U Podgorici je juče održana regionalna radionica o apatridiji među Romima, u organizaciji Savjeta Evrope, UNHCR-a i Evropske mreže za pitanja apatridije. Cilj ovog skupa bio je pronalaženje zajedničkih rješenja za problem koji i dalje pogađa brojne pripadnike romske zajednice na Zapadnom Balkanu.

Na konferenciji za medije govorili su predstavnici državnih institucija, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, istakao je da se broj Roma bez pravnog statusa u Crnoj Gori smanjuje, te da država u saradnji sa Savjetom Evrope i UNHCR-om ulaže napore da problem apatridije konačno riješi.

„Radimo zajedno sa našim partnerima Savjetom Evrope i UNHCR-om zahvaljujem im se, na rješavanju pitanja neregulisanog pravnog statusa i apatridije. Nije to još dovoljno, ali kad radimo zajedno, imaćemo i uspjeha“, kazao je Đeka.

Dodao je da u saradnji sa MUP-om i drugim nadležnim institucijama nastavljaju razmjenu informacija, s ciljem da se i posljednji slučajevi neregulisanog statusa riješe.

Predstavnica UNHCR-a u Crnoj Gori, Stefanie Krause, naglasila je važnost međunarodne saradnje i predstavila konkretne rezultate.

„Pozitivno je što u Crnoj Gori postoji postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva, kroz koji je već 12 osoba steklo uslove za zakoniti boravak. Pojednostavljena je i procedura za roditelje koji nemaju dokumentaciju, kako bi lakše mogli upisati svoju djecu u matičnu knjigu rođenih, što predstavlja značajan napredak“, rekla je Krause.

Nina Murray iz Evropske mreže za pitanja apatridije istakla je da su hitne i konkretne mjere neophodne kako bi se okončala decenijska diskriminacija osoba bez državljanstva.

„Događaji poput ovog predstavljaju platformu za jačanje saradnje i podsticanje donosilaca odluka da preduzmu konkretne mjere. Nadamo se da će se danas čuti glas zajednice i pogođenih ljudi, kao i stavovi predstavnika institucija i NVO sektora“, poručila je Murray.

Među govornicima bio je i Elvis Beriša, izvršni direktor nevladine organizacije Phiren Amenca, koji je predstavio rezultate terenskog rada u zajednici.

„ Mi smo u proteklih 10 mjeseci radili na rješavanju najmanje 60 predmeta koji su dobili zakonit boravak u Crnoj Gori, zatim smo za najmanje 25 lica koja su bila u riziku od apatridije uspjeli da pribavimo sva dokumenta neophodna i da po prvi put dobiju svoje pasoše, dobiju svoje državljanstvo i dobiju boravak u Crnoj Gori“, kazao je Beriša.

Međutim, upozorio je da prepreke i dalje postoje.

„Crna Gora mora raditi u narednom periodu prije svega na pojednostavljenju procedura za sticanje statusa lica bez državljanstva, ali isto tako i na rješavanju pitanja upisa u knjige rođenih za svu djecu – nezavisno od toga da li njihovi roditelji imaju riješen boravak“, naglasio je Beriša.

Poseban izazov, prema njegovim riječima, predstavljaju djeca čiji su roditelji porijeklom iz različitih država, poput Srbije i Kosova, što dodatno otežava rješavanje njihovog statusa.

„Zato je važno da sa ovog skupa pošaljemo poruku da zajedno moramo pronaći rješenja. Ukoliko ih ne nađemo, sva međunarodna dokumenta koja smo potpisali kao država ostaju samo slovo na papiru. Pravo djeteta da bude upisano u knjige rođenih i da ima državljanstvo mora postati stvarnost, a ne samo formalnost“, poručio je Beriša.

U sklopu pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, Crna Gora se obavezala da pitanje pravnog statusa Roma riješi do kraja 2025. godine, kao dio ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 23. Međutim, pitanje ostaje – hoće li svi Romi zaista do tada moći upisati svoje ime u knjige rođenih i ostvariti pravo na državljanstvo?