Romski jezik, kao ključni element identiteta romske zajednice, suočava se sa velikim izazovima u Crnoj Gori. Iako predstavlja važnu kulturnu baštinu, sve je manje ljudi koji ga govore, a podrška njegovom učenju i očuvanju kroz obrazovni sistem u Crnoj Gori gotovo da ne postoji. Trenutno, jedini način da se romski jezik uči u Crnoj Gori je putem društvenih platformi, gdje NVO Phiren Amenca plasira edukativne video sadržaje na romskom jeziku.

„Sadržaj koji kreiramo u Phiren Amenca je edukativnog karaktera i već gotovo dve godine redovno se objavljuje na društvenim platformama, uključujući naš YouTube kanal. Moram da istaknem da neki od naših sadržaja imaju čak više od 300.000 pregleda, što pokazuje veliko interesovanje za učenje romskog jezika, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu. To je interesovanje koje se ne ograničava samo na romsku zajednicu, već i na pripadnike neroske zajednice“, objašnjava direktor NVO Phiren Amenca, Elvis Beriša.

Beriša smatra da uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem Crne Gore jedan je od najefikasnijih načina za njegovo očuvanje. Trenutno, romski jezik nije dio zvaničnog obrazovnog sistema, što predstavlja ozbiljan izazov za njegov razvoj, “Moramo biti svjesni da očuvanje romskog jezika nije samo pitanje izbora, već i obaveza za naše države prema međunarodnim standardima. Podsjećam da je Crna Gora potpisnica Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, što znači da je preuzela odgovornost za zaštitu i promociju jezika manjinskih zajednica, uključujući i romski jezik”,
podsjetio je Beriša.

Direktor NVO Phiren Amenca je je izrazio nezadovoljstvo zbog nedovoljnog prisustva romskog jezika u javnom životu, “nažalost, rekao bih da u praksi romski jezik nije dovoljno promovisan i da se u praksi i dalje susreće sa mnogim izazovima. Njegovo prisustvo u obrazovnim institucijama, a posebno
u administraciji i medijima, je minimalno prisutno ili gotovo nepostojeće.” Uvođenjem romskog jezika u obrazovni sistem, prema riječima Beriše, može značajno pomoći mladima da nastave svoje obrazovanje i prevaziđu jezičku barijeru tokom školovanja. On je takođe
naglasio da očuvanje romskog jezika nije odgovornost samo romske zajednice, već zadatak cjelokupnog crnogorskog društva.

U Ministarstvu pravde je nedavno pred Ministrom pravde Bojanom Božovićem Elvis Beriša dao svečanu izjavu, čime je postao prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori. Ovaj istorijski trenutak, značajan za pravosudni sistem, ali i romsku zajednicu, dogodio se upravo na Međunarodni dan
romskog jezika, što dodatno naglašava važnost unapređenja pristupa pravdi i poštovanja ljudskih prava pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.

Beriša je pozvao nadležne institucije da ispune svoje obaveze prema evropskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima, naglašavajući da je očuvanje romskog jezika ne samo moralna, već i zakonska odgovornost. Istakao je da je potrebno preduzeti konkretne korake kako bi se obezbedila adekvatna podrška romskom jeziku u obrazovnom sistemu, medijima i drugim javnim sferama kako bi se osigurala jednakost, ravnopravnost romske zajednice.

„Pozivam nadležne institucije, prije svega Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, zajedno sa rektoratom Univerziteta Crne Gore i Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, da ulože dodatne napore kako bi se u potpunosti ispunile obaveze Crne Gore prema Evropskoj povelji o regionalnim i
manjinskim jezicima. Romski jezik mora postati vidljiviji u svim aspektima društvenog života – od obrazovnog sistema, preko medija, do javne uprave, a jednako tako i u kulturnim institucijama. Na primer, imamo fond za ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, na čijoj internet stranici možemo
pronaći sadržaj na crnogorskom jeziku, kao i prevode na albanskom jeziku. Međutim, kada je romski jezik u pitanju, nije prisutan ni na internet stranici ove institucije, niti u bilo kojem segmentu javne uprave,” rekao je direktor NVO Phiren Amenca.

Višegodišnje nedostatke u obrazovanju na romskom jeziku potvrđuje i studentkinja iz romske zajednice Violeta Hajrizaj. Violeta je studentkinja na Fakultetu za državne i evropske studije u Podgorici. Ona smatra da je neophodno uvesti romski jezik u obrazovni sistem, jer bi to značajno pomoglo romskoj djeci. Violeta je podijelila iskustvo iz svog rada sa djecom iz romske zajednice, gdje je pomagala učenicima u pisanju domaćih zadataka. Učiteljica je djeci objašnjavala zadatke na crnogorskom jeziku i mnogi od njih nisu mogli da razumiju gradivo. Međutim, kada bi im Violeta, koja govori romski jezik, objasnila isti zadatak na njihovom maternjem jeziku, djeca bi brže shvatila i uspjela da urade zadatke tačno.

,, Znači nije da djeca ne znaju da rješavaju zadatke koji im se zadaju u školi, nego ne razumiju instrukcije na crnogorskom jeziku koje im zadaju učiteljice, za rješavanje zadatka”, objašnjava Violeta.

Violeta ističe važnost standardizacije romskog jezika i njegovog uključivanja u obrazovni sistem, upozoravajući na opasnost od njegovog izumiranja, “Mislim da romski jezik izumire I to predstavlja veliki problem”. Prema njenim riječima, djeca koja ne govore službeni jezik suočavaju se sa mnogim preprekama, uključujući predrasude i diskriminaciju, što otežava njihov obrazovni put. Ona smatra da roditelji, kako bi djeci olakšali integraciju u društvo, često biraju da ih uče službenom jeziku, dok maternji jezik – romski, polako izumire. Violeta naglašava da je romski jezik ne samo sredstvo komunikacije, već i važan element identiteta, kulture i tradicije, koji zaslužuje veću pažnju i zaštitu”.

Bajram Krasnić, jedan je od petoro učenika romske populacije, je nagrađen na konkursu za sastav napisan na romskom jeziku, koji je povodom Međunarodnog dana romskog jezika raspisalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, i to u saradnji sa HELP-om. Kada je konkurisao,
nije očekivao, kaže nagradu.

„Kada sam saznao da sam osvojio nagradu na tom konkursu, osećao sam se srećno i bio sam ponosan na sebe jer sam kroz neki svoj trud izložio našu romsku kulturu i romski jezik i smatram da je jako značajno da mi što više promovišemo taj romski jezik u što više konkursa. Smatram da je
trebalo još više nas, osnovaca, da se prijavi na to, možda bi čak dobijali više nagrada.“

Da se prijavi na konkurs ohrabrila ga je i njegova nastavnica.

„Poslala mi je poziv na Instagram, pitala me hoću li da se prijavim i ja sam se prijavio. Preveli smo ga zajedno pomoću romskog riječnika.
Smatram da je bilo jako izazovno jer treba pronaći taj pravi dijalekt koji će biti razumljiv svim Romima.“

Cijelu emisiju pogledajte na linku: https://youtu.be/Z6KpwUUCh2Q?si=FhZ2DklVoJHEdWdB