Prema školskom kalendaru za 2020/2021 koji je donijelo Ministarstvo prosvjete Crne Gore, predviđeno je da treći klasifikacioni period počne 18. januara 2021. godine. U skladu sa preporukama Ministarstva zdravlja od 11. januara 2021. godine, u prvoj sedmici drugog polugodišta, nastava u svim školama će se organizovati online, dok će u nastavku školske godine, škole moći da biraju između dva ponuđena modela, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Drugo polugodište tekuće školske godine, đaci će dočekati u svojim domovima u skladu sa mjerema protiv pandemije Korona virusa i nastavu će pratiti online. Po završetku prve sedmice predavanja, kako je izjavio šef radne grupe zadužene za pripremu modela za organizaciju nastave u drugom polugodištu, Martin Ćalasan, škole će birati jedan od dva ponuđena modela nastave u skladu sa svojim prostornim i kadrovskim kapacitetima.
Online nastava, Ilustracija: Shuterstock
„Prvi model podrazumijeva da sva djeca idu u školu uz poštovanje epidemioloških mjera, što je ujedno i preporuka našeg radnog tima svim školama koje imaju mogućnost za sprovođenje ovog modela“, kazao je Ćalasan.
Kako je naveo, drugi model koji je predložen za osnovne škole nalaže ,,da učenici prvog, drugog i trećeg razreda obavezno prisustvuju nastavi u školi, dok učenici ostalih razreda naizmjenično idu u škole“.
„Preporuka vezana za primjenu drugog modela u srednjim školama je da učenici četvrtog razreda obavezno idu u školu, dok se učenici ostalih razreda naizmjenično smjenjuju u školi“, rekao je Ćalasan.
„Što se tiče nastave za opšte-obrazovne predmete, ona će se izvoditi naizmjenično, dakle i u školama i onlajn. Кako će se koji model primjenjivati zavisi od samih škola“, naveo je Ćalasan.
Kako je kazao, stav Radnog tima je da prepusti školama da odaberu model organizovanja nastave.
Prema riječima Ćalasana, ako uprave škola ne budu zadovoljne primjenjivanjem nekog modela u nastavi i ako se on u praksi pokaže nefunkcionalnim, ili ako dođe do promjene epidemiološke situacije, škole mogu preći na drugi model organizacije nastave.
„Najbolji model, svakako, po pitanju kvaliteta održavanja nastave, jeste da sva djeca budu u školi“, istakao je Ćalasan.
On je naglasio da su predstavnici Ministarstva i radne grupe u prethodnom periodu obavili razgovore sa većinom direktora škola na osnovu kojih je ovakav stav većinski prihvaćen.
Cilj da se djeca vrate u školu
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović saopštila je da je cilj da djeca počnu da idu u škole i da se smanji online nastava.
“Naš cilj je da djeca krenu u školu i da svedemo onlajn nastavu na najmanji ili zanemarljiv procenat u odnosu na aktivno učešće djece u školama”, kazala je Borovinić Bojović.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović. Foto: Screenshot
,,Uslovi moraju biti takvi da se transmisija širenja virusa zadrži na nekom nivou. Naša odjeljenja koja imaju po 30 učenika moraju biti podijeljena na dva odjeljenja. Imamo oko 70 škola koje se mogu jednostavno organizovati, a ostale moramo dodatno pripremiti“, kazala je Borovinić Bojović.
Kako je kazala, ,,dogovorili smo se da prva sedmica škole bude onlajn za svu djecu, kako bismo omogućili povratak djece u škole uz poštovanje mjera”.
Novi izazovi za romske đake
U Crnoj Gori se, zbog opasnosti od Korona virusa, od 23. marta nastava iz učionica preselila na TV kanale, internet platforme, mobilne aplikacije. Nastavnici i učenici, kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta se suočavaju sa brojnim i svakodnevnim izazovima koji dovode do frustrirajućih situacija i veoma otežavaju nastavu i usvajanje novih znanja kod djece.
U pomenutoj situaciji, romska djeca su u još težem položaju imajući u vidu njihove materijalno stanje i nemogućnosti posjedovanja većeg dijela pomenutih apikacija, uređaja i platformi, te dostupnost interneta.
Takođe, informatička pismenost i brojnost porodice kod Roma, dodatno otežavaju praćenje online nastave. Na kraju, ako se imaju u vidu preporuke Fonda za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF), da „nijedna uzrasna grupa ne bi trebalo u potpunosti da bude isključena iz učenja u učionicama” možemo zaključiti koliko online nastava može doprinijeti neuspješnoj integraciji romske djece u obrazovni sistem.