Djeca koja prose često su izložena nasilju, psihoaktivnim supstancama i kriminalu. Njihova budućnost je ozbiljno ugrožena jer odrastaju vjerujući da je prosjačenje njihov jedini izlaz.
U novoj epizodi podcasta Ternengo Avazi – Glas Mladih, voditeljka Jasmina Beriša je razgovarala sa Violetom Golubović, socijalnom radnicom koja je sprovela istraživanje na temu ekonomske eksploatacije romske djece u Crnoj Gori. Violeta je podijelila svoja saznanja i iskustva, te naglasila potrebu za većim angažmanom društva i institucija u rješavanju ovog problema.
Violeta Golubović započela je svoje istraživanje kao dio master teze, motivisana željom da istraži i ukaže na probleme sa kojima se suočavaju romska djeca.
,,Djeca su važna karika našeg društva i zbog toga sam odlučila istražiti ovaj problem. Ova problematika je direktno povezana sa ugrožavanjem prava djece, posebno romske djece, i prepoznala sam da se ovom problemu ne daje dovoljno značaja. Istraživanje je pokazalo da su djeca iz romske zajednice zaista izložena ekonomskoj eksploataciji u odnosu na djecu iz većinske populacije.”
Jedan od ključnih uzroka ekonomske eksploatacije romske i egipćanske djece, prema ovom istraživanju, jeste teška materijalna situacija u kojoj se nalaze njihove porodice. Tokom istraživanja, roditelji su kroz upitnike naveli da su osnovni životni troškovi poput odjeće, hrane i obuće glavni razlozi zašto djeca prose.
“Loši materijalni uslovi romskih porodica onemogućavaju djeci da imaju djetinjstvo kakvo bi trebalo, što treba biti alarm za cijelo društvo. Nažalost, sistem često zatvara oči pred ovim problemom”, dodaje Violeta.
Tokom istraživanja, Violeta je naišla na nekoliko slučajeva koji su je posebno iznenadili, i koje bi
ona rješila na drugačiji način.
“Jedan slučaj mi je bio posebno interesantan. Djeca su zatečena na ulici i oduzeta roditeljima od strane Centra za socijalni rad te smještena u hraniteljsku porodicu. Iako su time sklonjena sa ulice, bolje bi bilo da im obezbijedimo sigurnost unutar biološke porodice uz podršku Sistema,
da je to bolje ukazuju nam i mnoge Konvencije o pravima djece”, objašnjava Violeta.
Violeta, kao socijalna radnica, kada vidi dijete na ulici, uvijek reaguje kao socijalni radnik. Nikada im ne daje novac jer to samo motiviše nastavak prosjačenja. Umjesto toga, razgovara sa njima, pokušava saznati više o njihovoj situaciji i objasniti im da ne bi trebali biti na ulici.
“Ne dajem im novac nikad, jer ću onda biti motivacija za to djete da on može da nastavi da zarađuje za život na taj način. Uvijek pitam gdje su roditelji da li ide u školu, ali onda kad mu objasnim čime se bavim, kad ja pomenem da sam socijalna radnica, tačno osjetim i vidim strah
kod djeteta, okrene se i ode”, objašnjava Violeta.
Ekonomska eksploatacija djece predstavlja društveni problem koji ima velike posljedice. Djeca koja su prisiljena da rade često se suočavaju sa nizom rizika koji ugrožavaju njihov fizički, psihički i emocionalni razvoj.
“Možda u datom trenutku kada vidite dijete na ulici vi ne prepoznajete nikakve posledice osim onih vidnih – da je lošije obučeno. Mada imamo djecu koja nisu lošije obučena ali imaju težih posledica, od psihosocijalnih fizičkih posledica do onih koje su trajne i odražavaju se na
cjelokupni djetetov život”, upozorava Violeta.
Djeca koja prose često su izložena nasilju, psihoaktivnim supstancama i kriminalu. Njihova budućnost je ozbiljno ugrožena jer odrastaju vjerujući da je prosjačenje njihov jedini izlaz.
“Djeca su izložena rizicima od nasilja na ulici, upotrebe psihoaktivnih supstanci i devijantnog ponašanja, što može dovesti do kriminala i maloljetničke delinkvencije”, navela je Golubović.
,,Sve su to povezani faktori koji se nadovezuju i dovode do situacije gdje problem prevazilazi ekonomsku eksploataciju. Praksa je pokazala da djeca koja su izložena ekonomskoj eksploataciji, kako odrastaju, često dolaze u sukob sa zakonom” dodala je Violeta.
Violeta ističe da država i institucije ne rade dovoljno na suzbijanju ove pojave.
“Dok god imamo jedno dijete na ulici koje prosi, ja smatram da možemo mnogo bolje i da treba da uradimo više. O tome da li država i društvo radi dovoljno i da li daje doprinos za suzbijanje ekonomske eksploatacije romske djece, daje nam odgovor Bokeška ulica u Podgorici, koja nije
jedina, gdje bila zima ili ljeto, uvjek ima dosta djece koja prose”.
Cijeli razgovor pogledajte na linku: