popis1-700x470-min

OPRE ROMA: Ni nakon ovog popisa, nećemo znati realan broj Roma u Srbiji

Iako su doprli do velikog broja ljudi, ne očekuju  da će zvanični broj Roma biti bliže nezvaničnom koji je od 300.000 do 600.000 iz razloga što, kako kažu, osim Pokreta koji je imao informacionu kampanju u 20 opština nijedna druga organizacija i institucija (pored nekih objava RZS) nisu  radile na informisanju zajednice.

Do kraja popisa stanovništva u Srbiji ostalo je još manje od nedelju dana. Iako već dugo ukazuju na značaj izjašnjavanja nacionalne pripadnosti, iz Pokreta Opre Roma ne očekuju ni da će nakon ovog popisa broj Roma i Romkinja u Srbiji biti približan realnom broju.

Sloganom „Mi smo ponosni Romi u slobodnoj Srbiji“ Pokret Opre Roma mjesecima sprovodi kampanju u 20 opština u Srbiji. Osim što obilaze gradove i opštine, aktivni su i na terenu, učestvuju i u popisu, ali smatraju da cijela angažovanost neće pomoći da se dobiju realna slika i broj Roma u Srbiji.

Što se popisa tiče do sada u većini romskih naselja je popis počeo, ali i dalje imamo velika romska naselja na jugu zemlje u koje popisivači još uvijek nisu ušli. Mi kao pokret ćemo pisati popisnim komisija jer je vrijeme sada najveći rizik. Romska naselja su velika i trebaće popisivaču par dana da ih popiše – naveli su iz Pokreta nakon treće nedelje popisa.

Ističu da se već prvog dana desila se nepravilnost u Aleksincu gdje popisivač nije pitao romsku porodicu za nacionalnu pripadnost.

Kada su Romi pitali zašto ih ne pita to pitanje, popisivač je odgovorio da nije važno. To je jedna od popisnih nepravilnosti koja se desila još tri puta u drugim gradovima, a imali smo i dvije prijave da popisivač nije pitao za familiju u dijaspori, tako da ih nije popisao. Veliki strah je kod naših ljudi da prijave nepravilnosti, ali smo mi preko lajvova upozoravali na ove nepravilnosti – objašnjavaju u Pokretu

Kažu i da su ponosni na veliku kampanju koja i dalje traje, ali dodaju da je država morala da se uključi na drugačiji način.

Na osnovu naše informacione kampanje gde smo govorili o važnosti popisa, mehanizmima popisa i nepravilnostima, zajednica je uspela da prepozna nepravilnosti kada bi se desile. Takođe smo velikim manifestacijama u Pirotu i Baču kao i manjim manifestacijama u ostalim opštinama radili na jačanju našeg identiteta. Međutim, država očigledno nije napravila dobre preduslove da stanovnici bez straha smiju da prijave nepravilnosti – govore u Pokretu.

Iako su doprli do velikog broja ljudi, ne očekuju da će zvanični broj Roma biti bliže nezvaničnom koji je od 300.000 do 600.000 iz razloga što, kako kažu, osim Pokreta koji je imao informacionu kampanju u 20 opština nijedna druga organizacija i institucija (pored nekih objava RZS) nisu  radile na informisanju zajednice.

Iako je Republički zavod za statistiku bio svjestan nepravilnosti i izazova koji su se dešavali 2011.godine, ni tokom i prije ovog popisa nisu radili na prevenciji već sve prepustili slučaju. Kada smo ih pitali kako se mogu prijaviti nepravilnosti službenici RSZ-a su odgovorili da ih neće biti. Ovakav stav države i ne uzimanje u obzir svih izazova će verovatno dovesti do toga da se realan broj Roma i u ovom popisu neće znati – navode iz Pokreta.

Da podsjetimo, prije početka popisa predstavnici Opre Roma objasnili su za Newipe da iako za mnoge predstavlja statističku operaciju, za Rome je popis od velike važnosti. Država na osnovu podataka koje dobija iz popisa može adekvatno odgovoriti na potrebe svih grupa građana svojim specijalno usmjerenim programima i adekvatno raspodijeljenim budžetom.

Utvrđivanje tačnog broja Roma u Srbiji (Prema popisu iz 2011.godine 147.604 odnosno 2,05% čine Romi, dok je prema procjeni nevladinih organizacija taj broj otprilike od 300.000 do 600.000 Roma) može donijeti  velike promjene  za romsku zajednicu kao što su više Roma u javnoj upravi, s obzirom na to da se prema zakonu mjesta u javnoj upravi raspodeljuju prema nacionalnoj strukturi stanovništva, veće učešće Roma u političkoj i javnoj sferi, Romi donosioci odluka, djelotvorno učešće Roma u smislu da se uključuju u pitanja koja su od drušvenog značaja za zajednicu Roma, veće učešće u društveno-ekonomskom životu što znači da bi javne ustanove unapredile zapošljavanje i zadržavanje Roma na poslu, učešće Roma u kulturnom životu i slično, rekla je Jelena Reljić iz Opre Roma.

Izvor: Newipe

Comments are closed.