Uslovi za studiranje u Sloveniji u odnosu na one u Crnoj Gori bolji su u smislu ponude poslova za visokoškolce, povlastica i finansijskih olakšica, ali situacija je gotovo ista kada govorimo o djelovanjima studentskih parlamenata, kao i učešća i uticaja mladih ljudi na donošenje odluka koje se na njih odnose, smatraju sagovornici PRIME redakcije.
O razlikama studiranja u Crnoj Gori i Sloveniji razgovarali smo sa studentkinjom Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Miom Zeković koja je jedan semestar provela na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani i Milošem Banićevićem koji je sa matičnog Arhitektonskog fakulteta u Podgorici studije nastavio na Univerzitetu u Mariboru.
Oni su saglasni da studenti pred sobom imaju više prilika i bolje finansijske uslove, ali dok Zeković ističe da je i u Sloveniji riječ studenata utišana i stoji kao mrtvo slovo na papiru, Banićević tvrdi da se zahtjevi visokoškolaca temeljno razmatraju i usvajaju.
Zeković je Sloveniju odabrala jer joj je, kako je kazala, bilo primamljivo da studijsku godinu provede na nekom evropskom fakultetu koji će, makar kulturološki i teritorijalno, biti blizak Crnoj Gori i UCG-u.
– Fakulteta za družbene vede u Ljubljani, odnosno Fakultet za društvene nauke, činila se odličnom idejom s obzirom na preporuke, kao i standarde koje kao akademska instanca prati. Vodila sam se i činjenicom da je Ljubljana oduvijek bila zenit akademskih izučavanja i napredaka, pa je i taj momenat za mene bio jedan od odlučujućih – istakla je ona.
U godini provedenoj u Ljubljani doživjela je „pravo internacionalno iskustvo izučavanja materije kojom se bavi“.
– Studenti su navikli da manje koriste papir i olovku, a da više stvari rješavaju na svojim laptopovima, sačinjavaju bilješke na njima. Svidjelo mi se što je nastava do te mjere interaktivna da se predavanja, uz prenošenje znanja, upotpunjavaju sa konstantnim raspravama i debatama o predmetu koji se tokom predavanja plasira – navela je Zeković.
Utisak je upotpunilo, kaže, sloboda izražavanja i maksimalna opuštenost da iskažu sopstveno mišljenje i stavove.
Razlika u odnosu na smjer koji izučava na FPN-u u Podgorici, Politikologija i međunarodni odnosi, je takva da su ti programi u Ljubljani odvojeni i umnogome konkretizovaniji.
– Međutim, ovaj „miks“ kroz koji prolazim na svom matičnom fakultetu mi se jako dopada i daje mi širinu, koju sam tek primijetila da imam kada sam otišla u inostranstvo i vidjela koliko znači kada toliko toga izučavate što vam olakšava da shvatite nove stvari u stranom okruženju – kazala je ona.
Kao prednost studiranja u Sloveniji navela je to što su studenti tamo slobodniji da organizuju svoje aktivnosti, ali i činjenicu da im je obezbijeđena velika ponuda studentskih poslova koje mogu obavljati tokom studija, što nije slučaj u Crnoj Gori.
– Međutim, ne mogu a da ne priznam da su studenti i dalje van tokova donošenja odluka relevantnih za njih. Koliko god je evropska, vjerujem da još uvijek socijalistički duh prožima način življenja u Sloveniji – istakla je Zeković.
Nije primijetila, što je slučaj i kod nas, veću ulogu studentskog parlamenta, studentskog vijeća.
– Studenti žive svoj život, studiraju, koriste prilike koje su im date, ali i dalje su tek studenti. To je ona sličnost koja nas spaja, jer moramo priznati da bez obzira na studentske organizacije koje imamo u Crnoj Gori, riječ studenata je utišana i postoji kao mrtvo slovo na papiru. Čuje se, pročita se, napiše se, ali njen odjek ne vidimo, djelo iza te riječi je teško skovati, jer okruženje je takvo kakvo jeste – naglasila je Zeković.
Naša sagovornica se vratila u Crnu Goru i studije nastavila na FPN-u u Podgorici, za koji smatra da je mjesto koje će joj pružiti više šansi da takvu situaciju promjeni.
– Za mene je domovina i matični fakultet nešto čemu želim iznova da se vraćam, nešto gdje se osjećam kao neko ko može i čiji se glas čuje i prepoznaje, što je u inostranstvu, znatno teže. Zato ja biram Univerzitet Crne Gore – istakla je Zeković.
Sa druge strane, Miloš Banićević je odlučio da ostane u Sloveniji. Po započetim studijama u Podgorici odlučio je da posluša prijedlog prijatelja i dalje usavršavanje nastavi u Mariboru.
– U razgovoru sa njim tada, nijesam čuo skoro nijednu lošu stranu studiranja i studentskog života u Sloveniji, što me je najviše i privuklo – rekao je Banićević.
Do sada on ima samo riječi hvale, jer su organizacija i fleksibilnost studijskog programa na Univerzitetu u Mariboru na zavidnom nivou, a pomenuo je i da su studije za studente iz Crne Gore besplatne.
– Predan rad profesora i asistenata i cijelog sistema je ono što tjera svakog studenta da pruži maksimum i ostvari dobre rezultate – ocijenio je naš sagovornik.
On smatra i da razlike koje postoje u sistemu obrazovanja između Slovenije i Crne Gore mogu biti prevaziđene uz adekvatne reforme koje bi trebalo implementirati.
– Međutim, te razlike su trenutno primjetne i to je sigurno jedan od razloga zašto se studenti sve više odlučuju za nastavak studija van Crne Gore – kazao je Banićević.
Sistem studiranja koji pohađa u Sloveniji isti je kao onaj u Crnoj Gori – tri godine osnovnih i dvije godine magistarskih studija, ali dodaje da studenti koji produže jednu godinu ne moraju da plaćaju što je prednost.
Najveći problem sa kojim se Banićević suočio je jezička barijera, ali je i to uspio da savlada zahvaljujući ubrzanim kursevima za učenje slovenačkog na fakultetu.
Pomenuo je i brojne povlastice koje Slovenija nudi studentima.
– Omogućene su nam brojne subvencije za ishranu u restoranima, na stotine studentskih poslova koji se vrlo lako uklope u slobodno vrijeme poslije predavanja, kulturni i zabavni programi u čijoj organizaciji studenti mogu učestvovati… – naveo je on.
– Dvije godine od kada sam tu upoznao sam dosta dobro grad i sredinu. Usavršio jezik i mogu slobodno reći da se osjećam prijatno. Sva poznanstva koja sam stekao otvorila su dosta polja za posao i pristojnu zaradu, što me je iskreno i najviše zadržalo ovdje – pojasnio je Banićević.
Kazao je i da se prava studenata poštuju i da on u razgovorima sa kolegama do sada nije čuo da je neko doživio situaciju u kojoj su ona bila ugrožena.
– Svaki zahtjev i prijedlog studenata se temeljno razmotri i ukoliko se u njemu vidi šansa za efektivniji i uspješniji rad, taj zahtjev nerijetko bude prihvaćen i pohvaljen. Za sve probleme koji se jave u toku studija referat je na raspolaganju i njegovi članovi su veoma ažurni po pitanju odgovora i rješavanja – zaključio je Banićević.
Željka Zvicer
Photo: Pixabay, Privatna arhiva
Akava artiklo ćerdilo ko rami e projekteso PRIME (Profesionalno, odgovoRno thaj Inkluzivno Mediumora) savo si finansijsko dumo del e Evropaći unija thaj kotor kofinansirisardo si katar o Ministeriumo putarde upravako, digitalno amalipe thaj medie Crna Gorako. Gindipe dende an kava artiklo isključivo si odgovornost PRIME redakcijako thaj ni mothon nužno gindipe e donatorengo.