Bosansko-hercegovačka umjetnica romskog porijekla Selma Selman osvojila je prestižnu nagradu „Tajsa Roma Cultural Heritage Prize 2025“, priznanje koje dodjeljuje ERIAC i koje nosi posebno značenje: riječ tajsa na romskom znači „sjutra“. Svečana dodjela održana je 29. novembra u istorijskom Rumunjskom ateneju u Bukureštu, u okviru četvrtog izdanja Tajsa Award Ceremony & Gala.

Selma Selman danas je jedna od najprepoznatljivijih savremenih romskih umjetnica na međunarodnoj sceni. Živi i radi između Bihaća i New Yorka, gdje je završila master studije iz video-umjetnosti na Syracuse University. Njen multidisciplinarni pristup obuhvata performans, video, slikarstvo i konceptualnu umjetnost, a u fokusu su joj pitanja patrijarhata, kapitalizma, diskriminacije i rodnih stereotipa.

Kritičari je često porede s Marinom Abramović, dok sama Selman ističe:

„Vjerujem da je umjetnost dovoljno snažna da utiče na živote ljudi.“

Njeni performansi često uključuju destrukciju mehaničkih uređaja ili upotrebu metala i elektronskih komponenti kako bi simbolično iscrtala društvene i političke poruke. U performansu Motherboards (2023–ongoing), Selman je recitovala The Secret of the Machines Rudyarda Kiplinga dok je njen otac i drugi članovi romske zajednice razbijali elektronske uređaje. Performans istražuje teme ekonomskog oslobađanja, nezavisnosti žena i vrijednosti marginalizovanih zajednica. Selman ističe:

„Majka me naučila da je novčanik moć. Naučila me da imati svoj novac znači biti nezavisna žena… Mi nećemo biti potpuno slobodni dok ne vrijedimo više od zlata.“

Transformacija je ključ njenog stvaralaštva: od starog željeza u zlato, od stigmatizovanog rada u prestižan rad, od nemoći u izum. O tome govori i njen rad Motherboards (A Golden Nail, 2023), gdje je zajedno sa naučnicima izdvojila zlato iz više od dvjesta matičnih ploča. Rezultat je deset centimetara dugačak industrijski ekser prekriven zlatom, trenutno izložen na njenoj samostalnoj izložbi her0 u Gropius Bau.

Njen rad uključuje i druge performanse, kao što su You Have No Idea (2016), gdje svoj glas koristi kao oružje, ili Platinum (2021) u Sarajevu, gdje zajedno sa porodicom rastavlja katalizatore automobila i od platine stvara minijaturne objekte. Tematika reciklaže, metala i industrijskih materijala u Selminom radu reflektuje i iskustvo romske zajednice u sakupljanju i obradi metala.

Selmin rad Satellite Dish (2023) simbolizuje kompleksnost njenog identiteta i položaja Roma na Zapadu:

„Kod kuće sam Romkinja. Poželjna sam i lijepa, jer sam bijela žena i imam svetle oči, pa sam dio onoga što ljudi smatraju ‘Zapadom’. A kada dođem na Zapad — tamo nijesam dovoljno bijela, niti dovoljno tamna. To je i u nazivu izložbe: Her0 — biti i heroj i nula u isto vrijeme.“

Projekat – „Marš u školu“

Pored umjetnosti, Selma je snažno angažovana u svojoj zajednici. Njen projekat „Marš u školu“ u Bihaću omogućio je da stopa redovnog pohađanja osnovne škole kod romskih djevojčica poraste sa 15% na 95%, sprječavajući djevojčice da budu prisiljene u dječije brakove. Selma objašnjava:

„Želim da svaka djevojčica nauči kako da se odbrani od stigme i da obrazovanjem izgradi svoju nezavisnost. Obrazovanje je put ka uspjehu i slobodi.“

Kroz stipendije, mentorstvo, IT radionice i praćenje obrazovanja, Selma aktivno doprinosi osnaživanju mladih iz romske zajednice, stvarajući konkretan društveni uticaj.

Na osnovu svega priloženog, ERIAC je naglasio da Selma svojim radom ruši stereotipe o Romima i otvara prostor za novo razumijevanje romskog identiteta i iskustava, kako na Balkanu, tako i globalno.