"Morali smo ja i moja kolegnica koordinatorka za ženska prava, da sve mlade ljude posjetimo direktno na terenu i da instaliramo aplikaciju kako bi mogli da prate obuku, nažalost dosta njih nijesu imali uslove da prate, tako da nam je veoma teško bilo".
Epidemija korona virusa je kao što je poznato snažno pogodila romsku zajednicu i njihov položaj dodatno pogoršala. Brojni izvještaji sa terena organizacija koje se bave problemima ove populacije ukazuju na probleme u stanovanju, snabdijevanju hranom i higijenskim materijalom, ograničenom slobodom kretanja i ostalim poteškoćama koje su produbile probleme romske i egipćanske zajednice.
S druge strane, od epidemije i njenih posledica nijesu uspjele da se sačuvaju ni organizacije koje pomažu romskoj zajednici. Naime, civilni sektor koji na terenu radi sa svojim sunarodnicima i predstavlja njihovu podršku i često jedinu vezu sa sistemom i sam je bio pogođen uticajem pandemije. Javili su se izazovi u pogledu komunikacije sa zajednicom, realizaciji započetih projekata, finansiranjem rada organizacija i mnogo toga drugog. Uprkos svemu civilni sektor je uspio da izađe u susret potrebama stanovništva i da donekle sanira posljedice koje je za sobom ostavio korona virus.
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) koji se bavi podrškom civilnom sektoru u Crnoj Gori, sproveo je u aprilu 2020. godine istraživanje o uticaju korona virusa na rad nevladinog sektora. Jedan od nalaza ovog istraživanja je da 85,9 odsto organizacija smatra da je epidemija uticala na njihov rad. Predstavnici civilnog sektora navode različite posljedice u radu do kojih je dovela pandemija.
“Preko 42% ispitanih NVO je istaklo da je došlo je do kašnjenja u realizaciji potpisanih ugovora o finansiranju a oko 35% organizacija je navelo da zbog nastale situacije i zbog smanjenih prihoda nisu u mogućnosti da plate račune za zakup kancelarije, struju, internet i održavanje. Preko 19% organizacija je moralo da otkaže plaćanje zakupa kancelarije dok je oko 9% organizacija moralo da otpusti zaposlene a 7% organizacija je bilo primorano da smanji iznose zarada zaposlenih”.
Nardi Ahmetović, direktor Centra za afirmaciju RE populacije (Foto: Internet)
Nardi Ahmetović, direktor Centra za afirmaciju RE populacije (CAREP) iz Nikšića, za naš portal kaže da je epidemija korona virusa imala uticaja na kvalitet realizacije njihovih aktivnosti.
“Kao i na sve organizacije, vrijeme epidemije je veoma teško za realizaciju određenih aktivnosti u okviru projekata koje smo imali. Kao što je okupljanje mladih, edukacija i ekološke akcije u većim grupama. Moramo biti svijesni da je COVID – 19 neočekivano poremetio cijeli svijet, tako da smo imali veoma težak period od aprila do avgusta 2020. godine, kad smo morali da održimo aktivnosti koje zahtjevaju rad u grupama kao i u zatvorenom prostoru”.
Fana Delija, izvršna direktorka Centar za romske inicijative (Foto: Internet)
Poteškoće u radu doživjela je i organizacija Centar za romske inicijative čija izvršna direktorka Fana Delija kaže da su svoje aktivnosti morali da prilagode mjerama sprečavanja širenja korona virusa.
“Imajući u vidu da su predstavnici institucija (Uprava policije, Centri za socijalni rad, škole) bili uključeni u realizaciju naših aktivnosti, a njihov rad je bio redukovan zbog pandemije, tako da su i naše aktivnosti realizovane kada su se za to stvorili adekvatni uslovi”.
Ahmetović navodi to da je dodatni problem u radu bio što nijesu mogli da održavaju online obuke za mlade, jer 80% mladih nijesu imali pristup internetu i pametnom telefonu. Uz sve to je izazov nepoznavanje internet aplikacija poput zoom-a i drugih pomoću kojih se održavaju online sastanci.
“Morali smo ja i moja kolegnica koordinatorka za ženska prava, da sve mlade ljude posjetimo direktno na terenu i da instaliramo aplikaciju kako bi mogli da prate obuku, nažalost dosta njih nijesu imali uslove da prate, tako da nam je veoma teško bilo”.
Zabrana okupljanja i oštre mjere protiv širenja zaraze onemogućavale su rad na terenu, organizovanje radionica i sastanaka koji su sastavni djelovi projekata koje su organizacije sprovodile. Fana Delija iz CRI kaže da su morali da traže alternativna rješenja za pojedine aktivnosti koje su podrazumijevale grupni rad.
Kada je komunikacija sa donatorima u pitanju naš sagovornik Nardi Ahmetović ističe da su imali razumijevanje od strane donatora zbog revidiranja nekih aktivnosti usled okolnosti pandemije.
“Imali smo razumijevanje našeg donatora Instituta za medije Crne Gore, tada smo realizovali projekat “Učimo i kreiramo – mi smo tu!”. Oni su pokazali veliko razumijevanje i pruzili podrsku oko realizacije preostalih aktivnosti koje nijesmo mogli zbog mjera Instituta za javno zdravlje da realizujemo. Ali na kraju, mi smo uspješno realizovali sve aktivnosti i ispunili smo naš cilj projekta”.
Rad od kuće za Ahmetovića nije nepoznanica zbog činjenice da već godinama svoje aktivnosti sprovodi na taj način. Naime, njegova organizacija još uvijek nema obezbijeđen prostor za rad.
“Već par godina mi funkcionišemo iz naših domova, jer nemamo još uvijek naše prostorije, imali smo jedno vrijeme koje smo sami od naših honorara plaćali prostor, ali to nije održivo. Trenutno nam međunarodna organizacija Help – Montenegro dala prostor za korišćenje u toku trajanja našeg projekta “Omladinski klub – govorimo slobodno o svojim pravima”.
Ipak, Ahmetović ističe da je teže raditi kada nema kancelarije, jer se sa koletivom ne može kvalitetno komunicirati i planirati dalji rad organizacije.
Iz Centra za romske inicijative kažu da je rad od kuće bio samo alternativa kancelarijskom radu, ali su mišljenja da takav rad ne može biti ni približno efikasan kao kancelarijski radu.
“Ovaj način rada smo primjenjivali u prvom talasu pandemije kada je tim organizacije bio u konstantnoj komunikaciji kako bi se pratilo stanje u zajednici. Malo je vjerovatno da se rad od kuće može obavljati jednako kao i u kancelariji jer zaposleni imaju svoje privatne obaveze i probleme. Nedostaci rada od kuće su mnogobrojni: nedostatak komunikacije licem u lice, nedostatak žive riječi, nedostatak kancelarijskog materijala”.
Korona je prouzrokovala probleme na ekonomskom planu i gotovo devastirala privredu. Nezaposlenost se povećala, broj otpuštenih radnika je u porastu. NVO su, kako se navodi u istraživanju CRNVO-a, tokom prvog talasa epidemije morale redukovati svoje aktivnosti, a istraživanje takođe pokazuje da je u nevladinom sektoru već došlo do otpuštanja zaposlenih kao i usporavanja relizacije servisa podrške ciljnim grupama.
“Stoga, djelovanje NVO spada u ugrožene djelatnosti iz Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima u cilju ublažavanja negativnih efekata novog korona virusa COVID 19. Zbog navedenog, neophodno je NVO tretirati kao i ostale poslodavce iz privatnog sektora koji mogu koristiti subvencije na zarade zaposlenih prepoznate u Programu”.
Ahmetović kaže da njegova organizacija nije imala problem sa otpuštanjem radnika ili smanjenje plate jer nemaju stalno zaposlene u organizaciji.
“Imamo par ljudi koji su na Ugovor o dijelu ili hononarski angažovani po projektima. Volonteri nam dosta pomazu oko organizovanje i promocijr nase organizacacije koja je veoma mlada i veoma aktivno radi”.
Što se tiče otpuštanja zaposlenih, organizacija Centar za romske inicijative nije imala potrebu za tim.
“Naprotiv, tokom pandemije dvije zaposlene projekt koordinatorke su morale napustiti svoja radna mjesta zbog odlaska na trudničko bolovanje, pa smo bili prinuđeni da usljed nedostatka osoblja raspišemo oglase u cilju prijema novih radnika”.
Tokom pandemije fokus djelovanja organizacija romskog civilnog društva bio je na podršci zajednici na terenu. Pomagali su, navodi Ahmetović, oko dodijela paketa za ugrožena lica, bili na raspolaganju svih subijektima koji su željeli da doniraju pomoć RE populaciji.
“Objašnjavali smo mjere i upozoravali stanovništvo na opasnost. Sa koleginicom Mirsadom Avdijaj šili smo krpene maske i dijelili ljudima na terenu. Bili smo aktivni na terenu, organizovali čišćenje naselja”.
Centar za romske inicijative je, kako nam je kazala Delija, u sklopu projekta ”Suzbijanje širenja i ublažavanje najtežih negativnih posljedica pandemije COVID-19 među marginalizovanim zajednicama na zapadnom Balkanu”, koji je podržalo Njemačkog ministarstva spoljnjih poslova, uz agenciju za implementaciju resursa CARE International Balkans, dodijelio 172 higijenska paketa, 220 vaučera za kupovinu hrane i higijene, 40 vaučera za potrošnju u apotekama i 50 vaučera za kupovinu robe za najugroženije članove romske i egipćanske zajednice kao i za volontere koji su zaposleni da obavljaju određene poslove na nivou zajednice u tri crnogorske opštine Nikšiću, Podgorici i Beranama.
Koliko je pandemija uticala na rad civilnog sektora biće potrebno detaljno analizirati ali na osnovu onoga što sami predstavnici organizacija kažu, epidemija korona virusa nanijela je štetu ovom sektoru i proizvela dalekosežne posledice. Prema istraživanju CRNVO-a većina organizacija je istakla da neće biti u mogućnosti da plate račune za zakup kancelarije, struju, internet, održavanje.
“Dodatno neke organizacije (25) njih će morati da u potpunosti otkažu zakup kancelarija. Kada su u pitanju mjere koje se tiču zaposlenih- 25 organizacija je istaklo da su primorane da snize zarade a 17 da će morati da otpuste zaposlene koji su trenutno u radnom odnosu”.