,,Kako se snalazimo? U mraku. Kad imam svijeću zapalim je, otvorim prozore da ulazi svjetlost sa ulične rasvjete“, priča Dževahira.
Već dva mjeseca mnoge porodice na Vrelima ribničkim žive bez struje. Struja im je isključena zbog dugovanja, a proces povratka duga na rate ne može još uvijek biti ostvaren se jer se brojila za struju ne vode na korisnike.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za portal RomaNet rekli su da je postupak promjene vlasništva nad brojilima pokrenut, nakon što bude završen CEDIS će biti o tome obaviješten.
Vlasništvo nad objekatima i brojilima prenosi se na Glavni grad Podgorica, a na korisnike ne može biti prenijeto jer su objekte za stanovanje dobili na korišćenje.
,,Ministarstvo rada i socijalnog staranja je preduzelo procedure u svojoj nadležnosti , te obavijestilo CEDIS da je saglasno da se sa korisnicima omogući potpisivanje sporazuma o izmirenju duga za utrošenu električnu energiju“, kažu iz Ministarstva.
Ipak, kažu da još uvijek nije moguće realizovati uključenje električne energije i potpisati odgovarajuće ugovore zbog sajber napada.
Na hladnom, u mraku i strahu
Romi koji žive u kampu na Vrelima ribničkim ispričali su nam kako se snalaze, ali i požalili se da nemaju način da plate tolika dugovanja za struju koja su većinom nastala za vrijeme prvog talasa pandemije Covid19.
,,Ja ne znam šta prije da platim, da li vodu, struju ili da kupim da jedemo. Suprug mi je radio sa drvima, tada su se na njega srušila 22 metra drva i završio je u bolnici. Šta ja da uradim sa tih 100 eura koje je on zaradio“, priča nam Dževahira.
Kažu da im računi ne stižu već moraju poći sami da provjere na šalter. Dug se nagomilao i do 500-600 eura.
,,Kako se snalazimo? U mraku. Kad imam svijeću zapalim je, otvorim prozore da ulazi svjetlost sa ulične rasvjete“, priča Dževahira.
Suljo Idrizi kaže da su kupili ,,neku sijalicu na punjenje koju napunimo kod komšija koje imaju struju“, dodaje da jedno od troje djece stalno plače od straha od mraka.
Drugi kažu da kada hoće nešto da skuvaju nose kod komšija, a griju se ćebadima, eventualno ako neko ima – na drva, ali se plaše da zbog toga može doći do požara.
,,Tako smrznemo se. Barem da nam pomognu da platimo samo pola od onoga što dugujemo, a pola na rate jer mi nemamo nikakve mogućnosti“, priča Selvija.
,,Kupili smo svijeću i stavili na dasku gdje je šterika pala i pola se zapalilo. Da ja nijesam naišla u međuvremenu ko zna što bi sve moglo da se desi. Šta da su djeca nastradala“, ističe opasnost Selvija.
Jasno ističu da rijetka novčana sredstva koja pribave ne znaju na šta prvo da potroše – hranu, vodu, struju, potrepštine za jako malu djecu ili onu koja idu u školu ili na kraju krajeva – svijeće.
Ipak, ne traže da se dug oprosti, samo mogućnost da se polovina plati u ratama, i iako je proces kako navode iz Ministarstva pokrenut, sporo se odvija.
,,Mi možemo pola da platimo, ali nemamo sve. Imam dug od 1000 eura, 500 sam u mogućnosti da dam, ali odakle mi 1000“, kaže Saku Sali.
Tvrde da bi se tako svi snašli da plate.
Birokratske greške produžavaju problem
Iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), kažu da će nakon prenošenja vlasništva korisnici biti u mogućnosti da potpišu sporazume.
EPCG tvrdi da je procedura dodatno produžena jer je ,,Ministarstvo rada i socijalnog staranja utvrdilo da je Uprava za državnu imovinu i katastar, prema njihovim riječima, napravila grešku prilikom preknjižavanja vlasništva na Glavni grad, te je, s tim u vezi, upućen zahtjev za korekciju knjiženja nakon čega može doći do sprovođenja predmetne procedure.“
,,Ipak, EPCG je još jednom izašla u susret predmetnim kupcima tako što je odredila smanjenje duga na određen nivo kao uslov za priključenje“, kažu iz EPCG.
Romi sa kojima smo razgovarali kažu da su ,,imali situacije gdje su nam unaprijed tražili po 200 eura i nisu nam uključili struju. Tražili su da uplatimo kasnije još 200 – 300 eura, odnosno ukupan dug što smo i morali da uradimo da bi nam uključili struju“.
Iz EPCG poručuju da potpisivanje sporazuma za vraćanje duga na rate i dalje zavisi od rješavanja međusobnih prava i obaveza Ministarstva rada i socijalnog staranja i Glavnog grada.