ejla Pepić (21), dugogodišnja aktivistkinja, završila je Fakultet političkih nauka, smjer socijalni rad, radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice, bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova i pozitivan je primjer mladim Romkinjama, ali i starijim ženama. Najviše je ponosna na, kako kaže, jer je krenula majčinim stopama, od koje ima najveću podršku za bitku koju bije.
Fakultet političkih nauka je izabrala jer je, kaže, oduvjek željela da izabere neku profesiju koja će pomoći romskoj zajednici.
Od malih nogu po uzoru od svoje majke se bavi sprečavanjem maloljetničkih ugovorenih brakova. Šejla objašnjava da su dječji ugovoreni brakovi još uvijek jedna velika „tabu“ tema o kojoj se veoma malo priča. „To je tema kojoj svakodnevno trebamo davati značaj, zato što je to još uvjek nešto o čemu sama zajednica ne želi toliko da govori“.
Šejla je zaposlena u NVO Centar za romske incijative, koja se bavi ugovorenim maloljetničkim brakovima.
„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile djevojke, imamo zabilježen i dječji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.
Dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice. “To je rano isključivanje iz obrazovnog sistema, kasnije narušeno zdravstveno stanje, siromaštvo, znači vraćanje u siromaštvu, to je začarani krug. Smatram da trebamo da radimo na sprečavanju ranih ugovorenih maloljetničkih brakova“, poručuje Šejla.
Jedan od načina za borbu protiv dječijih ugovorenih brakova vidi u izmjeni Krivičnog zakonika Crne Gore. „U krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak prepozaje samo kao razmjena novca. Ovaj zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo.
Na naše pitanje da li ima manje ili više pojava maloljetničkih ugovorenih brakova, Šejla kaže da ne može da odgovori na to pitanje, ali smatra da se sama romska zajednica osnažila i da shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovreni brakovi opasni.
,,Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovane Romkinje i Epipćanke“, navodi Šejla.
Šejla i druge romske aktivistkinje često su zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova u opasnoj poziciji po njihovu bezbjednost. Objašnjava da je proces suzbijanja maloljetničkih brakova od trenutka kada neko njoj ili organizaciji prijavi neki slučaj maloljetničkog braka veoma težak. Zbog toga se, kako kaže, često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.
„Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja, zato što smo imali primjer i fizičkih napada na aktivistkinje, ne želim reći da je to neki lak proces, tu je u pitanju i velika borba i velike posljedice, ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da sprečimo neki dječji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbjedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upisati srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.
Žena je samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici trostruko diskriminisana, smatra Šejla. “Pored toga što je žena, diskriminisana je od same svoje porodice i kada je u pitanju posao ili zapošljenje“, objasnila je ona i dodala da je to razlog zašto ona dok govori o maloljetničkim ugovorenim brakovima u javnosti akcenat stavlja na djevočice.
Romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se, kaže Šejla, svakodnevno suočavaju. „Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodna ravnopravnost, ekonomsko osnaživanja do nasilja u porodici“.
Šejla je odrasla sa majkom. Kao djevojčica je sa samohranom majkom išla na različite seminare.Sve to je bio razlog za to da ona sebe pronađe u svijetu aktivizma.
„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unaprađejem romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“.
Pitali smo Šejlu da li ona u budućnosti vidi sebe u parlamentu u politici. „Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da političkih aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori, nadam se da će do tada i Zakon o izmjeni odbornika i poslanika biti izmjenjen u korist romske zajednice, da će biti smanjen cenzuz tako da jednog dana, što da ne, svakako Parlamentu ne bi ništa škodilo uspješna Romkinja ili Egipćanka“, kaže Šejla uz osmijeh.
Za deset godina sebe vidi kao neko ko je uspješno završio obrazovanje, ispunjeno na poslovnom i privatnom planu, kao nekog ko će biti i dalje osnažen da druge motiviše. Svoji vršnjakinjama poručuje da treba raditi na sebi da uspiju, da nikad ne odustaju od svojih ciljeva, i da pronađu nekoga na koga se uvjek mogu osloniti.
Razgovarala Jasmina Beriša
ejla Pepić (21), dugogodišnja aktivistkinja, završila je Fakultet političkih nauka, smjer socijalni rad, radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice, bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova i pozitivan je primjer mladim Romkinjama, ali i starijim ženama. Najviše je ponosna na, kako kaže, jer je krenula majčinim stopama, od koje ima najveću podršku za bitku koju bije.
Fakultet političkih nauka je izabrala jer je, kaže, oduvjek željela da izabere neku profesiju koja će pomoći romskoj zajednici.
Od malih nogu po uzoru od svoje majke se bavi sprečavanjem maloljetničkih ugovorenih brakova. Šejla objašnjava da su dječji ugovoreni brakovi još uvijek jedna velika „tabu“ tema o kojoj se veoma malo priča. „To je tema kojoj svakodnevno trebamo davati značaj, zato što je to još uvjek nešto o čemu sama zajednica ne želi toliko da govori“.
Šejla je zaposlena u NVO Centar za romske incijative, koja se bavi ugovorenim maloljetničkim brakovima.
„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile djevojke, imamo zabilježen i dječji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.
Dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice. “To je rano isključivanje iz obrazovnog sistema, kasnije narušeno zdravstveno stanje, siromaštvo, znači vraćanje u siromaštvu, to je začarani krug. Smatram da trebamo da radimo na sprečavanju ranih ugovorenih maloljetničkih brakova“, poručuje Šejla.
Jedan od načina za borbu protiv dječijih ugovorenih brakova vidi u izmjeni Krivičnog zakonika Crne Gore. „U krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak prepozaje samo kao razmjena novca. Ovaj zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo.
Na naše pitanje da li ima manje ili više pojava maloljetničkih ugovorenih brakova, Šejla kaže da ne može da odgovori na to pitanje, ali smatra da se sama romska zajednica osnažila i da shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovreni brakovi opasni.
,,Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovane Romkinje i Epipćanke“, navodi Šejla.
Šejla i druge romske aktivistkinje često su zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova u opasnoj poziciji po njihovu bezbjednost. Objašnjava da je proces suzbijanja maloljetničkih brakova od trenutka kada neko njoj ili organizaciji prijavi neki slučaj maloljetničkog braka veoma težak. Zbog toga se, kako kaže, često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.
„Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja, zato što smo imali primjer i fizičkih napada na aktivistkinje, ne želim reći da je to neki lak proces, tu je u pitanju i velika borba i velike posljedice, ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da sprečimo neki dječji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbjedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upisati srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.
Žena je samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici trostruko diskriminisana, smatra Šejla. “Pored toga što je žena, diskriminisana je od same svoje porodice i kada je u pitanju posao ili zapošljenje“, objasnila je ona i dodala da je to razlog zašto ona dok govori o maloljetničkim ugovorenim brakovima u javnosti akcenat stavlja na djevočice.
Romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se, kaže Šejla, svakodnevno suočavaju. „Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodna ravnopravnost, ekonomsko osnaživanja do nasilja u porodici“.
Šejla je odrasla sa majkom. Kao djevojčica je sa samohranom majkom išla na različite seminare.Sve to je bio razlog za to da ona sebe pronađe u svijetu aktivizma.
„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unaprađejem romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“.
Pitali smo Šejlu da li ona u budućnosti vidi sebe u parlamentu u politici. „Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da političkih aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori, nadam se da će do tada i Zakon o izmjeni odbornika i poslanika biti izmjenjen u korist romske zajednice, da će biti smanjen cenzuz tako da jednog dana, što da ne, svakako Parlamentu ne bi ništa škodilo uspješna Romkinja ili Egipćanka“, kaže Šejla uz osmijeh.
Za deset godina sebe vidi kao neko ko je uspješno završio obrazovanje, ispunjeno na poslovnom i privatnom planu, kao nekog ko će biti i dalje osnažen da druge motiviše. Svoji vršnjakinjama poručuje da treba raditi na sebi da uspiju, da nikad ne odustaju od svojih ciljeva, i da pronađu nekoga na koga se uvjek mogu osloniti.
Razgovarala Jasmina Beriša
Ova epizoda podkasta “Romano phiripe” nastala je u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom podkastu isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.
