Romi čine oko 1% populacije u Crnoj Gori, ali su, uprkos malobrojnosti, zajednica koja se suočava sa značajnim problemima poput diskriminacije, siromaštva, nepotpunog i nekvalitetnog obrazovanja, te lošeg socioekonomskog statusa. O tome da li su prava Roma adekvatno regulisana i šta je potrebno dodatno preduzeti kako bi se njihov položaj uskladio sa standardima Evropske unije, u studiju MINA agencije gostovali su načelnik odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Sokolj Beganaj, i predsjednik Romskog savjeta, Mensur Šaljaj.
Na pitanje o trenutnom položaju Roma u Crnoj Gori i napretku u odnosu na prethodne godine, Mensur Šaljaj je istakao: “Za razliku od prije nekoliko godina, mogu reći slobodno da jeste položaj unaprijeđen.” On je dodao da je sada primjetan znatno veći broj djece koji pohađaju osnovno i srednje obrazovanje, kao i da postoje visokoobrazovani Romi i Egipćani.
Šaljaj je pohvalio podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava kroz programe Saradnik u socijalnu inkluziju, zahvaljujući kojima je njih dvadeset i jedan Rom/kinja i Egipćan/ki zaposleno u Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada i socijalnog staranja i u Zavodu za zapošljavanje. Takođe je naveo da je određeni broj medijatora je u ovim spomenutim resursima i izrazio nadu da će u toku ove godine njihova mjesta biti sistematizovana i tada će isti ljudi ostati na neodređeno zaposleni.
Predsjednik Romskog savjeta, Mensur Šaljaj
Šaljaj je naglasio da Romski savjet radi na uvođenju sve djece iz romske i generalno egipćanske zajednice u obrazovni sistem i izrazio nadu da će se u budućnosti uraditi sve kako bi smanjili same kriterijume ulaska u srednje obrazovanje, vratiti afirmativnu akciju, da djeca bez obzira kakav uspjeh imaju u osnovnom obrazovanju, mogu da upisuju četvrti stepen bez obzira da li im fali određeni broj poena, to jest i bodova.
Takođe je istakao važnost da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje odsjek u koji oni žele, da se ta kvota jednostavno kroz visoko obrazovanje odobri romskoj i egipćanskoj zajednici i da imaju na neki način jedno ili dva mjesta garantovana po određenim fakultetima i obezbijediti besplatno studiranje.
Na pitanje novinarke MINA agencije da li Romski savjet ima podršku resornih Ministarstva u tom pravcu Šaljaj kaže: “Za sada mogu da kažem da imamo”, rekao je Šaljaj, posebno pohvalivši zainteresovanost ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, za razliku od prethodnog ministra. Najavio je i planove da se u pomenuton ministarstvu otvori direkcija za Rome i Egipćane, to jest odjeljenje gdje bi dvoje ili troje visoko obrazovanih Roma i Egipćana bilo zaposleno i koordinisalo kako sa medijatorima u oblasti obrazovanja, tako i sa srednjoškolcima i studentima i obezbijediti kasnije, na vrijeme, kao što i ove godine jeste, uz podršku ministarke, obezbijeđen redovan prevoz učenika RE zajednice od septembra mjeseca, što do sada nije bio slučaj.
Dodao je da je u planu i da se uvedu medijatori u predškolskom obrazovanju i vaspitanju i poveća broj djece u predškolskom obrazovanju i vaspitanju, kako u Podgorici, tako i u drugim gradovima Crne Gore, uz podršku Ministarstva prosvjete i podršku samih medijatora u oblasti obrazovanja. Šaljaj smatra da je to dalo dobre rezultate u osnovnom obrazovanju i da će i za predškolsko.
Kada je riječ o zapošljavanju visokoškolaca iz romske zajednice i poboljšanju socioekonomskog položaja, Sokolj Beganaj je istakao: “Pokušavamo sve da uključimo da nađu neko zaposlenje.” Kao primjer naveo je: “Svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali su priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma u različitim oblastima poput obrazovanja, zapošljavanja i zdravstva”. Cilj je, kako je rekao, da probude želju i da motivišu, ohrabre da dalje nastave svoje obrazovanje, a to je upis na fakultete, odnosno da se usmjere na visoko obrazovanje.
“Cilj nam je da napravimo tu jednu novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svjetlu,” naglasio je Beganj, dodajući da već postoji jedna mlada generacija, već 12, 13 ili 15 osoba koji imaju završen fakultet i oni pokazuju zaista svoje pune kapacitete, zato što se uključuju svim silama u rješavanje nekih glavnih odluka vezanih za integraciju pripadnika romske i egipćanske populacije, ali i u važne dokumente, uključivanje u donošenje strategija ili akcionih planova vezanih za oblasti koje su važne i bitne za integraciju pripadnika romske populacije.
Sokolj Beganaj se nadovezao na pitanje predškolskog obrazovanja, ističući značajan napredak: “U predškolskom obrazovanju mi smo skoro unazad 10 godina imali samo 16% uključenog broja djece u predškolsko obrazovanje. Sada imamo preko 60%, što znači da preko 45% imamo veći broj uključene romske djece u predškolsko obrazovanje.” Najavio je i planove za uključivanje saradnika u predškolsko obrazovanje i obezbjeđivanje prevoza do vrtića.
Načelnik odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Sokolj Beganaj
Beganaj je takođe ukazao na povećanje uključenosti u osnovno i srednje obrazovanje od početka nove strategije socijalne inkluzije Roma 2021-25: “Sada ih imamo preko 88%, što znači 33% povećanje od početka ove nove strategije socijalne inkluzije Roma 2021-25. I kada je u pitanju srednje obrazovanje, tu imamo isto 20% povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje, koji završavaju osnovno obrazovanje. To znači da smo krenuli dobrom stazom i mislim da ćemo sada taj tempo da povećamo malo u još većem broju kako bismo poboljšali situaciju pripadnika romske populacije.”
Beganaj je pomenuo održani Roma seminar 24. novembra” i ključne preporuke koje su donesene kao vrsta akcionog plana za naredne 2 godine šta treba da se unaprijedi bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije.
On kaže da su jedne od preporuke bile od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da: “Kad je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo kojim smo krenuli. Sada ne smijemo propustiti ovaj tempo koji je dobro započet, ali takođe moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja,”
Beganaj je ukazao na problem pojedinih pripadnika romske i egipćanske populacije: “Nemaju još riješen pravni status, oni nemaju ni zdravstveno osiguranje. Mi moramo, iako u proceduri u koju su uključeni pripadnici romske i egipćanske populacije ima možda 20 ili 30 neriješenih slučajeva, a ima i onih koji uopšte nisu ušli u proceduri.” Procijenio je da takvih osoba ima tri ili četiri hiljade i naglasio da te osobe trebaju da budu uključene u rad rješavanja njihovih dokumenata, da bi se završio taj proces rješavanja pravnog statusa za njih.
Kada je riječ o diskriminaciji, Beganaj je naglasio potrebu za njenim smanjenjem i podsjetio na program protiv anticiganizma koji je usvojila Vlada. Cilj programa je edukacija trideset ili četrdeset hiljada službenika u Crnoj Gori kako bi im predočili kakva je situacija Roma, da upoznaju i kulturu, i pristup, kako treba prilaziti ovoj populaciji, ali i kako im mogu pomoći u integraciji. Naglasio je da je važno ne samo učiti Rome kako da prijave diskriminaciju, već i naučiti i građane kako poštovati druge.
Beganaj je primijetio da direktne diskriminacije više nema, ali da je prisutna skrivena diskriminacija ili jedan način segregacije pripadnika romske populacije. On je apelovao na romsku populaciju da bude otvorenija i da širi krug prijatelja izvan svoje zajednice, uključujući se u sport, kulturu i druge društvene aktivnosti. “Donekle i sama romska populacija kao da je malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvaja ili da se segregiše samo na jednom mjestu ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego da budemo malo otvoreniji da zaista širimo naš krug prijatelja da to ne budu isključivo samo pripadnici jedne populacije, nego i druge da se uključe naše romske i egipćanske populacije u sportu gdje su veoma dobri, zatim na polju kulture društva i druge društvene aktivnosti na taj način da se potpuno integrišu”, dodao je on.
Beganaj je najavio novi program Vlade Crne Gore, transformacija neformalne zaposlenosti Roma od sive ekonomije u uključivanje u formalno tržište rada. Program, vrijedan oko 840 hiljada eura, ima za cilj legalizaciju rada Roma koji su do sada radili u sivoj zoni, kako bi ostvarili prava na primanja, penziju i zaštitu na radu. “Sada svako ko radi na crno, neće moći u budućnosti da radi, nego će morati da legalizuje taj svoj rad, kako bi imao i svoja primanja, i penziju, kasnije, zaštitu na radu i imao sva druga prava koje je radom zagarantovano”, kaže Beganaj za MINA agenciju.
Sokolj je takođe istakao važnost integracije mladih iz romske i egipćanske populacije u tržište rada kroz različite sporazume i inicijative: „Mi ćemo sklopiti razne sporazume sa poslodavcima i sa romskom populacijom koja će stažirati. Takođe, sklopićemo sporazume i sa Privrednom komorom kako bismo nadoknadili sve ono što je ranije bilo zapostavljeno. Na taj način želimo podstaći mlade iz romske i egipćanske zajednice da se aktivnije uključe i pronađu svoje mjesto na tržištu rada.“
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, istakao je da i dalje postoji problem osoba bez riješenog pravnog statusa, uprkos cilju da do 2025. godine ne bude takvih slučajeva. Najavio je formiranje radne grupe za izradu nove strategije inkluzije uz podršku Savjeta Evrope: “Već stvaramo sada u Narodnom kvartalu ćemo napraviti jednu radnu grupu za izradu nove strategije. Savjet Evrope će nam biti jedan od donatora i pomaćnik našeg pomaćnika ili donatora koji nam uvijek pomaže i izlazi u susret da budemo što kvalitetniji u našom radu, u donašenja tih strategija i akcionih planova i u dobro konceptiranom tom strategijskom dokumentu.”
Šaljaj je izrazio zadovoljstvo pristupom zdravstvenoj zaštiti, ističući da je u toj oblasti diskriminacija najmanja, posebno pohvalivši ulogu medijatora.
Međutim, kao jedan od najvećih problema istakao je polaganje crnogorskog jezika kao prepreku za sticanje crnogorskog državljanstva, s obzirom na nisku pismenost u romskoj i egipćanskoj zajednici. Podsjetio je da je ranije postojao memorandum sa Institutom za crnogorski jezik o polaganju usmenog dijela ispita i da svaki pripadnik romske zajednice polaže usmeni dio, ali da je to promijenjeno negdje od 2021. i 2022. godine i naglasio: ” Sada žele da zaista polažu, a svjesni da negdje oko 70 ili 80% pripadnika romske i egipćanske zajednice nije pismeno i ne mogu položiti taj test. I to je jedan od najvećih problema. Mogu da kažem, slobodno, najveće kočenje zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koje su nam ostale.”
Romski savjet je 2024. godine riješio dvjesta lica rešavanja pravnog statusa i smatra da su ova lica stekli svoja prava, a samim tim pravo na zdravstvo i zapošljavanje i sva on prava koja posjeduju građani crnogorskog državljanstva.
Kada je riječ o očuvanju romskog jezika, Šaljaj je najavio saradnju sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore na uvođenju Romologije na magistarskim studijama. Takođe se radi na standardizaciji romskog jezika i izradi akcionog plana za njegovo očuvanje, uzimajući u obzir da 90% pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom. Podsjetio je na romsko-crnogorski rječnik Hedine Sijarčić kao značajan korak. “Zaista smatram ljudi koji izgube svoj jezik, gube i svoje identitet i mi raditćemo sve da ne dođe do potporne asimilacije romskog jezika i kroz razne projekte kako kroz Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava tako i kroz fond za zaštite i osvarivanje manjiskih prava mnoge nevladine organizacije i fizička lica, pogotovo u fondu za zaštite i osvarivanje manjiski prava gdje imaju pravo da konkurišu, rade ju na tome da očuvaju romski jezik”, naglasio je Šaljaj.
Na pitanje političke participacije, Šaljaj je izrazio očekivanje da će Odbor za izbornu reformu razmotriti smanjenje izbornog cenzusa za romsku zajednicu, podsjećajući na primjere iz regiona gdje manjinske zajednice imaju zagarantovane mandate. Istakao je da bi zagarantovani mandat bio najbolje rješenje za romsku zajednicu u Crnoj Gori. Takođe je ukazao na diskriminaciju u odnosu na hrvatsku zajednicu po pitanju izbornog cenzusa. “Sama činjenja, negdje smo i neformalno razgovarali, jesto je da je Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9%, a da pripadnici romske zajednice, koji imaju Crnogorsko državnanstvo, 0,7%. U tih 0,7% pripadaju i djeca koja nemaju pravo na glas i zaista smatram da cenzus od 0,35 donekle je i visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat Hrvatskoj zajednici, koja je po zadnjem popisu, skoro, kao i mi, 2011. Ih je bilo stotinjak manje nego mi, i ove godine je ista ta razlika, smatram da je ta diskriminacija koja je otvorena prema Romskoj zajednici, da se to mora ispraviti, da dobijemo prava koja imaju i Hrvati u o voj zemlji.”
Pitanje inkluzije pripadnika romske i egipćanske populacije jedno je od ključnih u okviru Poglavlja 23 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Prema riječima Sokolja, EU nije u potpunosti zadovoljna trenutnim stanjem i očekuje dodatne napore na poboljšanju položaja ove zajednice.
„Nažalost, Evropska komisija nije u potpunosti zadovoljna trenutnim stanjem romske i egipćanske populacije. Još uvijek je potrebno mnogo rada kako bi se poboljšao njihov položaj. EU nam stalno daje nove preporuke i smjernice kojih se moramo pridržavati. Ako želimo da dostignemo standarde i prava Evropske unije, moramo ispuniti sve zahtjeve koje ona postavlja. Takođe, država mora preduzeti konkretne korake kako bi romska zajednica mogla u potpunosti ostvariti svoja prava u svim oblastima. Znatno moramo unaprijediti rad na ovim pitanjima kako bismo poboljšali njihov položaj,“ poručio je Sokolj.
Beganaj je naglasio: „Evropska komisija nije u potpunosti zadovoljna trenutnim stanjem romske i egipćanske populacije i očekuje dodatne napore u okviru Poglavlja 23. Još uvijek je potrebno mnogo rada kako bi se poboljšao njihov položaj. Evropska unija nam daje nove preporuke i smjernice kojih se moramo pridržavati.”
Govoreći o stambenom pitanju, Beganaj je podsjetio na izgradnju 223 stambene jedinice na Koniku za raseljene iz romske i egipćanske populacije koji su devedesetih godina izbjegli sa Kosova, ali je dodao da mnogi još uvijek nemaju riješeno stambeno pitanje. Nakon istraživanja planira se izgradnja stambenih jedinica za pripadnike ove populacije u osam opština, utvrđeno je da je potrebno oko 24 miliona eura. Pregovori sa Svjetskom bankom su u toku, a insistira se na bespovratnim sredstvima. “Naš zahtjev je prihvaćen, te će projekat započeti izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, a zatim će se širiti i na ostale,” zaključio je Beganaj.