Veliki broj raseljenih lica sa Kosova, koja godinama žive u Crnoj Gori, ostala su bez zdravstvenog osiguranja i mogućnosti da ostvare pravo na besplatno liječenje, i to od sredine prošle (2025.) godine. Među njima je najveći broj pripadnika romske zajednice.

Dok institucije tvrde da su procedure jasne i zakonski utemeljene, iskustva sa terena pokazuju drugačiju sliku — ljudi se nalaze između dva sistema, bez mogućnosti da ostvare zdravstvenu zaštitu ni u Crnoj Gori, a u praksi ni na Kosovu.

Istražujući ovaj problem, RomaNet je razgovarao sa porodicom koja je pogođena ovom situacijom, zdravstvenim medijatorom, kao i nadležnim institucijama, pokušavajući da utvrdi zbog čega su osobe koje godinama žive u Crnoj Gori ostale bez jednog od osnovnih prava — prava na liječenje.

Među njima je i Mefailj Šabani, raseljeno lice sa Kosova, čije dijete ima zdravstvene probleme sa plućima. Dok pokušava da obezbijedi redovne kontrole i terapiju, suočava se sa administrativnim preprekama koje, kako kaže, više ne zna kako da prevaziđe.

„Sedamnaestog imamo pregled u bolnici zbog problema sa plućima. Ranije je sve bilo ok, dijete je moglo da se pregleda, ali sad nam  kažu da više ne može da se pregled. Rekli su mi da treba da idem po  neku potvrdu u Kosovo. Bio sam, dali su mi, ali ovi ovdje u Crnoj Gori to ne prihvataju, traže nešto drugo”, navodi Šabani.

Njegova priča, kako ističe Dijamant Pajazitaj, medijator u zdravstvu, nije izuzetak.

,,Prema informacijama sa terena, veliki broj raseljenih lica sa Kosova u posljednjim mjesecima je isključen iz sistema zdravstvenog osiguranja. Posebno su pogođene porodice sa djecom, hronični bolesnici, starije osobe i svi oni kojima je neophodna kontinuirana medicinska njega”, kaže Pajazitaj.

Kako bi dobio zvanično objašnjenje, RomaNet je uputio pitanja Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore. U odgovoru dostavljenom redakciji navodi se da stranci sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom pravo na zdravstveno osiguranje mogu ostvariti samo pod određenim uslovima.

„Kako bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje, potrebno je da dostave potvrdu nadležnog državnog organa da nijesu osiguranici i da nemaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u matičnoj državi“, navodi se u odgovoru Fonda.

Na papiru, procedura djeluje jasno. U praksi, međutim, upravo taj dio postaje ključni problem.

Prema tvrdnjama organizacija koje rade sa romskom zajednicom, institucije na Kosovu ne izdaju dokumentaciju u formi koju zahtijevaju crnogorske institucije. Dodatnu poteškoću predstavlja i činjenica da sistem zdravstvenog osiguranja na Kosovu godinama nije u potpunosti funkcionalan.

Iako iz Fonda navode da na Kosovu postoji sistem zdravstvene zaštite i mogućnost besplatnog liječenja, brojni izvještaji organizacija i medija ukazuju na to da je implementacija zdravstvenog osiguranja i dalje nedosljedna i nepotpuna.

U takvim okolnostima, raseljena lica u Crnoj Gori ostaju zarobljena između dva sistema — jednog koji od njih traži dokaz da pravo mogu ostvariti u zemlji porijekla, i drugog koji im to pravo u praksi ne obezbjeđuje na način koji bi omogućio ispunjavanje administrativnih uslova.

„Traže papir da se izbrišemo iz svega. Donijeli smo taj papir, pa su rekli da više nije dovoljan. Onda su kazali da neki fond mora nešto da plati, ali ni sami ne znamo šta tačno“, kaže Šabani.

RE medijator u zdravstvu, Pajazitaj, kaže da je situacija na terenu izazovna, broj slučajeva raste, a situacija postaje sve ozbiljnija.

„Ovaj problem nije prisutan samo u Podgorici. Ovakvi slučajevi postoje širom Crne Gore. Da je riječ o manjem broju ljudi, možda bi se moglo naći privremeno rješenje, ali ovdje govorimo o velikom broju ljudi, to jeste ozbiljnom sistemskom problemu“, ističe on.

U pojedinim slučajevima, objašnjava Pajazitaj, pomoć je pružala i međunarodna organizacija „Help“, finansirajući troškove pregleda i liječenja. Ipak, upozorava takva podrška ne može zamijeniti sistemsko rješenje, jer Help organizacija nema dovoljno sredstava da pokrije troškove za svako lice koja im se javi.

Zabrinjava i činjenica da je prije više od osam mjeseci najavljeno rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja raseljenih lica sa Kosova, ali konkretni rezultati još uvijek nijesu vidljivi.

RomaNet je pitanja o trenutnoj fazi procesa, mogućim privremenim mjerama i rokovima za rješavanje ovog problema uputio i Ministarstvu zdravlja Crne Gore. Do objavljivanja teksta odgovori nijesu dostavljeni.

Dok se institucije pozivaju na procedure i nadležnosti, a problem ostaje bez jasnog institucionalnog rješenja, porodice ostaju prepuštene same sebi.