MEĐUNARODNI DAN ROMA

Danas se obilježava 8. april, Međunarodni dan Roma, dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju. Dan Roma je službeno proglašen 1990. u Serocku u Poljskoj, mjestu četvrtog Svjetskog romskog kongresa Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan u Chelsfieldu kraj Londona 7. – 12. aprila 1971. godine.

Na tom Kongresu donijeta je odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma “Đelem, đelem” i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim točkom u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma kroz istoriju.

Povodom najvažnijeg datuma za romsku zajednicu potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova i komesarka za ravnopravnost Helena Dalli izjavile su sledeće:

“Nalazimo se u izvanrednom  vremenu globalne krize. Svjedočimo primjerima solidarnosti, gdje se ljudi okupljaju kako bi pomagali  jedni drugima, ali takođe vidimo i one koji situaciju koriste da šire strah, bijes i mržnju – često ciljajući na najugroženije i već teško diskriminisane grupe, poput Roma. Ovaj dan trebao bi da posluži kao podsjetnik da su Romi – kao najveća evropska etnička manjina – vijekovima doprinosili evropskoj raznolikosti i obogatili naše nasljeđe”.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 8. aprila, Svjetskog Dana Roma, predsjedniku Udruženja Roma Crne Gore Isenu Gašiju i svim članovima Romske etničke zajednice.

Prenosimo integralno saopštenje predsjednika Crne Gore:

„Crna Gora nastavlja da gradi multietničko, građansko društvo koje njeguje i štiti prava i različitosti manjinskih zajednica kroz integrativni pristup i borbu protiv socijalne isključenosti, segregacije i siromaštva.

U proteklom periodu mnogo toga smo zajedno postigli u cilju inkluzije Roma i Romkinja, posebno kada je riječ o obrazovanju kao preduslovu za poboljšanje njihovog socijalnog i ekonomskog položaja. Međutim, pred nama su još brojni izazovi i kratkoročni i dugoročni ciljevi. Danas smo svi zajedno posvećeni borbi sa korona virusom, jednim od najvećih globalnih problema nakon Drugog svjetskog rata. Država Crna Gora je maksimalno fokusirana da u najvećoj mogućoj mjeri štiti zdravlje svojih građana. Uspjeh te najvažnije društvene misije zavisi od poštovanja vanrednih mjera, kao i doprinosa svih nas. Računam i na punu kooperativnost romske zajednice u ovoj akciji, od koje u dobroj mjeri zavisi naša zajednička budućnost.

Nužan je progres u oblastima zapošljavanja, stanovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, i naročito, statusa romskih žena i djevojčica kao najranjivijeg dijela zajednice. Ali, nadu u bolju budućnost uliva prije svega kontinuirana i još veća uključenost djece i mladih u obrazovni proces.

Milo Djukanovi, predsjednik Crne Gore (foto:Evropska unija)

Samo kroz saradnju i snažan, sveoubuhvatan institucionalni pristup, možemo doprinositi prevazilaženju zaostajanja i afirmaciji prava i položaja Roma i Romkinja u Crnoj Gori, u skladu s međunarodnim standardima. Pri tome se podrazumijeva da taj proces mora biti praćen jasnim očuvanjem i promovisanjem svih njihovih osobenosti, koje su važan element i vrijednost crnogorske multikulturalnosti.

U svojim planovima i aktivnostima možete računati na punu podršku svih institucija naše zajedničke države Crne Gore.“

Prema podacima sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011, u Crnoj Gori se 6.251 lice izjasnilo da pripada romskoj nacionalnosti (1,01 odsto ukupnog stanovništva). Najviše Roma živi na teritoriji Podgorice (3988). Na Vrelima ribničkim, 243 porodice sa oko 1200 članova, ovaj dan dočekuju u izolaciji.