“Osjećala sam se kao da živim u kamenom dobu. A kad samo pomislim da moram da izdržim ovako nešto u 21. vijeku”, rekla je Mevla Čupi, 60-godišnja Romkinja koja je hrabro izdržavala brutalne zime bez struje u svojoj borbi protiv iseljenja iz svog doma u blizini grada Niša, na jugu Srbije.

Čupi je jedna od 550 stanovnika naselja Crvena Zvezda čiji su životi napravljeni nepodnošljivim zbog produženih isključenja struje koja su za cilj imala da nateraju žitelje da odu.

„Od 2011. godine cijelo naselje je bilo priključeno na jedno strujomer i slat je jedan paušalni račun, tako da oni nijesu imali uvid u individualnu potrošnju, a dugovi su se nagomilali“, rekla je Aleksandra Petrović, službenica UN za ljudska prava u Srbiji. “Ali osnovni problem je bio neriješen imovinsko-pravni spor. Isključivanje struje bio je jedan od načina pritiska na njih da se isele.”

Rast zajednice

Priča Crvene zvezde počela je šezdesetih godina prošlog vijeka kada je dodijeljeno 37 stanova porodicama koje su izgubile svoje domove u razornim poplavama u okolini Niša. Vremenom je naselje naraslo na 105 kuća, sa zemljištem u vlasništvu grada Niša i privatne kompanije.

Problemi su nastali 2007. godine kada je kompanija, u nadi da će razviti svoje zemljište, izvršila pritisak na grad da iseli stanovnike koji su stajali na putu komercijalnog razvoja. Tako je počelo dugotrajno natezanje konopa koje bi suprotstavilo moćne poslovne interese lokalnoj zajednici za koju su se borili da istisnu.

Kompanija je podržala svoje napore da se stanovnici isele velikim nestankom struje – 2011, 2014, 2016. i 2018. Neki su trajali više od pola godine tokom oštre zime.

Uslovi života su se pogoršavali i stanovnici bi se okupljali u lokalnom socijalnom centru radi topline i higijene.

“Najviše su pogođena djeca koja pohađaju školu, jer su im nedostajala kupališta i dio dana provodila su u potpunom mraku, u stalnom strahu od požara jer su se oslanjali na svijeće”, rekla je Tamara Simonović, direktorica Grupe društvenog centra za djecu i omladinu Indigo.

“Za vrijeme nestanka struje mnogi stanari su nam dolazili radi osnovnih higijenskih potreba, posebno oni sa malom djecom jer smo imali kupatilo sa toplom vodom. Centar je pomogao u edukaciji žitelja naselja Crvene zvezde o njihovim pravima i pružio osnovne usluge.”

Tokom trećeg nestanka struje 2016. godine, stanovnici, zasićeni njihovim surovim načinom života, obratili su se timu UN za ljudska prava, što je izazvalo posetu Petrovićeve.

“Ušla sam u svaku kuću i unutra sam zatekla uplašene ljude kako sjede u mraku. Vidjela sam operisanu djecu, trudnice, osobe sa invaliditetom, djecu sa astmom koja ne mogu napuniti pumpe”, rekla je. “Da stvari budu još gore, kuće su se grijale na drva, što je pogoršalo nesigurnu zdravstvenu situaciju. Bilo je stalnog dima, a potreba za korišćenjem svijeća stvarala je stalni rizik od požara. Problem sa strujom bio je samo vrh ledenog brijega. Pravi izazov je bio kako riješiti stambeno pitanje.”

Njena posjeta je pokrenula proces koji je osnažio zajednicu i omogućio im da po prvi put učestvuju u donošenju odluka koje utiču na njihove živote.

Aleksandra Petrović (prikazano, u sredini) iz tima UN za ljudska prava i Dragana Sotirovski (prikazano, krajnje desno), gradonačelnica Niša, posjetile su zajednicu i sastale se sa stanovnicima. © Stefan Vidojević iz MaxNova Creative

Osnaživanje lokalnih zajednica

U roku od šest mjeseci od Petrovićeve posjete, tim UN-a za ljudska prava organizovao je koferenciju na kojoj su učestvovali predstavnici vlade, akademske zajednice i više od stotinu učesnika, uključujući predstavnike romskih naselja, koji su sada imali platformu na kojoj su izrazili svoju odlučnost da ostanu na mjestu.

Do tada, pristup grada bio je usmjeren na preseljenje stanovnika na druga mjesta i pronalaženje odgovarajućeg smještaja. Taj pristup se promijenio izborom gradonačelnice Dragane Sotirovski.

„Upoznavši štićenike, shvatila sam njihovu duboku povezanost sa njihovim domovima“, rekla je Petrović. “Nisu htjeli promijeniti lokaciju. Možda kao žena i majka, prirodno saosećam sa ovim ženama na nekom suštinskom nivou. Dakle, počeli smo da istražujemo rješenja koja bi poboljšala njihove životne uslove, a istovremeno im omogućila da ostanu u svojoj zajednici.”

Pronalaženje održivog rješenja

Bile su potrebne godine, ali je konačno, 2023. godine, grad Niš odredio Crvenu zvezdu za socijalno stanovanje, sa planovima da izgradi stanove za sve stanovnike i pomogne promovisanju inkluzivnosti i različitosti pozivajući neromske porodice da se usele u naselje.

Planovi izgradnje su sada na snazi i grad Niš prikuplja sredstva za početak izgradnje. Mevla Čupi se pojavila kao glasna liderka u ovoj borbi.

„I mi Romi imamo prava“, rekla je Čupi. “Kancelarija za ljudska prava UN-a su nam pokazala kako se boriti za svoja prava. Sada nas niko ne može istjerati. Uskoro ćemo se useliti u bolje domove, ostavljajući prošlost iza sebe, ali nikada ne zaboravljajući borbu koja nas je dovela ovdje.”

Mevla Cupi je stanovnica romskog naselja u Crvenoj zvezdi. © Stefan Vidojević iz MaxNova Creative