,,Romski jezik je prilično zapostavljen u Crnoj Gori, on nije zvanično zastupljen u školskom programu, ne priča se na univerzitetu i nema nastavnog osoblja za romske jezike“, kazao je Aivo Orav naglašavajući kako svi moraju biti oprezni jer integracija ne podrazumijeva asimilaciju.
Pravo na obrazovanje na meternjem jeziku garantovano je Ustavom Crne Gore, članom 79, koji govori da se jemči pravo na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
,,Konvencija o dječijim pravima kaže da svako dijete ima pravo da se obrazuje i na svom maternjem jeziku. Gdje smo mi tu, gdje su naša djeca? Mi moramo stalno učiti neke druge jezike, pa onda ne poznajemo čak ni svoj jezik”, istakao je Sokolj Beganaj, samostalni savjetnik I u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava (MLJMP) u odjeljenju za Rome.
Sokolj Beganaj – Savjetnik I Ministarstva za ljudska i manjinska prava u odjeljenju za Rome (Foto: Enis Eminović)
Iz Ministarstva navode da je na njihovu inicijativu, a u izdanju Zavoda za udžbenike Crne Gore, 2015. godine izdat crnogorsko-romski i romsko-crnogorski rječnik, čiji su autori priznati eksperti za romski jezik iz okruženja – Ljatif Demir, Nevsija Durmiš i Fatima Demir.
Ovaj rječnik sadrži oko 12.000 jedinica (riječi) što predstavlja dobru osnovu za dalji rad na očuvanju i stvaranju uslova za izučavanje romskog jezika u Crnoj Gori. Osim toga, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u saradnji sa Romskim savjetom, finansiralo štampanje romskog bukvara kao neformalnog, pomoćnog sredstva za učenje i obnavljanje romkog jezika, te organizovalo Ljetnju školu romskog jezika za srednjoškolce i studente romske zajednice.
“Polaznike škole Ministarstvo angažuje da na sedmodnevnim ljetovanjima i zimovanjima za učenike romske i egipćanske populacije VII, VIII i IX razreda koje svake godine organizujemo, kao predavače na neformalnim časovima za učenje/obavljanje romkog jezika i kulture”, navodi se u odgovorima Ministarstva na pitanja koja smo im uputili u ime portalaRomaNet.
Iz Ministarstva prosvjete, na naše upite, dodaju da je uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem “izazov koji traži dalje napore”:
,,Već četvrtu godinu Ministarstvo prosvjete raspisuje konkurs za deficitarni kadar u okviru koga se pozivaju studenti koji su završili osnovne studije društvenog smjera da nastave obrazovanje na zagrebačkom univerzitetu, gdje se izučava ,,Romistika”. Nažalost, do sada se niko nije prijavio na ovaj konkurs. Konkurs je ove godine bio raspisan 2. septembra i trajao do 18. oktobra”, kazali su iz Ministarstva prosvjete.
Provjerili smo kakva je situacija u zemljama u okruženju.
Kada je riječ o zastupljenosti romskog jezika u obrazovnom sistemu Republike Srbije, Dalibor Nakić predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine napominje da se romski jezik, kao izborni predmet od 1997. godine izučava u autonomnoj pokrajini Vojvodini, a od školske 2015/16. godine “praktično i u cijeloj Srbiji”.
,,U 2015/16.godini imali smo oko 1.700 učenika romske nacionalnosti koji su pohađali izborni predmet romski jezik sa elementima nacionalne kulture u 60 osnovnih škola. Sledeće, 2016/17. godine 2225 učenika u 72-ije škole, a 2017/18. godine 2.860 učenika u 79 osnovnih škola”, istakao je Nakić.
On ukazuje na značaj izučavanja romskog jezika i u samoj romskoj zajednici, odnosno, koliko je značajno da djeca pohađaju predmet romski jezik sa elementima nacionalne kulture.
,,Činjenica je da mi Romi moramo da govorimo na romskom jeziku što više. Veoma je bitno da se čuje naš jezik i bitno je da djeca imaju od koga da čuju jezik, da ga nauče i koriste. Zaista moramo govoriti sve više romskim jezikom”, poručio je Nakić.
U Zagrebu, na Filozofskomfakultetu, otvorena je ,,Romistika” gdje postoji jednopredmetni studij za one koji žele da se školuju samo na romskom jeziku i da sjutra budu nastavnici romskog jezika, i dvopredmetni studij za sve one koji žele da nauče Romistiku i studiraju, na primjer, psihologiju, skandinavistiku, lingvistiku.
,,Počelo je time što se prvo stvorila katedra koja stvara kadar, zatim su se napravili nastavni programi o učenju romskog jezika u osnovnim školama. To je i najpravilniji put kako se može početi”, kazao je Ljatif Demir, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije.
Ljatif Demir – profesor na filozofskom fakultetu u Zagrebu (Foto: Enis Eminović)
Dervo Sejdić, aktivista romskog nevladinog sektora iz udruženja Romski informativni centar ,,Kali Sara” iz Bosne i Hercegovine kaže kako oni imaju problem sa nastavnim kadrom, a problem predstavlja i to što veoma mali broj Roma u Bosni i Hercegovini govori romskim kao maternjim jezikom.
,,Došla su nova vremena u društvu i najavljeno je, u kantonu Tuzla, da bi izučavanje romskog jezika kao fakultativnog predmeta moglo da počne već iduće godine, što je zaista uspjeh. Prošlo je sedam godina od završetka projekta standardizacije romskog jezika i mi čekamo Senat da to ozvaniči”, obasnio je Sejdić.
Dervo Sejdic – romski Aktivista iz udruzenja romski informativni centar ‘Kali Sara’ (Foto: Enis Eminović)
Aivo Orav, šef delegacije EU u Crnoj Gori, kazao je da je jezik distiktivna (temeljna) karakteristika svake manjine i pomaže u očuvanje njenog identiteta, kulture i tradicije.
,,Razvoj u ranom djetinstvu može da uspostavi tok obrazovanja i produktivnost u dugoročnom periodu. Pored toga, poboljšanje kvaliteta obrazovanja i jednakog pristupa obrazovanju je važno kao i povećanje broja romske djece u osnovnim i srednjim školama”, kazao je Orav.
Potražili smo odgovor na pitanje kad bi se u Crnoj Gori moglo očekivati uvođenje romskog jezika u redovan program osnovnog i(li) visokog obrzovanja?
Ljatif Demir, Profesor Filozofskog fakulteta u Hrvatskoj vjeruje da će od 2020. do 2021. godine Crna Gora na univerzitetskom nivou imati Romski jezik kao sastavni dio univerzitetskih programa.
Aivo Orav – Sef delegacije EU (Foto: Enis Eminović)
U cilju očuvanja romskog jezika u Crnoj Gori, Sejdić predlaže da se romski jezik izučava na dva nivoa.,,Univerzitetsko izučavanje i osposobljavanje kadrova za sjutra, a ono što ne bi trebalo čekati više ni jednog dana jeste uvođenje romskog jezika u osnovne škole, makar na nivou projektnih aktivnosti za djecu od prvog do četvrtog razreda. Time bismo podigli svijest romskoj zajednici o maternjem jeziku, o njegovom značaju u našem identitetu i, naravno, podigli svijest građana sa kojima živimo o bogatstvu romskog jezika”, smatra Sejdić.
Međutim, u našim institucijama nisu toliko precizni.
,,Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i drugim relevantnim institucijama, predstavnicima romske zajednice u Crnoj Gori i ekspertima ,,Romistike” iz okruženja, iniciraće realizaciju predloženih mjera i dati adekvatan doprinos za stvaranje uslova za uspješno uvođenje romskog jezika u naš obrazovni sistem”, saopšteno je za RomaNet.
U Podgorici je, 5. novembra ove godine, povodom Svjetskog dana romskog jezika, u partnerstvu institucija Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva prosvjete i Centrom za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM), organizovana Regionalna konferencija na temu ,,Romski jezik u obrazovanju” koja je okupila predstavnike institucija, lokalnih samouprava, diplomatskih predstavništva, međunarodnih i NVO organizacija, kao i predstavnike Romskog savjeta u Crnoj Gori i predstavnike zemalja regiona koji su prezentovali primjere dobre prakse iz svojih zemalja, a čija se iskustva mogu koristiti za primjenu u Crnoj Gori.
Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava navodi da Crna Gora još uvijek nemastandardizovan romski jezik, jezik kojim bi govorili svi Romi u svijetu.
,,Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u saradnji sa Zavodom za udžbenike izradiloi publikovalo crnogorsko-romski i romsko-crnogorski rječnik.Naša prioritetna dužnost, kako Vlade Crne Gore tako i društva u cjelini, jeste da se napokon ovoj populaciji izađe u susret i pomogne na pravi način”, poručio je ministar.
Sokolj Beganaj smatra da se ti problem mogu prevazići. On ističe: ,,Kažu nemamo kadra za romski jezik. Pa ne dolaze Englezi u Crnu Goru da predaju engleski jezik. Mogu i drugi predavati romski jezik. Jednako, čujemo kako nemamo knjige na romskom jeziku, zašto ne koristiti saradnju sa Zavodom za udžbenike, sa našim ekspertima, lingvistima koji poznaju romski jezik”.
Dodatno,rečeno je kako u zemljama regiona dijalekti ne predstavljaju problem za standardizaciju romskog jezika, te se s toga ističe da kojim god dijalektom Romi govorili, oni se mogu sporazumijeti na svom maternjem jeziku.
Među zaključcima sa tog skupa našao se predlog da će se od eksperata ,,Romistike”, tražiti da sačine prijedlog Programa za izučavanje romskog jezika. Takođe se tražida se formira Stručni tim za prilagođavanje predloženog Programa (i plana) za izučavanje romskog jezika u Crnoj Gori, stvarati uslove za otvaranje studijskog programa za izučavanje romskog jezika na Univerzitetu i unaprijediti regionalnu saradnju u ovoj oblasti.
Aivo Orav, šef delegacije EU podsjeća da je Crna Gora ratifikovala evropsku Povelju za regionalne ili manjinske jezike i evropsku Konvenciju o zaštiti i promociji jezika koju koriste manjine uključujući i Rome.
,,Romski jezik je prilično zapostavljen u Crnoj Gori, on nije zvanično zastupljen u školskom programu, ne priča se na univerzitetu i nema nastavnog osoblja za romske jezike“, kazao je Orav naglašavajući kako svi moraju biti oprezni jer integracija ne podrazumijeva asimilaciju.Orav je istakao kako nema potrebe naglašavati važnost obrazovanja za romsku populaciju, jer sticanja znanja i vještina može da prekine opasni krug siromaštva.
Maras Dukaj – Generalni direktor Ministarstva prosvjete (Foto: Enis Eminović)