Šejla Pepić, romska aktivistkinja

ejla Pepić (21), dugogodišnja aktivistkinja, završila je Fakultet političkih nauka, smjer socijalni rad, radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice, bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova i pozitivan je primjer mladim Romkinjama, ali i starijim ženama. Najviše je ponosna na, kako kaže, jer je krenula majčinim stopama, od koje ima  najveću  podršku za bitku koju bije.

Fakultet političkih nauka je izabrala jer je, kaže, oduvjek željela da izabere neku profesiju koja će pomoći romskoj zajednici.

Od malih nogu po uzoru od svoje majke se bavi sprečavanjem maloljetničkih ugovorenih brakova. Šejla objašnjava da su dječji ugovoreni brakovi još uvijek jedna velika „tabu“ tema o kojoj se veoma malo priča. „To je tema kojoj svakodnevno trebamo davati značaj, zato što je to još uvjek nešto o čemu sama zajednica ne želi toliko da govori“. 

Šejla je zaposlena u NVO Centar za romske incijative, koja se bavi ugovorenim maloljetničkim brakovima. 

„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile djevojke, imamo zabilježen i dječji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.

Dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice. “To je rano isključivanje iz obrazovnog sistema, kasnije narušeno zdravstveno stanje, siromaštvo, znači vraćanje u siromaštvu, to je začarani krug. Smatram da trebamo da radimo na sprečavanju ranih ugovorenih maloljetničkih brakova“, poručuje Šejla. 

Jedan od načina za borbu protiv dječijih ugovorenih brakova vidi u izmjeni Krivičnog zakonika Crne Gore. „U krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak prepozaje samo kao razmjena novca. Ovaj zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo.

Na naše pitanje da li ima manje ili više pojava maloljetničkih ugovorenih brakova, Šejla kaže da ne može da odgovori na to pitanje, ali smatra da se sama romska zajednica osnažila i da shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovreni brakovi opasni. 

,,Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovane Romkinje i Epipćanke“, navodi Šejla.

Šejla i druge romske aktivistkinje često su zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova u opasnoj poziciji po njihovu bezbjednost. Objašnjava da je  proces suzbijanja maloljetničkih brakova od trenutka kada neko njoj ili organizaciji prijavi neki slučaj maloljetničkog braka veoma težak. Zbog toga se, kako kaže,  često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.

 „Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja, zato što smo imali primjer i fizičkih napada na aktivistkinje, ne želim reći da je to neki lak proces, tu je u pitanju i velika borba i velike posljedice, ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da sprečimo neki dječji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbjedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upisati srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.

Žena je samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici trostruko diskriminisana, smatra Šejla. “Pored toga što je žena, diskriminisana je od same svoje porodice i kada je u pitanju posao ili zapošljenje“, objasnila je ona i dodala da  je to razlog zašto ona dok govori o maloljetničkim ugovorenim brakovima u javnosti  akcenat stavlja na djevočice.

Romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se, kaže Šejla, svakodnevno suočavaju. „Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodna ravnopravnost, ekonomsko osnaživanja do nasilja u porodici“.

Šejla je odrasla sa majkom. Kao djevojčica je sa samohranom majkom išla na različite seminare.Sve to je bio razlog za to da ona sebe pronađe u svijetu aktivizma. 

„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unaprađejem romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“. 

Pitali smo Šejlu da li ona u budućnosti vidi sebe u parlamentu u politici. „Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da političkih aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori, nadam se da će do tada i Zakon o izmjeni odbornika i poslanika biti izmjenjen u korist romske zajednice, da će  biti smanjen cenzuz tako da jednog dana, što da ne, svakako Parlamentu ne bi ništa škodilo uspješna Romkinja ili Egipćanka“, kaže Šejla uz osmijeh.

Za deset godina sebe vidi kao neko ko je uspješno završio obrazovanje, ispunjeno na poslovnom i privatnom planu, kao nekog ko će biti i dalje osnažen da druge motiviše. Svoji vršnjakinjama poručuje da treba raditi na sebi da uspiju, da nikad ne odustaju od svojih ciljeva, i da pronađu nekoga na koga se uvjek mogu osloniti. 

Razgovarala Jasmina Beriša

ejla Pepić (21), dugogodišnja aktivistkinja, završila je Fakultet političkih nauka, smjer socijalni rad, radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice, bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova i pozitivan je primjer mladim Romkinjama, ali i starijim ženama. Najviše je ponosna na, kako kaže, jer je krenula majčinim stopama, od koje ima  najveću  podršku za bitku koju bije.

Fakultet političkih nauka je izabrala jer je, kaže, oduvjek željela da izabere neku profesiju koja će pomoći romskoj zajednici.

Od malih nogu po uzoru od svoje majke se bavi sprečavanjem maloljetničkih ugovorenih brakova. Šejla objašnjava da su dječji ugovoreni brakovi još uvijek jedna velika „tabu“ tema o kojoj se veoma malo priča. „To je tema kojoj svakodnevno trebamo davati značaj, zato što je to još uvjek nešto o čemu sama zajednica ne želi toliko da govori“. 

Šejla je zaposlena u NVO Centar za romske incijative, koja se bavi ugovorenim maloljetničkim brakovima. 

„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile djevojke, imamo zabilježen i dječji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.

Dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice. “To je rano isključivanje iz obrazovnog sistema, kasnije narušeno zdravstveno stanje, siromaštvo, znači vraćanje u siromaštvu, to je začarani krug. Smatram da trebamo da radimo na sprečavanju ranih ugovorenih maloljetničkih brakova“, poručuje Šejla. 

Jedan od načina za borbu protiv dječijih ugovorenih brakova vidi u izmjeni Krivičnog zakonika Crne Gore. „U krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak prepozaje samo kao razmjena novca. Ovaj zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo.

Na naše pitanje da li ima manje ili više pojava maloljetničkih ugovorenih brakova, Šejla kaže da ne može da odgovori na to pitanje, ali smatra da se sama romska zajednica osnažila i da shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovreni brakovi opasni. 

,,Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovane Romkinje i Epipćanke“, navodi Šejla.

Šejla i druge romske aktivistkinje često su zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova u opasnoj poziciji po njihovu bezbjednost. Objašnjava da je  proces suzbijanja maloljetničkih brakova od trenutka kada neko njoj ili organizaciji prijavi neki slučaj maloljetničkog braka veoma težak. Zbog toga se, kako kaže,  često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.

 „Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja, zato što smo imali primjer i fizičkih napada na aktivistkinje, ne želim reći da je to neki lak proces, tu je u pitanju i velika borba i velike posljedice, ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da sprečimo neki dječji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbjedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upisati srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.

Žena je samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici trostruko diskriminisana, smatra Šejla. “Pored toga što je žena, diskriminisana je od same svoje porodice i kada je u pitanju posao ili zapošljenje“, objasnila je ona i dodala da  je to razlog zašto ona dok govori o maloljetničkim ugovorenim brakovima u javnosti  akcenat stavlja na djevočice.

Romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se, kaže Šejla, svakodnevno suočavaju. „Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodna ravnopravnost, ekonomsko osnaživanja do nasilja u porodici“.

Šejla je odrasla sa majkom. Kao djevojčica je sa samohranom majkom išla na različite seminare.Sve to je bio razlog za to da ona sebe pronađe u svijetu aktivizma. 

„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unaprađejem romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“. 

Pitali smo Šejlu da li ona u budućnosti vidi sebe u parlamentu u politici. „Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da političkih aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori, nadam se da će do tada i Zakon o izmjeni odbornika i poslanika biti izmjenjen u korist romske zajednice, da će  biti smanjen cenzuz tako da jednog dana, što da ne, svakako Parlamentu ne bi ništa škodilo uspješna Romkinja ili Egipćanka“, kaže Šejla uz osmijeh.

Za deset godina sebe vidi kao neko ko je uspješno završio obrazovanje, ispunjeno na poslovnom i privatnom planu, kao nekog ko će biti i dalje osnažen da druge motiviše. Svoji vršnjakinjama poručuje da treba raditi na sebi da uspiju, da nikad ne odustaju od svojih ciljeva, i da pronađu nekoga na koga se uvjek mogu osloniti. 

Razgovarala Jasmina Beriša

Ova epizoda podkasta “Romano phiripe” nastala je u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom podkastu isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.

Izložba fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” u Polimskom muzeju

Izložba fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana”, čiji su autori srednjoškolci iz Berana i Podgorice, otvorena je u petak, 12. marta u galeriji Polimskog muzeja.

Poznati fotograf Dejan Kalezić, za ovu izložbu odabrao je 27 fotografija, među kojima su i one 15-godišnjih učenika Srednje stručne škole Berane i rep muzičara Enisa Zumberija i Erđana Beriše.

Habib Bajra – RomaNet

Habib Bajra je mještanin naselja Vrela ribnička. Rođen je u Crnoj Gori u Tuzima, međutim i dalje nema crnogorska dokumenta. Ovo mu dodatno otežava egzistencijalni opstanak.

U nizu problema nedostatak dokumenata najveća briga

Bidaim Huseini je pripadnik romske populacije u Crnoj Gori i čovjek bez dokumenata i pravnog statusa. Njegov problem nije ni siromaštvo ni uslovi u kojima živi, već nemogućnost da pribavi potrebne dokumente koji mu omogućavaju da bude legalan u zemlji.

Publikacija: ,,Romi naše komšije”

Publikacija ,,Romi naše komšije” je produkt projekta ,,Upoznaj Rome i presudi-UROP”, koji je NVO ,,Koračajte sa nama-Phiren amenca” realizovala u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Podgorica,Tivat, Kotor, Nikšić i Pljevlja. Cilj ReLOaD programa je jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu putem osnaživanja civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka.

Učitelj Čedo Čalović o preduzetim mjerama u OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” – RomaNet

Kakva je procedura kretanja djece u školi od momenta ulaska u učionicu, boravka u njoj i odlasku do toaleta, koji koraci se preduzimaju ukoliko dijete osjeća ili pokazuje neke od sipmtoma COVID-a19, u koje vrijeme se dezinfikuju učionice? Odgovor na ova pitanja dao nam je Čedo Čalović, učitelj osnovne škole ,,Božidar Vuković Podgoričanin” sa kojim je portal RomaNet razgovarao. U video prilogu možete da pogledate odgovore.

Da li znaš šta je ekološki rasizam?

Ekološki rasizam je forma sistematskog rasizma u kojem su društvene grupe određene etničke pripadnosti nesrazmjerno izložene uticaju neke uništene životne sredine. Ljudi pogođeni ekološkim rasizmom, nemaju pristup tekućoj vodi i piju zagađenu vodu, aktivno su izloženi toksičnom otpadu, žive u blizini deponije i bave se sakupljanjem sekundarnih sirovina, žive u neformalnom smještaju ili neuslovnim starim kućama.