Više od milion i po eura. Toliko je, prema posljednjoj javno dostupnoj odluci Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, raspodijeljeno za 221 projekat. Cilj je, na papiru, jasan — očuvanje kulture, jezika i identiteta manjinskih zajednica. Ipak, sve su glasnije sumnje da dio tog novca završava kroz netransparentne projekte, povezane organizacije i pojedince čiji se konkretni rezultati, kako tvrde naši sagovornici, rijetko vide u javnosti.

Bivši član Upravnog odbora Fonda, Bejto Šahmanović, tvrdi da je sistem funkcionisanja Fonda podložan zloupotrebama.

„Osnivanje Fonda je bila dobra ideja, ali je, nažalost, zloupotrijebljena od određenih ljudi koji su korumpirani iz različitih nacionalnih zajednica. Bio sam član Upravnog odbora, kasnije i predsjednik, i iz prve ruke sam mogao da vidim kako stvari funkcionišu“, navodi Šahmanović.

Šahmanović tvrdi da se godinama ponavlja isti obrazac – slični projekti, promijenjena imena aplikanata i uzak krug korisnika koji, kako navodi, iz godine u godinu dolaze do sredstava.

„U suštini tu se jedni te isti projekti vrte, mjenjaju se imena aplikanata, i to obično budu iz porodice, brat, sestra, otac, majka. U suštini se ništa ne menja, isti projekti se vrte i na taj način se izvlači novac i to je jedna umrežena organizacija gdje oni jedne te iste projekte predaju svake godine“, kaže on.

Slične pojave primjećuje i direktor NVO „Phiren Amenca“, Elvis Beriša, koji ističe da problem nije samo u procedurama, već i u rezultatima projekata.

„Posljednjih godina imamo sve veći broj pojedinaca i organizacija koje su povezane rodbinskim vezama, a upravo oni često dobijaju sredstva. Čak i kada to ne bi bio problem sam po sebi, problem nastaje kada ne vidimo konkretne rezultate tih projekata“, kaže Beriša.

Podsjećamo, Državna revizorska institucija Fondu za manjine je dala čak 51 preporuku zbog utvrđenih nepravilnosti u radu. Ni nakon više godina dio preporuka još nije u potpunosti realizovan.

Naši sagovornici smatraju da to upravo to ostavlja prostor za dodatne sumnje u način raspodjele javnog novca.

Od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava tražili smo odgovore o kriterijumima raspodjele sredstava i rezultatima finansiranih projekata. Do objavljivanja ovog teksta odgovori nijesu dostavljeni.

Beriša naglašava da je ključni problem nedostatak transparentnosti.

„Građani imaju pravo da znaju ko dobija sredstva i na koji način se ona troše. Ako nema potpune transparentnosti, uvijek ostaje sumnja da novac ne završava tamo gdje je planirano“, navodi on.

On dodaje da se često ne zna ni po kojim kriterijumima se projekti ocjenjuju, niti kakvi su njihovi stvarni efekti. Ističe da mnogo važnije pitanje dolazi nakon dodjele sredstava – da li se projekti zaista realizuju i kakve rezultate ostavljaju iza sebe.

Prema podacima koje je objavio Fond, nakon sprovedenih kontrola i raskida ugovora sa 59 korisnika vraćeno je više od 55 hiljada eura, dok je kroz sudske postupke naplaćeno dodatnih 13 hiljada. Ukupno – skoro 70 hiljada eura.

„To je, po mom mišljenju, veoma zabrinjavajuće i otvara ozbiljna pitanja o načinu dodjele sredstava i procjeni kapaciteta organizacija koja su dobila ova sredstva. Ova situacija ukazuje na to da sistem selekcije ali i kontrole tih projekata nije funkcionisao I dalje nažalost ne fnkcioniše kako treba“, kaže direktor NVO Phiren Amenca, Elvis Beriša.

Beriša kaže da je pokušao da dobije dodatna pojašnjenja i javno postavi pitanja o odgovornosti onih koji projekte ocjenjuju i odobravaju. Kako tvrdi, umjesto odgovora uslijedilo je ćutanje institucije.

„Ne samo da ćuti, ne daje odgovor, nego čak i blokira profil i na taj način, zapravo pokušava da izbjegne javnu ulogu koju ima, a to je da svim građanima čini dostupnim informacije, i na ovaj način je pokazala koliko je zapravo transparentna“, kaže Beriša.

Na osnovu javno dostupne odluke o finansiranju projekata za 2025. godinu može se vidjeti da se najmanje 19 od ukupno 221 podržanog projekta odnosi ili asocira na Rome. Od tog broja, sredstva je dobilo pet pravnih i 14 fizičkih lica. Šahmanović upozorava da su među korisnicima sredstava iz Fonda često osobe koje, kako tvrdi, nijesu prepoznate unutar same zajednice.

„To se najbolje može vidjeti na nivou romske zajednice koja je najmanja zajednica u Crnoj Gori i đe poznajete jednog drugog i odjednom vam se pojavi neki pripadnik bošnjačkog naroda, albanskog koji kao radi neki projekat za romsku zajednicu a vi nikad niste ni viđeli tog čovjeka, ni upoznali, biografija vam niđe nema. To vam sve govori. Ili da ne govorimo o diplomi tog čovjeka ili o znanju i zvanju, i to vam sve govori da u suštinu su sve to neka treća lica koja rade fiktivne projekte, kojih nema nigdje“, kaže Bejto Šahmanović.

U to smo se uvjerili kada smo krenuli u pretragu imena do čijih kontakata nijesmo uspjeli da dođemo. Fond za manjine nam nije dostavio kontakte korisnika kako bismo ih za potrebe ovog priloga kontaktirali.

Zbog svega, naši sagovornici apeluju na nadležne organe da ispitaju rad Fonda.

„Pozivam tužilaštvo da ispita sve navode, uključujući i moje izjave. Spreman sam da sve što znam iznesem pred institucijama“, poručuje Šahmanović.

I Beriša smatra da je neophodna detaljna provjera rada Fonda.

„Apelujem na nadležne institucije da reaguju, neophodno je da što prije preispitaju cijeli proces dodjele sredstava“, zaključuje on.

Više pogledajte na linku: https://youtu.be/Qmtq-j5-IFM?si=tXeMzxf5MYVnRPNb