakinjama da je moguće kroz obrazovanje da se izbore sa negativnim običajima u zajednici.

,,Uopšte nije bilo lako doći do diplome srednje škole, nakon čega sam se odlučila da idem korak dalje, a to je da upišem Fakultet političkih nauka, da imam i diplomu. Svjesna sam bila konkurencije na fakultetu, ali sam se ipak nadala primjeni afirmativne akcije jer sam slušala na konferencijama da Romi i Romkinje imaju pravo na to”, objašnjava Violeta.

Njoj su iz uprave Fakulteta političkih nauka pojasnili da Zakon o visokom obrazovanju prepoznaje samo osobe sa invaliditetom kao korisnike afimativne akcije te da nemaju pravnog osnova za omogućavanje pomenutog principa.

Nakon dva neuspjela pokušaja na Fakultetu političkih nauka, Violeta odlučuje po treći put da upiše Filozofski fakultet smjer predškolsko vaspitanje.

“Nakon što sam završila obuku dobila sam i posao kao saradnica na socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana za oblast obrazovanje. Pratila sam redovnost i uspješnost djece i odlučila  da upišem predškolsko vaspitanje na Filozofskom fakultetu u Nikšiću”.

“Odgovor je bio isti. Za romske studente nije predviđena afirmativna akcija Zakonom o visokom obrazovanju. Obraćala sam se preko Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca” više puta Ministarstvu prosvjete i Univerzitetu Crne Gore sa molbom da mi omoguće upis, ali odgovora nije bilo”, pojašnjava Violeta za PRIME redakciju.

,,Bila bih prva u familiji koja je upisala fakultet”, razočarajuće ističe Violeta.

Svojim primjerom je željela da dokaže svojim vršnjakinjama da se kroz obrazovanje mogu rušiti predrasude i stereotipi o romskoj zajednici. Smatra da bi joj fakultet mnogo značio jer bi stekla iskustvo i obrazovanje. Ona bi bila prva u familiji koja se odlučila za visoko obrazovanje. Sa Univerziteta Crne Gore – UCG su za  PRIME redakciju objasnili da u toku akademske 2021/22 godine na fakultetskim jedinicama nije bilo upisanih studenata iz romske i egipćanske zajednice po principu Afirmativne akcije te da oni ne posjeduju te informacije ukoliko je neko upisan po ovom principu, tj. da li je neko romske i egipćanske nacionalnosti.

,,Univerzitet Crne Gore ne prikuplja i ne obrađuje informacije o broju studenata RE populacije, a nismo imali ni zahtjeva za upis po Afirmativnoj akciji osoba koje su pripadnici romske/egipćanske populacije“, kazala je Milena Brajović iz PR centra Univerziteta Crne Gore.

Crnogorski indeks (Fotogafija: Internet)

Crnogorski indeks (Fotogafija: Internet)

Kako navode sa UCG, na Fakultetu političkih nauka su dva studenata iz romske i egipćanske populacije od kojih je jedan na specijalističkim, a drugi na master studijama dok je na Filozofskom fakultetu jedan student na magistarskim studijama. Na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo je trenutno jedan student na osnovnim studijama, a na Mašinskom i Filološkom fakultetu po tri studenata i svi su studenti osnovnih studija.

Sa Univerziteta Crne Gore ističu da ova ustanova pruža  jednake uslove i prava za sve studente što je definisano i Zakonom o visokom obrazovanju iz 2017. godine kojim je predviđeno da su prvi i drugi ciklusi studija, odnosno osnovne i postdiplomske dvogodišnje master studije, besplatni. Međutim, iz ove ustanove kažu da čine i dodatne napore da budu inkluzivni.

Dok Violeta po treću godinu neuspješno pokušava da upiše neki od fakulteta iz UCG kažu da oni primjenjuju princip afirmativne akcije prilikom upisa studenata iz ugroženih grupacija.

„Pored redovne procedure upisa pojedini studenti koji pripadaju vulnerabilnoj grupi upisuju se i principom afirmativne akcije koja podrazumijeva uvođenje posebnih mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite prava lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju u obrazovanju“, objasnili su iz PR centra UCG.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nismo dobili odgovor  da li je u nacrtu novog Zakona o visokom obrazovanju definisana Afirmativna akcija za upis na fakultet pripadnicima romske i egipćanske zajednice, te da li će  biti oslobođeni školarine i  svih taksi u procesu visokoškolskog obrazovanja.

Violeta je uporna i ne odustaje od upisa na fakultet, ali ističe da bi joj mnogo olakšalo kada bi princip afirmativne akcije, koji je za sada predviđen samo za osobe sa invaliditetom, bio omogućen i Romima.

“To bi mnoge mlade iz romske zajednice motivisalo da upisuju fakultete jer su svijesni da ne mogu biti konkurentni sa drugim studentima sa mnogo jačim prosjekom uspjeha”.

Violeta na kraju našeg razgovora ima poruku za  Romkinje.

“Mojim vršnjakinjama preporučujem da nikada u životu ne odustaju jer se svaka borba na kraju isplati. Obrazujte se jer je obrazovanje ključ i uspijeh svega”,  zaključuje sagovornica PRIME redakcije.

 

Selma Drini

Foto: Privatna arhiva

Tekst je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni iInkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom tekstu isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.

 

MEDIJI.ME

Comments are closed.