Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, sproveo je četvrti talas istraživanja socio-ekonomskog položaja romske populacije u Crnoj Gori, u okviru projekta „Stojim protiv anticiganizmu“. Istraživanje, koje je sprovedeno u maju ove godine, obuhvatilo je 592 domaćinstva i analiziralo je niz dimenzija, uključujući obrazovanje, zaposlenje, socijalnu zaštitu i pristup zdravstvenoj zaštiti. Prethodna istraživanja sprovedena su 2016, 2018. i 2023. godine, a kontinuirano praćenje omogućava uvid u trendove i izazove u procesu inkluzije Roma, kao i sagledavanje napretka i nazadovanja.
Ključni ciljevi istraživanja bili su mjerenje kulturnog kapitala i nivoa obrazovanja Roma, mjerenje materijalnog i ukupnog socio-ekonomskog statusa Roma, identifikacija problema sa dokumentacijom sa kojima se Romi generalno i kategorički susrijeću u Crnoj Gori, mjerenje zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite Roma, mjerenje nivoa socijalne zaštite Roma, obrazovanje i obuka Roma, efekat medijske promocije romske kulture i romske zajednice uopšte.
Jedan od važnih aspekata koji se tiče inkluzije Roma jeste upravo kulturni potencijal. Referentna istraživanja ukazuju da je Nedostatak kulturnog kapitala je jedna od glavnih prepreka koje onemogućavaju efikasnu inkluziju marginalizovanih društvenih grupa.
Istraživanje je zabilježilo značajan napredak u nekoliko oblasti. Broj ispitanika koji tečno govore crnogorski jezik zabilježio je najznačajniji procentualni porast do sada, što ukazuje na jačanje kapaciteta Roma da se integrišu u crnogorsko društvo i samu lokalnu zajednicu. Materijalni status Roma u Crnoj Gori je u nešto boljem stanju u odnosu na sva prethodna istraživanja, sa većim udjelom ispitanika koji su prijavili mjesečne prihode u rasponu od 700 do 1500 eura, pokazuje istraživanje koje je CEDEM radilo ove godine. U odnosu na prethodna istraživanja ovo istraživanje je pokazalo da je materijalni status Roma u Crnoj Gori nešto u boljem statusu u odnosu na sva prethodna istraživanja.
U pogledu zdravlja, Romi danas u većem procentu procjenjuju svoje zdravlje kao dobro u odnosu na 2023. godinu, a 74% ispitanika navodi da ima pristup zdravstvenim uslugama. Takođe, prosječna starost umrlih osoba romske populacije povećaće se u 2025. godini u odnosu na 2023. godinu, i trenutno je veća za 2,5 godine, što je pokazatelj visoke korelacije sa pristupom zdravstvenoj zaštiti i smanjuje jaz u životnom vijeku između romske i neromske zajednice.
Zabilježen je porast broja djece koja primaju dječji dodatak (otprilike 49%) i školski pribor (mnogo veći broj nego 2023. godine, skoro dvostruko više), što značajno olakšava socio-ekonomsku situaciju porodica. Romi takođe pokazuju veću inicijativu za uključivanje na tržište rada, iako ta inicijativa ne dolazi od države, već od same romske zajednice. Primjećeno je i veće pohađanje dodatnih obuka, nešto što je izvan standardnog obrazovnog sistema, što je veći pomak među muškom populacijom, a ne ženskom. Preko 50% Roma redovno gleda TV emisije o svojoj zajednici u 2025. godini, a 22,5% sluša radio emisije posvećene tom sadržaju , što je važna informacija za unapređenje medijskih sadržaja. Percepcija romske zajednice o državnoj pomoći se promijenila, sa procjene da je pomoć nedovoljna na to da je „mala“, što ukazuje na postepeno poboljšanje sistema socijalne zaštite u nekim segmentima.
Materijalni status ostaje donekle nepromijenjen u odnosu na 2023. godinu, iako je u odnosu na 2018. godinu napravljen prilično veliki skok, te se u posljednje dvije godine bilježi stagnacija. Stalno zaposlenje među Romima se nije promijenilo, a korišćenje Centra za socijalni rad ostaje na istom nivou. Korišćenje sredstava za samozapošljavanje, odnosno za pokretanje vlastitog posla, je na najnižem mogućem nivou, gotovo nepostojeće, jer podsticaji dolaze od međunarodnih i nevladinih organizacija, a ne od države. Medijska promocija romske kulture je ostala barem na istom nivou u odnosu na 2018. godinu, uprkos praćenju TV sadržaja od preko 50%.
Jedan od najzabrinjavajućih trendova je značajan pad u posjedovanju osnovne dokumentacije među odraslom romskom populacijom u 2025. godini, nakon konstantnog povećanja od 2016. do 2023. godine. Pad je posebno upečatljiv među novonaseljenim Romima, gdje je posjedovanje uvjerenja o državljanstvu opalo sa 62,2% u 2023. na samo 26,4% u 2025. godini. Posjedovanje važeće lične karte među domicilnim Romima opalo je sa 97,3% na 75,4%, a izvoda iz matične knjige rođenih sa 86% na 64,4%. Ovaj pad predstavlja ozbiljnu regresiju u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, jer bez osnovnih dokumenata nije moguće ostvariti nijedno zakonski zagarantovano pravo u Crnoj Gori.
Iako je zabilježeno smanjenje broja djece koja su napustila školu, zabrinjavajući je istovremeni nagli porast broja djece koja uopšte nisu uključena u obrazovni sistem, što ukazuje na duboke prepreke u pristupu obrazovanju za romsku djecu u Crnoj Gori. Takođe, djeca sa invaliditetom iz romske zajednice su manje uključena u državne programe podrške, uprkos rastućem ukupnom broju djece sa invaliditetom. Smanjuje se i direktna materijalna pomoć (hrana, odjeća, higijenski proizvodi) koju pruža država u prethodne dvije godine, što ukazuje na ukupno pogoršanje osnovnih životnih uslova u romskoj zajednici. Povećanje broja onih sa višim prihodima i onih koji primaju socijalnu pomoć istovremeno ukazuje na gubitak srednje klase unutar romske zajednice i stvaranje dvije polarizovane grupe. Edukacija u zdravstvu je u opadanju.
Istraživanje sugeriše potrebu za ulaganjem dodatnih napora da se djeca upišu u školu i vrtiće, što će nova strategija svakako uključiti. Potrebno je pokrenuti ciljane programe opismenjavanja na romskom jeziku, te zadržavanje i pismenost na romskom jeziku treba da budu strateški ciljevi nove strategije. Naglašava se potreba za kombinovanjem preporuka iz ovog socio-ekonomskog istraživanja sa praćenjem strategije inkluzije Roma kako bi se dobila potpuna slika i osigurao usklađeniji sistem socijalne zaštite. Posebna pažnja mora se posvetiti problemima sa dokumentacijom i obezbjeđivanju pristupa osnovnim pravima za sve pripadnike romske zajednice.