Romkinje, žene s invaliditetom, LBT žene, žene koje žive u ruralnim područjima trpe višestruku diskriminaciju i nemaju pristup odgovarajućim socijalnim servisima”, saopšteno je iz CŽP.
Porodični dom, iako je prošlo punih 20 godina od izmjena Krivičnog zakona, kojim je nasilje u porodici postalo krivično djelo, i dalje nije sigurno mjesto za žene i djecu, poručili su iz Centra za ženska prava (CŽP) povodom 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Podsjećaju da su u Crnoj Gori, tokom ove godine, dvije žene ubijene u svom domu, od svojih najbližih, te da još uvijek nema nijedne sudske presude za femicide koji su se dogodili u prethodne dvije godine. U slučaju ubistva Šejle Bakije, osam mjeseci od podizanja optužnice protiv Ilira Đokaja, nije održano nijedno ročište glavnog pretresa.
Iz CŽP ističu da se i ove godine 25. novembar dočekuje bez državne strategije za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, iako je “prethodna davno istekla”.
“Ovaj dan dočekujemo i sa ocjenom Evropske komisije da rodno zasnovano nasilje, a posebno porodično nasilje, ostaje ozbiljan i uporan krivično-pravni, društveni problem i problem javnog zdravlja, kao i neefikasno procesuiranje slučajeva nasilja nad ženama, javnih izjava mizoginije, slučajeva rodno zasnovanog nasilja, nasilja nad djecom, govora mržnje i zločina počinjenih iz mržnje kojima su posebno izložene najranjivije grupe. Romkinje, žene s invaliditetom, LBT žene, žene koje žive u ruralnim područjima trpe višestruku diskriminaciju i nemaju pristup odgovarajućim socijalnim servisima”, saopšteno je iz CŽP.
Napominju da naročito zabrinjava pasivnost institucija da zaštite djecu svjedoke nasilja u porodici, čiji očevi sa istorijom porodičnog nasilja ne poštuju izvršne sudske odluke i onemogućavaju im kontakt s majkama.
“Zabrinjava nas i praksa krivičnog gonjenja žrtava dugogodišnjeg nasilja koje prethodno nijesu dobile zaštitu institucija, a koja je u više slučajeva rezultirala osuđujućim presudama protiv žrtava”, dodaju iz CŽP.
Kazali su da država nema dovoljno specijalizovanih servisa podrške za žene i djecu žrtve nasilja, kao i da nisu uspostavljeni krizni centri i jasni protokoli za postupanje sa žrtvama seksualnog nasilja.
Iz CŽP su rekli da, zbog svega navedenog, ponavljaju ranije zahtjeve i da će to činiti sve dok ne budu ispunjeni.
Iz te NVO traže da se izvršiti analiza postojećeg neefikasnog sistema za zaštitu i podršku žrtvama i uspostavi novi koordinisani sistem koji će prava i najbolji interes žrtava smjestiti u središte svih mjera.
Potrebno je, dodaju, obezbijediti odgovarajuće ljudske i finansijske resurse za sprovođenje svih mjera, politika i zakonodavstva usmjerenog na sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama.
Kazali su da je neophodno obezbijediti i specijalizaciju u institucijama koje rade na sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici – policije, tužilaštva, centara za socijalni rad, sudstva, zdravstvenih službi, sudskih vještaka.
Neophodno je, kako navode, i osigurati kontinuiranu superviziju i evaluaciju rada nadležnih institucija i utvrditi odgovornost svih koji ne postupaju u najboljem interesu žrtava.
Ukazuju i da treba unaprijediti zakonski okvir i usaglasiti ga sa standardima Istanbulske konvencije, kao i osigurati političku i finansijsku podršku organizacijama civilnog društva koje vode specijalizovane servise za žene i djecu, uz poštovanje njihove autonomije i principa rada.
Iz CŽP zahtijevaju i da se obezbijede programi za socijalnu integraciju žrtava nasilja, poput socijalnog stanovanja, programa za zapošljavanje i servisa za podršku i brgu o djeci.
Đurović: Žene moraju biti zaštićene, nasilnike najoštrije sankcionisati
Nasilje nad ženama je pojava koja, uprkos podizanju svijesti građana o tom problemu i zalaganju nadležnih institucija, i dalje uveliko opterećuje Crnu Goru, saopštila je predsjednica Skupštine Danijela Đurović istim povodom.
„Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama je dobra prilika da se preispitamo kao društvo i zauzmemo odlučniji i čvršći stav prema verbalnom, psihičkom i fizičkom nasilju koje žene u Crnoj Gori trpe i posljedicama koje ono ostavlja za sobom. Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja značajan problem sa dubokim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim posljedicama za pojedinca, porodicu i društvo u cjelini”, navela je Đurović.
“U tom smislu, mora se uzeti u obzir činjenica da smo zakazali u brojnim fazama, od one koja se odnosi na preventivno djelovanje, pa do one koja se odnosi na djelovanje sudske i izvršne vlasti”, ističe Đurović.
Nesumnjivo je, kako je kazala, da zakonodavne, izvršne, pravosudne, socijalne i obrazovne institucije moraju posvetiti dužnu pažnju dosljednom poštovanju principa rodne ravnopravnosti, emancipaciji žena i njihovoj inkluziji na svim nivoima i u svim društvenim sferama.
“Vrijeme je da jasno i glasno poručimo da žene moraju biti zaštićene, jednakost među polovima mora biti ostvarena, ljudska prava žena i djevojaka moraju biti osigurana, a počinioci nasilja nad ženama u svakom pojedinačnom slučaju moraju biti najoštrije sankcionisani. Potrebno je da dokažemo da nismo društvo nedodirljivih i nekažnjivih i da smo u stanju da se izborimo za Crnu Goru bez nasilja”, poručila je šefica parlamenta.
Kazala je kako je sigurna da će tome pomoći dodatna edukacija, bolja socijalna zaštita, pravovremena i dosljedna primjena svih raspoloživih pravnih sredstava, a sve u cilju ozdravljenja crnogorskog društva i pružanja adekvatne pomoći i sigurnosti svim ženama i djevojkama.
“Kao predsjednica Skupštine Crne Gore, dajem punu podršku zaštiti ljudskih prava i borbi protiv nasilja nad ženama i pozivam sve žene koje trpe nasilje u porodici da zatraže pomoć nadležnih institucija, jer će time sačuvati i sebe i svoju djecu, kojoj moramo pružiti bolju i ljepšu budućnost”, zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Vijesti