ROMSKA DJECA KOJA NIJESU UPISANA U MATIČNE KNJIGE

child-sadgirl-917505854-Thinkstock-min (1)

Duhovi sistema

“Supruga mi nema dokumenta. Rođena je u Beranama. Postoji u bazi podataka MUP-a kao državljanka Crne Gore, ali su nam kazali da to državljanstvo treba da joj se poništi. Nisu nam objasnii zašto, a mi ne razumijemo u čemu je problem. Najviše brinemo jer nam beba nema zdravstvenu zaštitu”

„Žena mi se prodila ovdje u porodilištu. Imam i otpusni list za dijete. Bio sam da je prijavim u MUP-u, ali su mi rekli da mi treba oslobođenje braka za suprugu. Treba za to da idemo u Beograd. Bili smo i u ambasadu Srbije gdje su nam kazali da ona lično treba da ide da potpiše taj papir“, priča Safet Zorjani i dodaje da i nakon dvije godine rođenja njegovog djeteta, nije uspio da ga upiše u matičnu knjigu rođenih.

Safet Zorjani (foto:Enis Eminović)

Safet Zorjani (foto:Enis Eminović)

Zorjani za portal RomaNet ističe da je to dodatni problem za njegovu porodicu s obzirom na činjenicu da nijesu zaposleni i da nemaju novca za put. Sve još težim čini i epidemija korona virusa.

Pravo na identitet je jedno od osnovnih ljudskih prava. Tu među nama, još uvijek ima puno onih koji nemaju svoje ime i prezime. U najvećem broju slučajeva radi se o pripadnicima romske zajednice, među kojima ima i djece. Oni su potpuno nevidljivi za sistem i ne mogu ostvariti svoja osnovna prava kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita ili zapošljavanje. Iako, u mnogim slučajevima rođena ovdje, ne mogu, zbog pravnog statusa svojih roditelja da se upišu u matične knjige rođenih niti da dobiju državljanstvo Crne Gore.

Naš sagovornik Zorjani objašnjava da zbog ovakvo regulisanog načina dobijanja pravnog statusa u Crnoj Gori njegovo dijete trpi posljedice, a kako kaže, trpjeće još dugo.

„Sad ne mogu da idem u Srbiju jer nemam dovoljno novca“, priča Zorjani. Osim njega, niko od članova porodice nema regulisan pravni status u Crnoj Gori.

„Ja imam status već 7-8 godina. Djeca nemaju, a ni žena. Imaju pasoše srbijanske svi osim ova dvogodišnja djevojčica. Ona nema ništa, ima samo otpusni list iz bolnice“.

Zbog neriješenog pravnog statusa njegova supruga i djeca nemaju pravo na besplatne zdravstvene usluge. Upravo zbog toga tokom trudnoće, ispričao je Zorjani, suprugu nijednom nije odveo kod ljekara.

„Morali smo sve da plaćamo, a nijesmo imali odakle. Kad je bilo vrijeme da se porodi tada smo je poveli. Djecu vodimo kod doktora pa ako ih prihvate. Ako ne, vraćamo ih kući. Nemaju ni zdravstvene knjižice. Dešavalo se da su nas vraćali iz doktora i to ne jednom, nego dosta puta jer je trebalo da se plaćaju pregledi po 7-8 eura“, priča Zorjani. On je objasnio kako su se bez zdravstvene knjižice borili sa temperaturom. „Imala je temperauturu pa joj je majka kupila jogurt da je maže da joj spane temperatura“.

 Propisi unaprijeđeni, problema i dalje

Procedura za upis djece u matične knjige rođenih u Crnoj Gori je prilično jednostavna. O tome je portal RomaNet je već pisao ranije u tekstu Radost, sreća i obaveze.

Nakon što se djete rodi u porodilištu ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, ta zdravstvena ustanova je obavezna da rođenje prijavi Ministarstvu unutrašnjih poslova u roku od tri dana. Nakon toga, jedan od roditelja koji živi u bračnoj zajednici, odlazi sa svojom i ličnom kartom drugog roditelja u područnu jedinicu ili filijalu za upravne unutrašnje poslove MUP-a u bilo kojoj opštini, bez obzira na mjesto rođenja djeteta. Na jednom mjestu prijavljuje rođenje djeteta, daje mu ime, upisuje ga u registre rođenih, crnogorskih državljana i prebivališta.

Ovo je procedura koju nažalost mnogi iz romske populacije ne mogu da ispoštuju pa zbog toga njihova djeca ostaju bez izvoda iz matične knjige rođenih. To kasnije dovodi do brojnih komplikacija u ostvarivanju osnovnih prava djeteta, a često se dešava da takav neriješen status prati osobu i u kasnijem uzrastu.

Crna Gora je da bi riješila problem neupisivanja u matične knjige donijela Zakon o vanparničnom postupku. Ovim zakonom rješava se jedan od prepoznatih uzroka apatridije, uglavnom kod romskog stanovništva. Olakšava se upis rođenja u matičnu knjigu rođenih, a povezan je i sa rođenjem lica van zdravstvenih ustanova (kod kuće) i kod onih koji su rođeni u porodilištima. Osim toga uređuje se utvrđivanje vremena i mjesta rođenja za lica koja nijesu upisana u matične knjige rođenih i time ne mogu dokazati vrijeme i datum rođenja.

Međutim, iako je uvođenje sudskog postupka znatno unaprijedilo postupak upisa u matičnu knjigu rođenih, u praksi se prema saznanju portala RomaNet, jedna grupa lica i dalje suočava sa teškoćama pri upisu u matične knjige rođenih. To su lica čije majke ili očevi nemaju lične isprave.

Anđela Đuković iz NVO “Građanska alijansa“ potvrdila je portalu RomaNet da postoje lica koja nisu upisana u njigu rođenih i da je to posljedica nedovoljno razvijenog sistema upisa u matični registar rodjenih, posebno kada se radi o licima rođenim u okviru zdravstvenih ustanova  a za koja postoje podaci o vremenu i mjestu rođenja, ali za koje nije bilo moguće sprovesti upis u registar rodjenih iz razloga što njihove majke nisu imale identifikaciona dokumenta, ili zato što majke više nisu u kontaktu sa njima.

Anđela Đuković (foto: facebook)

Anđela Đuković (foto: facebook)

Đukovićeva ističe da Građanska alijansa intenzivno ulaže napore u saradnji sa UNHCR–om da pomogne i ovoj grupi lica. Objašnjava da je Ministarstvo unutrašnjih poslova uvelo novu praksu vezanu za upis u registar rođenih djece čije majke nemaju lični dokument ili ne vrše roditeljsko pravo.

„Prema Porodičnom zakonu, organi starateljstva, tj. opštinski Centri za socijalni rad preduzimaju mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta preuzimajući ulogu nedostajuće majke, odnosno majke čiji identitet nije moguće utvrditi. Na ovaj način je omogućeno svakom licu da ukoliko je rođeno na teritoriji Crne Gore bude i upisano u matične registre rođenih”.

 

 

Salihi Kemalj iz Podgorice, jedan je od roditelja koji ipak nije uspio da upiše dijete u matične knjige rođenih jer njegova supruga, majka djeteta, nema lična dokumenta.

“Supruga mi nema dokumenta. Rođena je u Beranama. Postoji u bazi podataka MUP-a kao državljanka Crne Gore, ali su nam kazali da to državljanstvo treba da joj se poništi. Nisu nam objasnii zašto, a mi ne  razumijemo u čemu je problem. Najviše brinem jer nam beba nema zdravstvenu zaštitu”.

Njegovo dijete ne može da koristi besplatnu zdravstvenu zaštitu i prilikom svakog pregleda moraju da plate za usluge zdravstvenih ustanova. Sve dok se ne riješi status njegove supruge dijete neće moći da se upiše u matičnu knjigu rođenih pa ni da dobije zdravstvenu knjižicu.

 

Habib Bajra ( foto:Enis Eminović)

                                    Habib Bajra ( foto:Enis Eminović)

Habib Bajra, iz Pogrorice nedavno je po prvi put postao otac. Već na samom početku, umjesto da slavi rođenje svog prvjenca, imao je problema sa otpustom supruge i bebe iz bolnice. Naime, od njega je, kako nam je ispričao, traženo da plati troškove porođaja.

„Nemam para da platim bolnicu. Ne mogu da izvedem bebu iz bolnice. Ni ja ni supruga nemamo nikave dokumente. Rekli su mi da platim ali ja nemam odakle s obzirom da radim tako što sakupljam otpad po kantama i na deponiji. Da nema tog smeća ne bih imao od čega da živim.

 

Tek nakon reakcije NVO romske organizacije mladih „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ uspio je da izvede suprugu i bebu iz bolnice bez plaćanja troškova porođaja. Zbog neregulisanog statusa i nedostatka dokumentacije neće moći da upiše dijete u matičnu knjigu rođenih što će dovesti do problema u kasnijem životu djeteta.

Zakonom o crnogorskom državljanstvu, između ostalog, propisuje  da crnogorsko državljanstvo stiče dijete rođeno ili nađeno na teritoriji Crne Gore, ako su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva ili ako dijete ostaje bez državljanstva.

Takođe, konvencije o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. godine, koju je crnogorska skupština usvojila 2013. godine, zahtijeva da zemlje ugovornice dodijele državljanstvo djeci rođenoj na njihovoj teritoriji koja bi u suprotnom bila apatridi. Prema ovoj konvenciji država ugovornica, na primjer, ne može ograničiti dodjelu svog državljanstva na djecu čiji roditelji zakonski borave na njenoj teritoriji.

logotip organizacije PRAXIS (foto: facebook)

logotip organizacije PRAXIS (foto: facebook)

Nevladina organizacija „Praxis“ iz Beograda ukazala je na isti problem koji postoji i u susjednoj državi Srbiji, a koji se sastoji u tome da država propušta da omogući upis djece u matične knjige.

“Ovakvo stanje ne samo da je neodrživo sa stanovišta poštovanja ljudskih prava, već ukazuje i na to da u pravnom sistemu Srbije postoji ozbiljna anomalija, pošto i Ustav Republike Srbije i ratifikovane međunarodne konvencije garantuju svakom djetetu pravo na upis u matičnu knjigu rođenih i to odmah nakon rođenja. Zbog toga su i različite međunarodne organizacije i ugovorna tela u svojim preporukama i izveštajima istakle da Srbija treba da omogući upis svakog deteta odmah nakon rođenja, bez obzira na status roditelja“.

 

Kad ima volje ima i načina

Sudeći po iskustvima koja su neki od naših sagovornika imali, dosta toga zavisi od dobre volje zaposlenih u institucijama i njihovog tumačenja zakonskih rješenja. Takav je slučaj sa Duletom Hajrizajem koji je uprkos neriješenom statusu i neprijavljenom boravku uspio da svoje dijete upiše u matičnu knjigu rođenih. Hajrizaj je  za naš portal podijelio iskustvo prilikom posjete MUP-u radi upisa djeteta u knjigu rođenih.

Dule Hajrizaj (foto: Andrija Đukanović)

                    Dule Hajrizaj (foto: Andrija Đukanović)

„U MUP nijesu htjeli da mi upišu dijete jer ja nemam prijavljen boravak ovdje, a žena takođe nema nikakav status. Čak su mi rekli da bi trebalo da mi pošalju inspektora za strance i da bih mogao da dobijem zabranu ulaska u Crnu Goru na dvije godine. Molio sam ih da mi upišu dijete, počeo sam i da plačem od muke“, priča mladi Hajrizaj.

Nakon njegove upornosti, kaže, žena koja radi na šalteru ga je iznenadila. „Rekla mi je da mora da pita nekoga može li da mi upiše bebu. Vratila se i pitala me je kako će se beba zvati. Tada sam znao da će je upisati“. Iako je prvi korak uspješno prešao, upis u matičnu knjigu ne znači da će dijete imati pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu. Hajrizaj, kako nam je rekao, još uvijek nije vodio bebu na prvi pregled u savjetovalište, jer dijete ne može da dobije zdravstvenu knjižicu.

Ni on ni majka djeteta nemaju osnov da budu nosioci osiguranja jer nijesu zaposleni, a ni prijavljeni na evidenciju Zavoda za zapošljavanje.

„Dijete mi nema zdravstvenu knjižicu. Nijesmo još bili na prvi pregled bebe. Trebalo je da se pregleda 15 dana od rođenja. A vakcinu mora da primi nakon tri mjeseca. To ću ja morati da platim. Čuo sam da se plaća od 15 do 18 eura. Sve ću ja sam morati da platim“, zaključuje zabrinuto mladi Hajrizaj.

Comments are closed.