Šejla Pepić, romska aktivistkinja

Dugogodišnja aktivistkinja, Šejla Pepić, završila je Fakultet političkih nauka – smjer socijalni rad, a u nevladinoj organizaciji Centar za romske inicijative (CRI) radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice i bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova. Sagovornica podkasta „Ternengo avazi“ pozitivan je primjer Romkinjama. Najviše je ponosna na činjenicu da je krenula majčinim stopama, od koje ima i najveću podršku za bitku koju bije.

Fakultet političkih nauka je izabrala jer je oduvijek željela profesiju kojom će pomoći romskoj zajednici. Svoj profesionalni put nastavila je kroz rad u Centru za romske inicijative.

„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile samo djevojke, imamo zabilježen i dječiji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.

Dodaje da dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice poput: ranog isključivanja iz obrazovnog sistema, narušavanja zdravstvenog stanja, siromaštva i dr. U pitanju je kako kaže jedan začarani krug na čijem zaustavljanju treba svi da radimo.

Kao jedan od načina borbe protiv dječijih ugovorenih brakova vidi i izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore.

„U Krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak se prepozaje samo kao razmjena novca. Zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo“, izričita je sagovornica PRIME redakcije.

Smatra da se sama romska zajednica osnažila, te da pripadnici zajednice shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovoreni brakovi opasni.

„Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovanih Romkinja i Egipćanki“, navodi Šejla.

Šejla i druge romske aktivistkinje, često su u opasnosti zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova. Objašnjava da je  proces suzbijanja maloljetničkih brakova veoma težak od samog trenutka prijave pa nadalje. Zbog toga se  često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.

„Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja. Imali smo primjere i fizičkih napada na aktivistkinje. Ne želim reći da je to lak proces, u pitanju je velika borba koja nosi velike posljedice. Ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da spriječimo neki dječiji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbijedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upiše srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.

Sagovornica PRIME redakcije smatra da je žena  samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici  višestruko diskriminisana, jer ne samo da je diskriminisana u porodici, već i po pitanju obrazovanja, zaposlenja i sl.

Prema mišljenju Šejle, romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se svakodnevno suočavaju.

„Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodne neravnopravnosti, ekonomskog osnaživanja do nasilja u porodici“, ističe Šejla.

Sagovornica PRIME redakcije odrasla je uz majku sa kojom je često išla na različite seminare. Zbog toga se i pronašla u svijetu aktivizma.

„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unapređenjem položaja romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“, objašnjava Šejla.

Na pitanje da li sebe vidi u Skupštini Crne Gore i politici odgovara da je našoj zemlji potrebna veća politička participacija žena, te da ne bi škodilo da se u parlamentu nađu uspješna Romkinja ili Egipćanka.

„Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da politički aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori. Nadam se da će do tada i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika  biti izmijenjen u korist romske zajednice, da će  biti smanjen cenzuz“, kaže Šejla uz osmijeh.

Kroz deset godina sebe vidi kao uspješnu Romkinju, sa završenim fakultetom, ispunjenu na poslovnom i privatnom planu, ali svakako i kao nekog ko motiviše druge. Vršnjakinjama poručuje da treba da rade na sebi da bi uspjele, da nikada ne odustaju od svojih ciljeva i da pronađu nekoga na koga uvijek mogu da se oslone.

Jasmina Beriša

Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.

Izložba fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” u Polimskom muzeju

Izložba fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana”, čiji su autori srednjoškolci iz Berana i Podgorice, otvorena je u petak, 12. marta u galeriji Polimskog muzeja.

Poznati fotograf Dejan Kalezić, za ovu izložbu odabrao je 27 fotografija, među kojima su i one 15-godišnjih učenika Srednje stručne škole Berane i rep muzičara Enisa Zumberija i Erđana Beriše.

Habib Bajra – RomaNet

Habib Bajra je mještanin naselja Vrela ribnička. Rođen je u Crnoj Gori u Tuzima, međutim i dalje nema crnogorska dokumenta. Ovo mu dodatno otežava egzistencijalni opstanak.

U nizu problema nedostatak dokumenata najveća briga

Bidaim Huseini je pripadnik romske populacije u Crnoj Gori i čovjek bez dokumenata i pravnog statusa. Njegov problem nije ni siromaštvo ni uslovi u kojima živi, već nemogućnost da pribavi potrebne dokumente koji mu omogućavaju da bude legalan u zemlji.

Publikacija: ,,Romi naše komšije”

Publikacija ,,Romi naše komšije” je produkt projekta ,,Upoznaj Rome i presudi-UROP”, koji je NVO ,,Koračajte sa nama-Phiren amenca” realizovala u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Podgorica,Tivat, Kotor, Nikšić i Pljevlja. Cilj ReLOaD programa je jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu putem osnaživanja civilnog društva da aktivno učestvuje u donošenju odluka.

Učitelj Čedo Čalović o preduzetim mjerama u OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin” – RomaNet

Kakva je procedura kretanja djece u školi od momenta ulaska u učionicu, boravka u njoj i odlasku do toaleta, koji koraci se preduzimaju ukoliko dijete osjeća ili pokazuje neke od sipmtoma COVID-a19, u koje vrijeme se dezinfikuju učionice? Odgovor na ova pitanja dao nam je Čedo Čalović, učitelj osnovne škole ,,Božidar Vuković Podgoričanin” sa kojim je portal RomaNet razgovarao. U video prilogu možete da pogledate odgovore.

Da li znaš šta je ekološki rasizam?

Ekološki rasizam je forma sistematskog rasizma u kojem su društvene grupe određene etničke pripadnosti nesrazmjerno izložene uticaju neke uništene životne sredine. Ljudi pogođeni ekološkim rasizmom, nemaju pristup tekućoj vodi i piju zagađenu vodu, aktivno su izloženi toksičnom otpadu, žive u blizini deponije i bave se sakupljanjem sekundarnih sirovina, žive u neformalnom smještaju ili neuslovnim starim kućama.