Uzimanje novca za mladu pitanje je koje dugo izaziva kontroverze unutar romske zajednice i šire. Dok neki ovu praksu smatraju tradicionalnim običajem, drugi je vide kao krivično djelo i oblik trgovine ljudima. 

„Postoji taj običaj, takozvano davanje novca za mladu,“ objašnjava antropološkinja Vesna Delić. „Romi su mi često govorili da ‘mora da se da i uzme’, ali simbolično – kao znak poštovanja između porodica, a ne kao vid trgovine.“ Ona ističe da se u zajednici ovaj običaj doživljava kao društveni ugovor. „Mnogi su smatrali da, ako se novac ne da, djevojka neće biti dovoljno poštovana.“

Senad Sejdović iz Romskog savjeta upozorava da ova praksa ozbiljno ugrožava dječja prava i da je društvo odgovorno za njeno prisustvo. 

„Sad već ulazimo u neku drugu krajnost, prije niko nije znao za to sad svi znaju, jednostavno da li to stvara neki kredibilitet romske zajednice sa smo svi takvi da da svi prodajemo svoju djecu. Smatram da takvu praksu i taj narativ treba preskočiti malo, jer takve tradicije svakako treba iskorijeniti, ali na miran način,“ poručuje Sejdović.

Uzimanje novca često je povezano s ugovorenim maloljetničkim brakovima. Centar za romske inicijative od 2011. godine identifikovao je 135 slučajeva dječjih ugovorenih brakova, ali samo dva su procesuirana. Fana Delija, direktorka Centra za romske inicijative, naglašava da se u poslednjih nekoliko godina većina slučajeva odbacuje zbog nedostatka dokaza o davanju novca. „ Ja se nikad ne pozivam da je to tradicija Roma, već biće krivičnog djela trgovine ljudima“, kaže Delija.

Delić nam je objasnila da mnogi pripadnici romske zajednice smatraju da je razmjena simboličnog novca opravdana iz više razloga. Međutim, postavlja se pitanje – koliko je novca prikladno uzeti i koja suma se smatra simboličnom?

,,Novac koji su oni smatrali simboličnim a to su dvije, tri četiri hiljade eura, za mene baš I nije simboličan, govorili su mi da taj novac koriste za proslavu, kupovinu garderobe za mladu, pa je možda iz tog ugla razumljivo, ali ne, opet je to visoka cifra”, navodi Delić.

Senad Sejdović iz Romskog savjeta dijeli isto mišljenje, kaže da su te sume često nerealno velike i da predstavljaju samo finansijski status porodica. „Jednostavno to je samo dokazivanje, ego i pokazivanje koliko je koja porodica jaka“.

Važno je istaći da ni ekonomski status nije presudan – i siromašne i bogate porodice praktikuju ovu praksu, razlika je samo u visini iznosa. 

„Kod bogatih porodica cijena je, nažalost, viša, dok su iznosi među siromašnijima znatno manji. Bez obzira na to, za mene je to isto krivično djelo trgovine ljudima,“ kaže Fana Delija iz Centra za romske inicijative. 

Uzimanje novca za mladu nije specifičnost samo romske zajednice, već se slični običaji mogu pronaći i u drugim kulturama.

„Ova razmjena poznata je i u drugim kulturama, poput afričkih plemena. Kod pravoslavaca postoji tzv. kupovina mlade na pragu, koja je prerasla u neku vrstu performansa, ali i to je neka vrsta razmjene,“ objašnjava Delić.

Unutar romske zajednice, ova praksa se ne doživljava kao prodaja. „Nisam naišla na Romkinje koje su se osjećale kao da su ‘prodate’, ističe Delić. Ona je takođe opisala i situaciju kada djevojka pristaje da je otme njen budući suprug sa ciljem da ne dođe do razmjene novca ,,otme djevojku i onda  kasnije dođe do mirenja porodica”. 

To što razmjenu novca za mladu Romi nazivaju tradicijom dodatno otežava rad Centra za romske inicijative, jer se, kako navode, upravo pozivanjem na tradiciju često prikrivaju zloupotrebe. 

“Roditelji sada i ne priznaju da su dali novac, zbog straha od krivične prijave. Ne možemo očekivati da sami dođu i prijave sebe, to se nikad nije desilo, niti će se desiti“, rekla je Delija. 

Fana Delija, iz CRI , jasno odbacuje praksu razmjene novca za mladu kao običaj. Antropološkinja Vesna Delić kaže da se tradicije mogu mijenjati i vjeruje da će se i ova praksa, ako ne potpuno iskorijeniti, barem znatno smanjiti.

Senad smatra da će nove generacije unutar romske zajednice imati otvoreniji um i da će se praksa razmjene novca za mladu s vremenom smanjivati ili nestati. Ističe, međutim, da nije dobro odbaciti sve tradicije (ne uključujući ovu) jer su Romi već izgubili mnogo toga – gotovo i svoj jezik i praznike koje su čuvali vijekovima. „Postavlja se pitanje šta postajemo, znam da su neke manjine imale slične probleme, prije  50-60 godina, oni su to riješili. Tako da je red i na nas“, zaključuje Sejdović. 

Cijeli video prilog pogledajte na linku:Novac za mladu: Romski običaj pod lupom