,,Treba da se nađe neko ko će tužiti Crnu Goru zbog nejednakog tretmana, a to jeste nejednak tretman, i da se poslije toga definišu stvari na sudu u Strazburu“
U Crnoj Gori u proteklom periodu NVO sektor aktuelizovao je pitanje diskriminacije Roma kada je riječ o cenzusu za parlamentarne izbore.
Romska nacionalna manjina broji, prema posljednjem popisu 2011. godine, gotovo isti broj kao i hrvatska nacionalna manjina, i dok je cenzus za Hrvate smanjen na 0,35%, za Rome je i dalje 0,7% što je NVO sektor ocijenio kao diskriminatornu politiku.
Na organizovanim panel diskusijama, javnost se usaglasila oko toga da ne samo da je cenzus diskriminatoran, već da i je i većina zakonskih rješenja neosjetljivo na romsku zajednicu.
Na Kosovu, gdje su romska, egipćanska i aškalijska nacionalna manjina brojnije, predstavnicima ovih naroda u nacionalnom parlamentu zagarantovana su četiri mjesta, bez obzira na broj osvojenih glasova.
Driton Beriša iz organizacije OPRE Roma Kosovo, za RomaNet je pojasnio kako je ovo rješenje postavljeno.
,,Tri mjesta su za svaku od manjinskih zajednica po jedno – jedno za Rome, jedno za Egipćane i jedno za Aškalije, a četvrto je za političku partiju koja dobije najviše glasova iz bilo koje od manjinskih zajednica“, kaže Beriša.
On prepoznaje nekih 10-12 političkih partija na Kosovu koje se definišu kao partije nacionalnih manjina ove tri zajednice.
Ustavom Kosova podrazumijeva se osiguravanje reprezentacije manjina u parlamentu – srpske, turske, goranske, bošnjačke i romske, egipćanske i aškalijske.
,,To osigurava da svaka zajednica ima način da se njihov glas čuje u parlamentu. Koliko je reprezentacija kvalitetna, to je već druga priča, i ima puno mjesta za popravku i poboljšanje. Pored tih mjesta, pogotovo sa novom vladom Aljbina Kurtija, možemo vidjeti dosta veću prisutnost romskih aktivista u organima vlade i to po ministarstvima ili čak direktno u vladi ili na nekim savjetodavnim vijećima ispred kabineta predsjednice ili premijera“, priča Beriša.
Driton Beriša, Foto: Facebook stranica OPRE Roma Kosovo
Ipak, kako kaže Beriša, ima puno mjesta za popravku kada je riječ o kvalitetu reprezentacije, međutim, pohvalno je što se zahvaljujući romskim predstavnicima u parlamentu čulo za određene probleme ili skandale koji su se dešavali na lokalnom nivou, a postojala je velika potreba da se za njih zna i na nacionalnom nivou.
,,To se desilo kada je bio sumnjivih napada na nacionalnoj osnovi, onda skandaloznih razgovora između zvaničnika koji su koristili pežorativna imena za Rome, gdje smo onda čuli i izvinjenje predsjednika skupštine“, pojašnjava on.
Podsjeća da nepostojanje konsenzusa između Prištine i Beograda dvostruko utiče na Rome na Kosovu, pa se nestabilnost odražava i na one koji žive na lokacijama gdje je većinsko stanovništvo srpsko ali i na onima gdje je albansko.
,,Nedavno je Ministarstvo obrazovanja objavilo poziv za pripadnike romske zajednice, za stipendije za srednju školu, međutim nisu htjeli da prihvate aplikacije od Roma koji žive na Kosovu, a koji idu u škole na srpskom jeziku i to je ispolitizovano, a nejasno učenicima koji su izabrali jezik i školu zbog npr. blizine škole, i koje ne interesuje politika“, poručuje on.
,,Neko mora tužiti Crnu Goru zbog nejednakog tretmana“
Driton Beriša smatrra da Romi u Crnoj Gori trpe nepravdu, i nejasno mu je čime se ona opravdava.
,,Ako postoji primjer za isti broj jedne zajednice ne postoji razlog zašto ne bi isti standard bio primjenjen i za Rome. Mislim da međunarodne organizacije isto mogu pomoći puno, u ovom pravcu. Što je veći broj ljudi koji se bore za neko pravo, veća je šansa i da se okupira pažnja ljudi i da se najzad popriča o tome“, savjetuje romske aktiviste.
Međutim, Avni Mustafa iz Roma Versitas Kosovo, podsjeća da postoje stvari koje romske organizacije ne mogu da urade kao i politike koje ne mogu da ostvare.
Avni Mustafa, Foto: Privatna arhiva
Kaže da treba tražiti pomoć od međunarodnih organizacija ,,tipa ODIHR, pogotovo njih, i da se dođe do nekih rezultata“.
,,Ukoliko se jedna manjinska zajednica u nekoj zemlji, a nije to slučaj samo u Crnoj Gori, tretira bolje od romske zajednice onda se mora tražiti pomoć od nekih mehanizama EU“, kaže on.
,,Treba da se nađe neko ko će tužiti Crnu Goru zbog nejednakog tretmana, a to jeste nejednak tretman, i da se poslije toga definišu stvari na sudu u Strazburu“, ističe Mustafa.
U susret popisu: (Ne)sloboda izjašnjavanja
Kao i u Crnoj Gori, na Kosovu je popis najavljen za ovu godinu – još jedna osjetljiva tema za Rome, Egipćane i Aškalije.
Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, na Kosovu živi oko 8.500 Roma, 11.000 Egipćana i 15.500 Aškalija, međutim identifikacija ove tri zajednice osjetljivo je pitanje.
,,Dovodi se u pitanje da li je to u stvari bilo slobodno popisivanje i slobodno izjašnjavanje, pošto znamo da je 2011. godine bilo samo oko 11 godina poslije rata na Kosovu i svjedoci smo toga da su ove manjine imale potrebu da se izjašnjavaju kao i druge zajednice kako bi se osjetili bezbjednijim“, pojašnjava Beriša.
Naš sagovornik ističe da je u saznanju da je 2011. godine bilo je dosta straha i nejasnoća o tome šta znači popis stanovništva i nepoznato je da li su uopšte romske, egipćanske i aškalijske porodice bile slobodne da se izjasne.
,,Ono što OPRE Roma Kosovo radi, i na čemu će raditi, pored kampanje gdje ćemo promovisati samo slobodno izjašnjavanje, takođe ćemo raditi na tome da imamo i popisivače iz romske zajednice koji bi osigurali tu slobodu izjašnjavanja kod romske zajednice i kako bi imali veće povjerenje u popisivače koji bi pričali na njihovom maternjem jeziku“, kaže on.
Postoje svjedočenja da neke porodice nisu htjele da ,,iskažu čistu istinu“ zbog neznanja o tome šta je popis i kako će ti podaci biti korišćeni.