NVO “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” je povodom obilježavanja Dana otpora Roma u prostorijama Centra za edukaciju i kulturu Roma organizovala tribinu sa mladima iz romske i neromske zajednice. Događaj je otvorio Muhamed Ahmetaj, intoniranjem romske himne.
Učesnici su imali priliku da odgledaju film „Svi protiv anticiganizma“ koji je snimljen u Jasenovcu i koji govori o stradanju Roma na prostoru Hrvatske tokom Drugog svjetskog rata.
Milinka Sekulić, PR Ministarstva prosvjete, kaže da su za organizaciju prevoza nadležne škole, iako škole roditelje uporno upućuju na ministarstvo.
Nakon 75 godina otkako je Aušvic postao spomen mjesto, Crna Gora po prvi put je zvanično u avgustu mjesecu posjetila Aušvic kako bi odala počast svim ubijenim Romima i Sintima tokom Drugog svjetskog rata. Na fotografijama (originalnim) se nalaze sve stvari nastradalih žrtava koji su poginuli tokom Drugog svjetskog rata. Mladi iz Crne Gore su dobili priliku za učešće zahvaljujući saradnji NVO Phiren Amenca i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Prilikom preuzimanja slika/e navedite izvor.
U Crnogorsko narodno pozorište premijerno je prikazan dokumentarni film “Svi protiv anticiganizma” povodom obilježavanja 16. maja, Međunarodnog dana otpora Roma.
Dugogodišnja aktivistkinja, Šejla Pepić, završila je Fakultet političkih nauka – smjer socijalni rad, a u nevladinoj organizaciji Centar za romske inicijative (CRI) radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice i bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova. Sagovornica podkasta „Ternengo avazi“ pozitivan je primjer Romkinjama. Najviše je ponosna na činjenicu da je krenula majčinim stopama, od koje ima i najveću podršku za bitku koju bije.
Fakultet političkih nauka je izabrala jer je oduvijek željela profesiju kojom će pomoći romskoj zajednici. Svoj profesionalni put nastavila je kroz rad u Centru za romske inicijative.
„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile samo djevojke, imamo zabilježen i dječiji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.
Dodaje da dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice poput: ranog isključivanja iz obrazovnog sistema, narušavanja zdravstvenog stanja, siromaštva i dr. U pitanju je kako kaže jedan začarani krug na čijem zaustavljanju treba svi da radimo.
Kao jedan od načina borbe protiv dječijih ugovorenih brakova vidi i izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore.
„U Krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak se prepozaje samo kao razmjena novca. Zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo“, izričita je sagovornica PRIME redakcije.
Smatra da se sama romska zajednica osnažila, te da pripadnici zajednice shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovoreni brakovi opasni.
„Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovanih Romkinja i Egipćanki“, navodi Šejla.
Šejla i druge romske aktivistkinje, često su u opasnosti zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova. Objašnjava da je proces suzbijanja maloljetničkih brakova veoma težak od samog trenutka prijave pa nadalje. Zbog toga se često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.
„Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja. Imali smo primjere i fizičkih napada na aktivistkinje. Ne želim reći da je to lak proces, u pitanju je velika borba koja nosi velike posljedice. Ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da spriječimo neki dječiji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbijedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upiše srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.
Sagovornica PRIME redakcije smatra da je žena samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici višestruko diskriminisana, jer ne samo da je diskriminisana u porodici, već i po pitanju obrazovanja, zaposlenja i sl.
Prema mišljenju Šejle, romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se svakodnevno suočavaju.
„Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodne neravnopravnosti, ekonomskog osnaživanja do nasilja u porodici“, ističe Šejla.
Sagovornica PRIME redakcije odrasla je uz majku sa kojom je često išla na različite seminare. Zbog toga se i pronašla u svijetu aktivizma.
„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unapređenjem položaja romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“, objašnjava Šejla.
Na pitanje da li sebe vidi u Skupštini Crne Gore i politici odgovara da je našoj zemlji potrebna veća politička participacija žena, te da ne bi škodilo da se u parlamentu nađu uspješna Romkinja ili Egipćanka.
„Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da politički aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori. Nadam se da će do tada i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika biti izmijenjen u korist romske zajednice, da će biti smanjen cenzuz“, kaže Šejla uz osmijeh.
Kroz deset godina sebe vidi kao uspješnu Romkinju, sa završenim fakultetom, ispunjenu na poslovnom i privatnom planu, ali svakako i kao nekog ko motiviše druge. Vršnjakinjama poručuje da treba da rade na sebi da bi uspjele, da nikada ne odustaju od svojih ciljeva i da pronađu nekoga na koga uvijek mogu da se oslone.
Jasmina Beriša
Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.
