Više od polovine ispitanika ne bi htjelo da vaspitač njihove djece bude Rom, 43 posto građana ne bi se družilo sa Romima, a isti procenat ispitanih ne bi željelo Roma za rukovodioca na poslu. Približno 95 odsto građana ne bi htjelo da putem braka budu u srodstvu sa pripadnicima romske zajednice
Najveći stepen etničkog distanciranja Crnogorci iskazuju prema Romima, nešto manje prema Albancima, još niže prema Hrvatima, a gotovo da ni nema distance prema Srbima, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) „Međuetnički odnosi i etnička distanca u Crnoj Gori“, sprovedeno u maju ove godine na uzorku od 909 ispitanika iz 17 opština u Crnoj Gori.
Zapravo, to znači da više od polovine ispitanika ne bi htjelo da vaspitač njihove djece bude Rom, 43 posto građana ne bi se družilo sa Romima, a isti procenat ispitanih ne bi željelo Roma za rukovodioca na poslu. Približno 95 odsto građana ne bi htjelo da putem braka budu u srodstvu sa pripadnicima romske zajednice.
“Podaci ukazuju da je naveći stepen ukupnog etničkog distanciranja prema Romima, zatim prema Hrvatima i Albancima, te prema Bošnjacima i Muslimanima, a na kraju prema Srbima i Crnogorcima“, naveo je Miloš Bešić, glavni metodolog CEDEM-a, ukazujući da u CG niko nije imun na nacionalne i vjerske distance. „Podaci su indikativni i oni ukazuju da se Romi u najvećem stepenu distanciraju prema Hrvatima i Albancima. Zatim, slijedi distanca prema Srbima, dok je distanca prema Crnogorcima i Bošnjacima veoma niska, dok prema Muslimanima gotovo da nema distance”.
Miloš Bešić, glavni metodolog CEDEM-a (foto: CEDEM)
Prema njegovim riječima, kada se uporedi stepen distanciranja pripadnika različitih etničkih grupacija, proizilazi da su u ovogodišnjem istraživanju najveći stepen distanciranja iskazivali Srbi, slijedili su Bošnjaci i Muslimani, te Albanci, a najniži stepen distanciranja u odnosu na ostale se mjeri kod Crnogoraca.
„Podaci ukazuju da je, generalno, stepen distanciranja 2007. godine bio veoma visok, te da se vremenom smanjivao. No, možemo uočiti da je, sa izuzetkom 2018. godine, generalno stepen distanciranja koji Srbi iskazuju u odnosu na sve ostale grupe najviši. Konačno, 2018. godine, najviši stepen distanciranja iskazivali su Albanci, da bi stepen distanciranja koji iskazuju pripadnici ove etničke grupacije značajno opao u posljednjem istraživanju“, kazao je Bešić.
Milena Bešić direktorica CEDEMA-a smatra da se korijeni trenutne situacije kada je romska zajednica u pitanju, nalaze u nerazumijevanju, nepoznavanje kulture i običaja ili nezainteresovanost da se razumije drugačija kultura.
“Ono što krasi jedno multikulturalno i multietničko društvo jeste suživot a ne samo fizički boravak u istoj državi, suština je prožimanje kultura i bogastvo u tim razlikama. Vidjeli smo u praksi da gdje god su se ljudi više pomiješali da tu imate manje predrasuda i ujazamnu podršku. Sa druge strane, tamo gdje postoji neznanje i nepoznavanje tu dolazi do otpora koji proizilazi iz straha od nepoznatog. Mislim da bi podizanje svijesti definitivno na to uticalo”.
Ukoliko bi se kroz obrazovanje više govorilo o romskom identitetu,Bešić vjeruje da bi se tako doprinjelo smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici.
“Smatram da ukoliko od najranijeg perioda kroz obrazovanje radimo na razbijanju predrasuda, mi možemo da dobijamo građane koji su otvoreni, tolerantni. Da radimo na stvaranju demokratskog društva neophodno je da postoji više publikacija koje govore o romskom identitetu i da šira javnost ima pristup tim publikacijama, kako bi se oni informisali i razumijeli bogastvo romske kulture”, navodi direktorica CEDEM-a.
Milena Bešić, izvršna direktorica CEDEM-a (foto: PR Centar)
“Važan faktor je i socioekonomski položaj”, naglašava naša sagovornica. “Definitivno, ovi podaci jesu zabrinjavajući i mi moramo raditi na podizanju svijesti građana. Uzmimo za primjer predrasude oko dječijeg prosjačenja, ili recimo ranih brakova, nerazumijevanje terminologije i razlika između ranih, ugovorenih i prislinih brakova. Nekad i novinari prave greške prilikom izvještavanja zbog nepoznavanja suštine, i onda se to širi. Potom građani misle da su svi rani brakovi prisilni i da se radi o trgovini ljudima, što je posljedica nerezumijevanja drugačije kulture i običaja”.
Sredinom septembra, kada su iz CEDEM-a predstavili rezultate ovogodišnjeg istraživanja, generalni direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, Leon Đokaj, kazao je da su ovakva i slična istraživanja značajna za mjerenje postignuća u procesima demokratizacije društva, kao i za, kako je naveo, same institucije u kreiranju politika i strategija sa ciljem unapređenja i zaštite prava manjinskih naroda”.
„Usvojena strateška dokumenta, kao što je Strategija manjinske politike 2019-2023 i Strategija za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020 su čvrst garant opredijeljenosti Vlade Crne Gore da pitanjima zaštite i unapređenja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica prilazi s punom pažnjom i odgovornošću“, rekao je Đokaj.
Leon Gjokaj, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (foto: portal Analitika)
On je podsjetio da je u prošloj godini odobrena raspodjela sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti razvoja i unapređenja prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u iznosu 161.453,83 eura.
„Po Javnom konkursu za unapređenje položaja pripadnika/ca Romske i Egipćanske zajednice bilo je opredijeljena 131 hiljada eura, a konkursom koji je u toku u ovoj godini sektorskom analizom za ove dvije oblasti su namijenjena sredstva preko pola miliona eura, odnosno ista su povećana sa preko 200 hiljada eura“, rekao je Đokaj.
Iz romskog civilnog sektra smataraju da ukoliko želimo da radimo na smanjenju etničke distance da se ne smije dozvoliti getoizacija (Izdvojeni deo grada koji nastanjuje određena rasna, etnička, socijalna ili klasna grupa) romske zajednice već da Romima treba omogućiti da žive u mješovitim zajednicama.