„Odbor za ljudska prava i slobode, u okviru svojih nadležnosti, kontinuirano doprinosi unapređenju položaja pripadnika romsko-egipćanske populacije. Inkluzivne politike Crne Gore već pokazuju određene rezultate, ali moramo još mnogo da radimo“, rekao je Vučurović.
U cilju obilježavanja 8. aprila – Svjetskog dana Roma, danas je u Skupštini Crne Gore održano Treće zasijedanje Romskog parlamenta, koje je okupilo brojne predstavnike romske i egipćanske zajednice, državnih institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
Zasijedanje je otvorio potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, koji je naglasio značaj ovog datuma ne samo kao simbola sjećanja na istoriju i identitet romske zajednice, već i kao podsjetnik na obavezu svih institucija da zajednički rade na stvaranju društva jednakih šansi, oslobođenog diskriminacije i predrasuda.
Nikola Camaj, potpredsjednik Skupštine Crne Gore (Izvor: M. Matković)
„Skupština Crne Gore, kao najviše predstavničko tijelo, ima ključnu ulogu u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje prava romske i egipćanske zajednice. Posebno smo ponosni na partnerstvo sa Odborom za ljudska prava i slobode, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, civilnim sektorom i samom zajednicom. Danas, kroz ovaj Romski parlament, želimo da čujemo vaš glas – jasno, otvoreno i direktno”, kazao je Camaj.
Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Gjeka istakao je da Romski parlament predstavlja platformu za raspravu o ključnim pitanjima i izazovima sa kojima se suočava romska populacija, sa ciljem da se unaprijedi njihova socijalna uključenost.
Fatmir Gjeka, ministar za ljudska i manjinska prava (Izvor: M. Matković)
„Romska zajednica i dalje predstavlja najdiskriminisaniju i najsiromašniju društvenu grupu u našoj zemlji. Žive na marginama društva, suočeni sa brojnim izazovima – od obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, do pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Iako vjekovima baštine bogatu tradiciju i doprinose društvenoj raznolikosti, i dalje su daleko od ravnopravnosti. Naš cilj nije kratkoročni rezultat, već dugoročni i održiv proces koji zahtijeva ozbiljan i promišljen rad“, rekao je Gjeka.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković ukazao je da nepovoljna situacija Roma prevazilazi okvire jedne države, naglasivši da su Romi kroz istoriju trpjeli nepravdu, a da i danas žive sa posljedicama stereotipa i stigmatizacije.
Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Izvor: M. Matković)
„Njihova borba za osnovna prava, posebno za dostojanstveno stanovanje, suočena je sa brojnim preprekama – uglavnom uslovljenim teškom socijalnom i imovinskom situacijom. Moramo odmah započeti odlučnu borbu protiv govora mržnje i netolerancije, jer nijedno ljudsko biće ne smije biti inferiorno zbog svoje boje kože, jezika, porijekla ili vjere“, poručio je Bjeković.
Sokolj Beganaj, nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021–2025, istakao je da diskriminacija ostaje svakodnevna prepreka napretku ove zajednice.
Sokolj Beganaj, nacionalni koordinator (Izvor: M. Matković)
„Naša djeca teže dolaze do obrazovanja, naši mladi se teže zapošljavaju, a svakodnevna diskriminacija, predrasude i društvene barijere sputavaju naš potencijal. Ovaj parlament treba da bude poziv na buđenje — ne samo za Rome i Egipćane, već za cijelu Crnu Goru. Vrijeme je da ministri, poslanici, predstavnici institucija i društvo u cjelini, ne samo deklarativno, već konkretnim djelima, stvore uslove jednakih šansi za sve građane“, poručio je Beganaj.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović, koji je moderirao zasijedanje, naglasio je da je Crna Gora u kontinuitetu radila na inkluziji Roma i Egipćana, što je prepoznato i u izvještajima Evropske komisije.
Jovan Jole Vučurović, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode (Izvor: M. Matković)
„Odbor za ljudska prava i slobode, u okviru svojih nadležnosti, kontinuirano doprinosi unapređenju položaja pripadnika romsko-egipćanske populacije. Inkluzivne politike Crne Gore već pokazuju određene rezultate, ali moramo još mnogo da radimo“, rekao je Vučurović.
Nakon uvodnih govora, predstavnici romsko-egipćanske zajednice i nevladinog sektora postavili su ukupno 12 pitanja — deset predstavnicima Vlade, odnosno nadležnih ministarstava, i dva Skupštini. Pitanja su se ticala ključnih problema sa kojima se zajednica suočava: pristupa kvalitetnom obrazovanju, mogućnosti zapošljavanja, stanovanja i dostupnosti zdravstvene zaštite. Posebno su ukazali na prepreke u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava i potrebu za konkretnim mjerama i institucionalnim odgovorima iz nadležnih resora.
Izvor: M. Matković
Treće zasijedanje Romskog parlamenta organizovao je Odbor za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, pod pokroviteljstvom predsjednika Skupštine.
Zasijedanju su prisustvovali predstavnici više ministarstava, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, nevladinog sektora, kao i brojni predstavnici romske i egipćanske zajednice.