Čak 198 odraslih i 216 djece nemaju riješen pravni status u Crnoj Gori, a 30% RE zajednice nije primilo nikakvu pomoć od strane države tokom pandemije, među kojima su isključivo lica bez regulisanog pravnog statusa, nalazi su studije slučaja koju je objavila NVO Phiren amenca.
Romska organizacija mladih ‚‚Koračajte sa nama – Phiren Amenca” uz podršku Instituta za apatridiju i inkluziju (ISI) danas je predstavila studiju slučaja pod nazivom “Romi bez regulisanog pravnog statusa u vrijeme pandemije COVID19. Studija obuhvata porodice iz romske i egipćanske populacije iz Podgorice.
Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Phiren amenca kazao je da je u novembru 2020. godine započela realizacija projekta ‚‚Nauči moje ime” u okviru konzorcijuma (CESF programa), koji okuplja organizacije širom svijeta koje se bave problemima osoba bez regulisanog pravnog statusa.
Osnovni cilj ovog projekta je, kako je kazao Beriša, da se dobiju pouzdani podaci o broju lica iz romske i egipćanske populacije bez regulisanog pravnog statusa, kao i da se mapira distribucija državne pomoći u ublažavanju posljedica epidemije virusa Covid-19.
Pojednostaviti procedure za regulisanje pravnog statusa i pružiti pravu podršku RE licima u tom proces, Elvis Beriša (Foto: RomaNet)
Nevenka Kapičić, projekt koordinatorka navela je da je okviru projekta realizovano mapiranje romske i egipćanske zajednice u Podgorici, pri čemu je anketirano 1000 ljudi, odnosno 454 porodice.
“Rezultat mapiranja je Studija slučaja, u kojoj su sumirane informacije sa terena i životne priče ljudi koji decenijama žive bez riješenog pravnog statusa. Kako se navodi u studiji slučaja, čak 198 odraslih i 216 djece nemaju riješen pravni status samo u Podgorici, dok je 30% RE zajednice ostalo bez pomoći od strane države tokom pandemije, među kojima su isključivo lica bez regulisanog pravnog statusa”, objasnila je Kapičićeva dodajući da je najviše onih bez pravnog statusa, njih preko 60% rođeno na Kosovu, a nakon toga slijede iz Srbije.
Postojeći sistem, isti koji je 2015. godine od 450 prijava prihvatio samo 7, a za ostale odredio da imaju osnova da traže status u nekoj drugoj zemlji, ne ide u korist ovih ljudi, poručeno je na predstavljanju studije.
“Za javni poziv iz 2015. godine romska i egipćanska zajednica nije bila adekvatno informisana, te se veliki broj nije ni prijavio, a oni koji jesu, ostali su bez jasnog zaključka šta i kako treba dalje”, kazao je Beriša.
Preko 30% RE zajednice ostalo bez pomoći od strane države tokom pandemije, među kojima su isključivo lica bez regulisanog pravnog statusa, Nevenka Kapičić (Foto: RomaNet)
Studija slučaja sadrži precizne podatke koji se odnose na obrazovanje, zapošljavanje, slobodu kretanja i sveobuhvatnom negativnom uticaju koji je epidemiološka situacija ostavila na romsku i egipćansku zajednicu.
Jedno od važnijih otkrića, kako kažu iz NVO Phiren amenca”, jeste da 57% ove zajednice ima niska primanja ili nema primanja uopšte, te da je prosječna mjesečna zarada manja od 200 eura. Spremnost zajednice za online obrazovanje je na izrazito niskom nivou, te većina pripadnika ove zajednice smatra da je ova školska godina propala.
Na kraju studije NVO Phiren Amenca poručuje da držvane institucije treba posebno razmotriti mogućnost obnavljanja javnog poziva za rješavanje pravnog statusa koji je bio dostupan 2015. godine, zatim pojednostaviti procedure za regulisanje pravnog statusa i pružiti pravu podršku romskoj i egipćanskoj zajednici u tom procesu. Takođe, ukazuju na važnost intenziviranja saradnje sa zemljama regiona, osobito Kosovom. S obzirom na loše stanje romskih porodica smatraju da je potrebno distribuirati pomoć u hrani i hemiji koja treba da obuhvati i dio romske i egipćanske zajednice koji nemaju regulisan pravni status i konačno da se omogući ovim licima jedan besplatan obrok dnevno u Narodnoj kuhinji.