Nažalost, kako ističe,  mišljenja je da, do sada, nijesmo adekvatno radili na inkluziji romske zajednice.

“Stoga i imamo ovu situaciju da moji sunarodnici ostaju na margini društv-a. Ukoliko zaista želimo da vidimo napredak onda moramo promijeniti naš pristup”, smatra Beriša.

On kaže da moramo promijeniti i način kako pristupamo problemima sa kojima se romska zajednica suočava.

“Prvi korak na putu potpune inkluzije, u svakom smislu te riječi je veće uključivanje same romske zajednice u svim sferama socio-političkog života u crnogorskom društvu. Moramo imati više pripadnika romske zajednice u institucijama sistema kako na nacionalnom tako i na loklanom nivou”, rekao je Beriša i dodao da moramo uključivati romsku zajednicu u kreiranju politika koji ih se tiču.

Sve dok ne budemo to radili, naglašava, mi ćemo se vrtiti u krug i imati iste nalaze istražiavanja i nastaviti sa narativom gdje okrivljujemo samu zajednicu zbog problema sa kojima se suočavaju.

Kada govorimo o inkuziji Roma, Beriša je mišljenja da je fokus više bio na centralnoj regiji.

“Kako institucije sistema tako i ostali akteri u civilnom sektoru su više napora ulagali u centralnoj regiji, pogotovo kada je u pitanju grupa Roma koja je došla u Crnu Goru nakon ratnih dešavanja na Kosovu. Ako uzmemo u obzir obrazovanje i stanovanje, definitvno je fokus više bio na centralnoj regiji”, precizira on.

U narednom periodu, ističe, svakako treba da se vodi računa o programima i projektima koje za cilj imaju inkluziju Roma.

“Moramo osigurati da uključimo sve opštine u kojima žive Romi. Mi smo kroz naš rad sa mladima uvijek težili da uključimo mlade iz onih opština u kojima Romi žive. Ako pogledamo unazad desetak godina i dalje se romska zajednica suočava sa istim stambenim izazovima I neadekvatnim insfrastrukturnim nelegalizovanim naseljima”, kaže on.

“Fali političke volje kada je u pitanju romska zajednica”

Beriša smatra da političke volje fali ne samo kada su mladi Romi u pitanju već generalno kada je romska zajednica u pitanju, a mladi su svakako najviše pogođeni trenutnim pristupom.

Anticiganistički stavovi, negativni stereotipi i predrasude koje prate romsku zajednicu, dodaje, onemogućavaju mlade iz romske zajednice da ostvare svoj puni potencijal.

“Nažalost, veliki broj mladih je internalizovalo osjećaj inferiornosti koji je nametnut od strane većinskog stanovništva vijekovima. U takvoj situaciji je zaista izazovno za jednu mladu osobu iz romske zajednice da izađe iz začaranog kruga i ostvari svoj puni potencijal. Ako zaista postoji volja da mladi iz romske zajednice izađu iz tog začaranog kruga, prvo insitutucije moraju promijeniti pristup”, mišljenja je Beriša.

Najbolji primjer je, kaže, obrazovanje.

“Kvalitet obrazovanja koji se pruža mladima iz romske zajednice mora biti na većem nivou. Ne smije više institucijama obrazovanja brojke biti važnije od kvaliteta obrazovanja koje dobijaju mladi iz romske zajednice. Ovo je jedan on načina na koji mladima može da se pomogne, jer ako dozvolimo da mladi iz romske zajednice izađu iz osnovne škole polupismeni, mi im ne pomažemo već odmažemo”, rekao je Beriša u razgovoru za portal ADRIA.

Kako ističe, kasnije su posledice neadvatnog osnovnog obrazovanja su još veće.

“Mladi Romi se ne osjećaju dovoljno osnaženi da nastave sa obrazovanjem. Oni koji to urade ili odustanu u nekom trenutnku ili uspjeh koji ostvare nije dovoljan da kasnije budu konkuretni na tržištu rada”, naglašava Beriša.

“Bez dokumenata živi minimalno 500 Roma”

Na pitanje koliko Roma trenutno živi u Crnoj Gori bez dokumenata Beriša kaže da trenutno ne raspolažu sa konkretnim i preciznim podacima ali je podsjetio da su 2021.  objavili rezultate njihovog istraživanja u Podgorici gdje su identifikovali 416 lica bez rješenog pravnog statusa, što znači da ova lica borave u Crnoj Gori bez prava na nijedno pravo.

“Vjerujem da je da je ovaj podatak od 500 lica minimalan, a da postoji mogućnost da je i veći upravo zbog toga što se apatridija ili rizik od apatridije nasleđuje na mlađe generacije. Imamo značajan broj djece koja nijesu uopšte upisana u knjige rođenih, i Crna Gora će u narednom period imati veliki izazov da riješi ovaj problem ukoliko ne uključi sve nadležne institucije i organizaciej u rješavanju ovog problema”, rekao je Beriša.

“Problemi u obrazovanju Roma višestruki”

Govoreći o obrazovanju mladih Roma rekao je da su problemi višestruki.

“Neadekavtni životni uslovi, siromaštvo, nedovoljna svijest kod roditelja utiče na obrazovanje kod romske djece. Kada govorimo o neadevatnim uslovima to posebno utiče na obrazovanje jer djeca nemaju uslova da rade domaće zadatke”, rekao je Beriša.

Takođe, nemali broj djece zbog uslova u kojima žive djeca su često oboljijevaju i odsustvuju iz škole što kasnije otežava da drže korak sa svojim vršnjacima.

“Svijest kod pojednih roditelja je takođe jedna od prepreka. Međutim, to je negdje razumljivo jer oni sami nijesu imali priliku da se obrazuju i samim tim ne mogu biti svijesni o bitnosti obrazovanja”, pojašnjava on.

Drugi problem je, dodaje, što imamo mali broj pripadnika romske zajednice koji su vidljivi u zajednici kao pozitivni primjeri kada je obrzaovanje u pitanju.

“Oni koji prođu određeni nivo obrazovavnja kasnije ne uspijevaju da dođu do posla i to i te kako utiče pripadnike romske zajednice, posebno na roditelje da šalju djecu redovno u školu”, rekao je Beriša.

Govoreći  o političkom i društvenom životu, Beriša kaže da pripadnici romske zajednice ne uživaju ista prava kao drugi građani u Crnoj Gori i diskriminisani su po tom pitanju.

“Ono nije samo moj sud već i sud svih međunarodnih organizacija koje to konstatuju u svojim istraživanjima i izvještajima o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori. Romi su jedina manjina koja nema svog predstavnika u crnogorskom parlamentu”, rekao je on.

Beriša za naš portal kaže da vjeruje da sve dok i romska zajednica ne bude imala svog predstavnika i ne bude adekvatno uključena u proces donošenja odluka ne možemo očekivati značajan boljitak same zajednice u društvu.

“Put ka potpunoj inkluziji romske zajednice u crnogorskom društvu će istinski početi onog trenutka kada pripadnici budu vidljivi u svim sferama društvenog života, pogotovo političkog”, zaključuje Beriša.

L.O.