SELVIJE MUSTAFI, ROMSKA AKTIVISTKINJA IZ SJEVERNE MAKEDONIJE
cover selva fb

Moramo misliti na budućnost naše djece

„Sada više nego ikad moramo da radimo proaktivno, ujedinjeno i snažno da ne dozvolimo da budemo žrtve brutalista i fašista!“, poručuje Selvije Mustafi.

Selvije Mustafi (24) je aktivistkinja iz romske zajednice u Sjevernoj Makedoniji. Aktivna je u građanskom pokretu AVAJA koji okuplja mlade, obrazovane Rome koji se zalažu i rade na poboljšanju položaja romske zajednice u Sjevernoj Makedeoniji. Sa Selvijom smo razgovarali o položaju romske zajednice u toj zemlji u doba pandemije koronavirusa.

RomaNet: Kakva je trenutna situacija sa COVID19 u S. Makedoniji? 

Mustafi: Ako postoji država u kojoj se rijetko šta poštuje to je Sjeverna Makedonija. Nažalost, na osnovu trenutne situacije, stiče se dojakao da smo usred epidemije jer imamo preko 100 slučajeva u poslednjih nekoliko dana. Rekla bih da je nas drugi talas korone već pogodio u periodu kada se epidemija u drugim država u regionu polako povlači a broj oboljelih smanjuje. 

Ljudi hoće slobodu kretanja, žele da se vrate  normalnim uslovima života, ali nedisciplina je razlog broj jedan zbog čega smo u ovom stanju i zbog čega ćemo još da čekamo dok se ne stabilizuje situacija. Ako su mjere ublažene, to ne znači da ne treba da budemo oprezni, nego da pazimo na sebe, svoju djecu i druge kako bismo mogli zaista da olakšamo jedni drugima i da produžimo normalan život. 

RomaNet: Po vašem mišljenju, koliko COVID19 utiče na romsku zajednicu? Šta je najveći izazov? 

Mustafi:  Kad god se ovo pitanje postavi, nekako odmah pomislimo na to kako COVID19 utiče na našu zajednicu i život ljudi sa ekonomskog aspekta. U Sjevernoj Makedoniji možda nema toliko Roma koji su oboljeli od COVID19 virusa, ali svakako smo prvi na udaru da budemo najugroženiji u ovakvim uslovima. 

Fakat je da dobar dio naše zajednice  generalno radi i zarađuje privatno, što u periodu virusa nije dozvoljeno i baš zato je naša zajednica i bila najpogođenija (pored ostalih razloga koji su aktuelni i u periodu kad nema virusa). Ljudi nisu imali mogućnost da rade i nisu mogli da obezbijede osnovne uslove svojim porodicama, što je rezultiralo i sa nekoliko protesta ispred opština gdje žive (a kasnije se to nezadovljstvo širilo i na socijalnim mrežama). 

Mislim da su prvi koje su reagovali i pomogli bili ljudi iz dijaspore, a posle toga i Vlada sa aktivnim mjerama.  

RomaNet: Možete li mi reći nešto više o pokretu AVAJA?

Mustafi:  AVAJA je romski građanski pokret. Ideja je proistekla od tri organizacije: Romano Avazi, Romalitico i Romaversitas. Svoj rad, odnosno, svoju prvu nacionalnu kampanju “Mi glasamo, mi odlučujemo” započeli smo početkom 2019. godine. Nakon mjesec dana djelovanja, AVAJA postaje važan faktor i politički pokret u koji se uklučuju uglavnom mladi Romi iz 14 opšina Sjeverne Makedonije da bi radili na poboljšanju položaja našeg naroda. 

Prva kampanja AVAJe “Mi glasamo, mi odlučujemo”, Stevo Pendarovski,obraćanje romskoj zajednici u okviru predsjedničke kampanje 2019 godine.(Foto: AVAJA)

Rad na terenu tokom prve kampanje je rezultirao skupljanjem preko 10.000 potpisa od naše zajednice koja je podržala  manifest AVAJE, a odma nakon toga organizovali smo i nacionalni skup sa zajednicom, gdje smo pozvali kandidate za predsjednika i gdje se vodila debata oko naših kolektivnih zahtijeva. Nekoliko mjeseci kasnije predsjednik države Stevo Pendarovski je objavio konkurs za romskog savjetnika u svom kabinetu, i sad već imamo prvu ženu Romkinju koja je dio predsjedničkog kabineta Sjeverne Makedonije, što smatramo kao jedan od najvećih uspjeha našeg pokreta.

Trenutno naš pokret privodi kraju COVID19 emergency repsonse (hitan odgovor) kampanju i radi sa 17 opština širom zemlje, gde će u narednom periodu sprovesti lokalne inicijative kako bi se izašlo u susret najugroženijim porodicama. 

RomaNet: Koje aktivnosti je AVAJA sprovela u cilju pomoći romskoj zajednici od proglašenja epidemije u S. Makedoniji?

Mustafi: U zadnja tri mjeseca AVAJA radi (online) COVID19 emergency response kampanju. I pored toga što je naš rad uglavnom terenski, prosto morali smo kao i ostali da radimo online i da u kratkom periodu osmislimo online strategiju. Tako smo organizovali online sastanke sa zajednicom u 17 opština kako bismo čuli njihove probleme koji su prouzrokovani pandemijom, a posle toga smo organizovali i online dijalog gdje smo, uz romsku zajednicu, uključili i lokalne vlasti i predstavnike institucija. Tako su  ljudi iz naše zajednice mogli da predstave prioritetne probleme i zahtjeve onima koji su najodgovorniji i koji imaju resurse da im izađu u susret – a to su naravno opštine (gradonačelnici) i ostale institucije.

Prvi onile dijalog sa romskom zajednicom u okviru COVID19 emergency response kampanje, maj 2020 (Foto: AVAJA)

U narednom periodu AVAJA će opredijeljiti  1000 dolara lokanim inicijativama u svakoj od opštine gdje smo održali online dijalog i gdje se naš narod organizovao i pokazao zrelost i kolektivni pristup u rješavanju problema. 

RomaNet: Svjedoci smo primjera rasizma i dešavanja (masovni protesti) u SAD povodom ubistva afro-amerikanca Džordža Flojda. Šta Vi mislite o tome? 

Mustafi: Pored pandemije COVID19, mislim da je to druga najveća stvar koja je do sada obilježila 2020. Nemam riječi sa kojima mogu da opišem  ogorčenost zbog takve nepravde i nevjericu da još uvijek postoji taj otvoreni rasizam, naročito u državi koja je sebi dala naziv „Great“ (Velika).

Naravno da su protesti i bunt bili očekivani, međutim možda ne ovoliko. Odlično je to da su se prvi put  svih 50 država u SAD-u organizovali istim povodom – traženje pravde, i da, definitivno, opet pišu istoriju. Mi u Evropi i na Balkanu kao romska zajednica dosta smo slični sa afroameričkom  zajednicom jer dijelimo istu bol i borbu, i zato smo i dosta empatični. U Evropi imamo slučajeve rasizma i nad romskom zajednicom, samo što se to prikriva. Možda i zato što nemamo snimke gdje javnost može to da vidi.

Mislim da trebamo  da što više uzimamo primere njihovog pokreta i da se zapitamo šta još i koliko treba da radimo da bi naš kolektivni glas postao još glasniji u Evropi, (smatram da smo na dobrom putu). Moramo sada, više nego ikad ranije, da radimo proaktivno, ujedinjeno i snažno da ne dozvolimo da budemo žrtve od strane brutalista (brutalnih ljudi) i fašista!.

RomaNet: Koliko je rasizam prisutan u S. Makedoniji i generalno na Balkanu? Šta je neophodno da se uradi kako bi se on suzbio? Da li  je u Sjevenoj Makedoniji bilo slučajeva koji se mogu tretirati kao slučajevi rasizma? Ukoliko Da, šta je preduzeto po tom pitanju?

Mustafi: Nažalost da. Dosta se toga unapredilo, ali i dalje teško prihvatamo jedni druge. Zadnjih 20 godina dosta se radi po tom pitanju i činjenica je da ima poboljšanja, ali kad god osetimo ili čujemo bilo kakav govor mržnje ili rasizam posebno ka romskoj zajednici, stičem utisak kao da se ništa nije promijenilo i da se svo vrijeme vrtimo u  krug. 

Protest ispred bugarske ambasade zbog slučaja diskriminacije 2016 godine. (Foto: Selvije Mustafi)

Po meni, ono što ozbilno treba da se uzme u obzir je: kreiranje jačih politka (dugoročna rešenja i strategija u oblasti zakonodavstva), te jednako učešće, pozitivno djelovanje i saradnja svih zajednica, kako na evropskom tako i na nacionalnom nivou. 

RomaNet: O lošem socio-ekonomskom položaju Roma na Balkanu govore razni izvještaji međunarodnih organizacija. Po Vašem mišljenju, šta je najveći uzrok lošeg socio-ekonomskom položaja Roma na Balkanu?

Mustafi: Kad god se spomenu Romi govori se o tom socijalnom statusu. Zašto se, na primer, ne govori o političkom i ekonomskom  položaju Roma? Vrlo je jednostavno – položaj Roma na Balkanu je takav kakav jeste zato što smo ignorisani i spriječeni da budemo dio ekonomske i političke visoke agende. Zato elite, sa rijetkim izuzecima, na nas i dalje gledaju kao na onaj dio stanovništva koji su predodređeni da budu socijalni slučajevi.

Opet, treba da budemo samokritični i da se zapitamo šta mi radimo da bi bili na visokoj agendi i koliko pokazujemo našu snagu kao zajednica da bi „pritiskali“ institucije i političke partije koje nas “obožavaju” samo kad je vreme izbora. 

Rad sa zajednicom, AVAJA, februar 2020.(Foto: AVAJA)

Mi smo dopustili da ne-Romi vode politiku o Romima i da odlučuju u naše ime. U normalnom svijetu to nije prihvatljivo. Za razliku od prije 20 godina, danas imamo zaista veliki broj obrazovanih Roma širom Balkana i Evrope i ti Romi su jedan od naših najvećih resursa koji treba da uključimo i dovedemo na pozicije gde se odlučuje o romskoj sadašnjosti i budućnosti.

RomaNet: Šta Vlade i romski civilni sektor na Zapadnom Balkanu treba da preduzmu kako bi se smanjila diskriminacija kada je romska zajednica u pitanju?

S.Mustafi: Pored toga da se ojača inkluzivnost, opredijele visoke pozicije za Rome i da im se daje moć odlučivanja, Vlade na Zapadnom Balkanu treba pod hitno da donose, ili vrate, zakon o zaštiti od diskriminacije i da formiraju funkcionalnu komisiju koja će raditi po tom pitanju, i koja će uključiti i predstavnike iz romske zajednice. A romski civilni sektor treba da informiše i podstakne zajednicu da prijave diskriminaciju i govor mržnje te da snažnije vrše pritisak na institucijama kako bi  naša zajednica mogla da dobije ne samo jednaki tretman nego i generalno veću prednost.

Marš “Ponos i dostojanstvo”, organizovan povodom obilježavanja 8. aprila, Međunarodni dan Roma.(Foto: NVO Romano Avazi)

Da citiram Martina Lutera  Kinga: Naši životi počinju se završavati onoga dana kad prestanemo govoriti o stvarima koje su važne. Dakle, da budemo ujedinjeni, glasniji i složniji! Ako ne mislimo na našu sadašnjost onda moramo da mislimo na budućnost naše djece! Jer ako ne mi, onda ko? 

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *