Čim padne veća kiša stanari zgrada B1 I B2 na Vrelima ribničkim ne mogu da izađu iz ulaza od otpadnih voda koje formiraju ,,jezero” oko njihovih zgrada
U podgoričkom naselju Vrela Ribnička izgrađene su pet zgrada 2018. godine za raseljene Rome i Egipćane u okviru Regionalnog stambenog programa Konik Kamp – Podgorica 2017. godine. Stanari dvije zgrade (24 stana) imaju veliki problem zbog nepristupačnih prilaza koja nakon svake veće kiše, stvara poplave ispred ulaza.
Oni se još sjećaju kiše koja im je prije dva mjeseca (28. jula) formirala ’’jezero’’ ispred ulaza zgrade. Brinu da će se priča ponoviti čim počnu jesenje kiše.
Gzim Beriša, upravnik jedne od zgrada ističe da su prošle godine takođe imali problem sa poplavama te da ne zna da li će se u skorije vrijeme naći rješenje za njihov problem.
,,Kad god malo veća kiša padne, ne možemo mrdnuti, treba nam čamac. Kad treba da idemo do prodavnice stavljamo gajbe i preskačemo ogradu”, objašnjava Beriša pokazujući kako, kroz ,,bosansko naselje” bujica vode dolazi pred njihovu zgradu plaveći podrume.
Njegov zamjenik Ferdi Bahtiri apeluje na nadležne institucije da nađu adekvatan način za rješavanje tog problema.
,,Molim sve ljude nadležne da nađu način i riješe ovaj problem jer su nam djeca krenula u školu – do prve veće kiše. Mi nemamo dovoljno uslova da im obezbijedimo odgovarajuću obuću. Prošlih godina smo dobijali pozive od strane škola zbog izostanaka djece, zato često napominju da će nam stići kazne. Ne znamo šta da radimo, jedino da ih mokre i bose šaljemo u školu”, priča Bahtiri.
U ovoj ulici postoji šahta koja se, prema riječima naših sagovornika, veoma brzo napuni a zatim sliva do njihovih ulaza zbog čega su spriječeni da izađu iz stana.
,,Mi ne možemo nikako iz ovoga stana da izađemo. Ja bih morao da se penjem na ogradu i tako da hodam do auta i onda da izađem na ulicu”, objašnjava Ljatif Ajdezi i dodaje da se voda koja dolazi iz naselja bosanskih izbjeglica sliva niz ulicu u njihove podrume.
Ajdezi smatra da nadležne institucije trebaju da asfaltiraju ulicu sa odgovarajućim padom i time riješe problem zadržavanje vode. Međutim ,,postoji i druga opcija”, kaže on.
,,Neka nam obezbijede pjesak, cimenat i ostali materijal koji je potreban pa ćemo mi sami da sredimo i riješimo problem. Podićićemo asfalt gore i da voda ide kako treba“, predlaže Ajdezi.
Šta o tome misle nadležni još uvijek nismo uspjeli da saznamo. Zapravo još se ne zna ni ko je nadležan za rješenje ovog problema.
Zgrada ispred koje se stvara poplava nakon svake veće kiše (Izvor: RomaNet)Nadležni prebacuju odgovornost
Iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj kazali su da pitanja koja smo poslali na ovu temu nisu u njihovoj nadležnosti te da ista proslijedimo Agenciji za izgradnju i nadzor Podgorice.
Iz Agencije su nam odgovorili da izgradnja i održavanje atmosferske kanalizacije na području Glavnog grada Podgorice, nije u njihovoj nadležnosti, a samim tim, ni rješavanje problema uličnih poplava.
,,U nadležnosti Agencije je, da shodno obavezama po osnovu ugovora o komunalnom opremanju lokacija, ukoliko prema tehničkim uslovima koje izdaje nadležno javno preduzeće postoji mogućnost priključenja, pored ostale infrastrukture u sklopu izgradnje saobraćajnica, finansira i izgradnju atmosferske kanalizacije. Na ovaj način, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. i Glavni grad Podgorica, investiraju u izgradnju saobraćajnice sa pratećom infrastrukturom između novoizgrađenih objekata na UP 3 i UP 7, koja se odvaja od Ulice španskih boraca”, stoji u dopisu Službe za izgradnju i nadzor koji smo dobili krajem avgusta.
Tako smo stigli do Agencije za stanovanje. I od njih smo umjesto odgovora dobili izgovore i novu adresu za ista pitanja. ,,Objekti socijalnog stanovanja u ulici Španskih boraca u kojima žive raseljeni Romi i Egipćani (PG III; Ln 5781, Parcela br. 7893/71) su u vlasništvu Ministarstva rada i socijalnog staranja, pa Vas ovim putem molimo da navedena pitanja proslijedite na njihovu adresu”.
Slijedili smo uputstva. Javili smo se Ministarstvu rada i socijalnog staranja (MRSS) i poslali pitanja na mejl samostalne savjetnice čija je adresa navedena na internet stranici Ministarstva. Uskoro smo dobili obavještenje da je njen mejl pun i da naša pitanja nisu stigla na željenu adresu. Proslijedili smo ih sledećoj savjetnici sa popisa nakon čega smo i tu dobili automatski odgovor da se javimo na narednu adresu. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovore ni sa jedne strane.
Zvali smo i na broj PR službe MRSS gdje su nam dali kontakt na koji se niko nije javljao.
Odgovore, od 20. avgusta, nismo dobili ni iz mjesne zajednice Konik.