Iskorišćene maske i rukavice, koje građani nesavjesno i suprotno svim apelima medicinara, bacaju svuda po gradu, mogu biti opasne po zdravlje. Epidemiolozi kažu da se na njima još određeno vrijeme nakon upotrebe može zadržati virus. Takva vrsta otpada posebno je opasna za ljude koji se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina budući da oni često nemaju zaštitnu opremu prilikom direktnog kontakta sa otpadom
Dodir je u vrijeme epidemije korona virusa postala riječ od koje se ljudi plaše, ona je sinonim za zarazu. Najčešći put prenosa infekcije upravo je putem dodira kontaminirane površine ili druge osobe. Ipak, nekim ljudima je dodirivanje stvari, i to onih sa otpada, svakodnevni posao, ali i izvor egzistencije. Oni su sada suočeni sa dodatnom opasnošću za svoje zdravlje budući da bačenih maski i rukavica ima svuda po gradu.
Bačene maske i rukavice predstavljaju opasnost po zdravlje ( Foto: nova.rs)
Na potrebu posebnog tretiranja kovid otpada ukazuju i preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) da se sav otpad odlaže u plastične kese za smeće sa trakom za zatvaranje. Zatim bi, kako stoji u preporukama, plastičnu kesu trebalo staviti u drugu kesu za smeće i vezati. Iz Instituta su preporučivali da kesu sa otpadom treba odložiti u kontejner za komunalni otpad tek nakon skladištenja od najmanje tri dana. Veliki broj bačenih maski po ulicama govori da se ove preporuke dovoljno ne poštuju.
Iz organizacije Green home za portal RomaNet potvrđuju da je iskorišćeni COVID 19 materijal rizičan po ljude koji bi došli u dodir sa njim.
“Medicinski otpad je opasan otpad, opasnim otpadom ga čini to što u svom sastavu sadrži barem jednu opasnu komponentu. Izlaganje ovoj vrsti otpada sa sobom nosi rizik”, kaže Andrija Krivokapić iz organizacije Green home.
Andrija Krivokapić, NVO Green Home ( Foto: youtube printscreen)
On dodaje da se rizik od zaraze može izbjeći pravilnim tretiranjem otpada i poštovanjem mjera zaštite od strane sakupljača sekundarnih sirovina.
“Adekvatnim tretitanjem opasnog otpada obezbijeđuje se sigurnost sakupljača opasnog otpada, takođe neophodna su i sredstva zaštite sakupljača (maska, rukavice).
U razgovoru sa sakupljačima uvjerili smo se da oni baš i ne poštuju sve preporuke i da ne koriste zaštitne maske i rukavice. Razlozi za to su različiti. Neki nemaju novca da nabave maske i rukavice, dok nekima nošenje ove opreme smeta dok obavljaju svoj posao.
Jeton Neziraj jedan od sakupljača sa kojima smo razgovarali, za naš portal kaže da on i njegove kolege ne nose uvijek zaštitnu opremu jer ne mogu da ih priušte.
Neziraj i njegovi sinovi žive od sekundarnih sirovina ( Foto: RomaNet)
“Ponekad nosimo maske, ponekad ne. Ako imamo za maske onda nosimo, ako nemamo da ih kupimo onda ne nosimo”.
Ni Dule Hajrizaj, sakupljač sa kojim smo razgovarali ne koristi redovno zaštitnu masku i rukavice. On kaže da dok radi ne nosi masku.
“Ne možemo da dišemo normalno kada radimo sa maskom. Guši nas”, kaže Hajrizaj.
Njihov kolega Albin Zećiri iz Nikšića, koji od sakupljanja sirovina prehranjuje sebe i svoju šestočlanu porodicu kaže da često nailazi na rukavice, maske i ostale stvari koje ljudi koriste kao zaštitu od epidemije. Za razliku od naših prethodnih sagovornika on koristi masku i rukavice.
Albin Žećiri ( Foto: RomaNet)
“Naravno da koristim masku jer ne želim da zarazim prvo sebe, a onda ni moju djecu. Znam da smo mi u velikom riziku od zaraze”.
Novinari naše redakcije sami su se uvjerili da sakupljači koje srijeću po gradu ne nose rukavice i maske i da su potpuno nezaštićeni dok po kontejnerima traže sirovine, ali i hranu.
Opasnost najviše prijeti od otpada koji nastaje van kliničkog centra, u domaćinstvima, tržnim centrima, itd. U gradskoj čistoći Podgorica za naš portal kažu da pojedini građani ne poštuju preporuke IJZ kada je u pitanju odlaganje iskorišćenih maski i rukavica, koje se mogu vidjeti odložene mimo korpi.
“Ne možemo reći da je ovaj problem pretjerano izražen, ali je svakako prisutan, zbog čega su i naši zaposleni oprezni prilikom uklanjanja istog”, stoji u odgovoru koji je našem portalu dostavljen iz Čistoće.
Iz ovog preduzeća su više puta, kako kažu, upućivali molbe svim građanima da pokažu odgovornost u ovom periodu, jer je svaki pojedinačni doprinos jako važan.
logotip Čistoća d.o.o. Podgorica
Radnici Čistoće poštuju sve preporuke, a za sve zaposlene je, kako su nam kazali iz ovog preduzeća, obezbijeđena zaštitna oprema. Radnici svakodnevno dobijaju maske i rukavice, dok vozila posjeduju priručna sredstva za dezinfekciju, a ista se redovno detaljno dezinfikuju.
Sakupljanje kovid otpada nastalog van bolnica u nekim zemljama u regionu je riješeno postavljanjem posebnih kontejnera za odlaganje maski, rukavica i maramica. Takvi kontejneri kod nas, kako nam je kazao Andrija Krivokapić iz Green Homa, postoje jedino u zdravstvenim ustanovama ali ne i van njih.
“Van zdravstvenih ustanova, nisam primjetio da postoji mjesto gdje bi se odlagao medicinski otpad, koji se generiše u velikim količinama čak i van pomenutih ustanova, posebno tokom epidemije korona virusa”.
Kovid otpad nastao u bolnicama, kako su za naš portal kazali iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) tretira se u skladu sa zakonskom regulativom i sa osnovnim principima profesionalne prakse upravljanja medicinskim otpadom.
logotip Kliničkog centra Crne Gore
“Razvrstavnaje, identifikacija i sakupljanje medicinskog otpada se radi na mjestu njegovog nastanka na način koji obezbjeđuje pravilno razvrstavnje na medicinski i komunalni otpad. Vrši se u adekvatnoj ambalaži od strane osoblja koje je edukovano i odgovorno za pravilnu identifikaciju i razvrstavnje”.
Sav medicinski otpad, kažu iz KCCG, se prerađuje u postrojenju koje se nalazi u krugu bolnice. Tamo kompanija “Eco medica” iz Podgorice, tretira medicinski otpad. Riječ je, kako su nam rekli iz kliničkog centra, o najsavremenijoj tehnologiji bez štetnih ekoloških efekata koja obezbjeđuje 100 procentnu sterilizaciju medicinskog otpada.
Da bi se rizik od zaraze opasnim otpadom sveo na najmanju moguću mjeru, u organizaciji “Green home” rješenje vide u informisanju građana, ali i u sankcionisanju nepoštovanja propisa.
“Potrebna je veća i kvalitetnija informisanost, poboljšavanje infrastrukture, uvođenje selektivnih kanti za više grupa otpada, među kojima bi bio i opasan otpad, kao i sankcionisanje prekršaja u oblasti nepropisnog odlaganja opasnog otpada”.
Neophodna je bolja zaštita sakupljača sirovina ( Foto: RomaNet)
Rizik od infekcije smanjila bi i veća odgovornost, ali i bolja opremljenost samih sakupljača koji se ne drže u potpunosti svih propisanih mjera zaštite i time dovode sebe u rizik od zaraze korona virusom. Odgovoran odnos prema ovoj vrsti otpada pomaže da se suzbije širenje virusa i zaštite građani koji mogu doći u dodir sa njim.