Današnja panel diskusija okupila je mlade iz različitih političkih partija
Panel diskusija o političkoj kulturi i komunikaciji u organizaciji NVO ROM ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ održana je danas u Evropskoj kući.
Diskusijom je moderirala Andrijana Radović, a otvorio je Elvis Beriša, izvršni direktor NVO ROM ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca“.
,,Svakodnevno možemo čuti ili pročitati u medijima izjave pune mržnje koje su direktno usmjerene na pojedince ili grupe i kojima se ugrožava njihovo dostojanstvo i dovode se u opasnost“, kaže Beriša.
Dodaje da je upravo projekat koji realizuju svojim aktivnostima usmjeren na borbu protiv govora mržnje prema Romima ali se njime doprinosi i suzbijanju ove pojave na opštem društvenom planu.
Tako je današnja panel diskusija okupila mlade iz različitih političkih partija – Miodrag Bulatović (SNP), Stefan Vukmanović (URA), Boban Stanišić (PZP), Samir Škrijelj (SDP), Andrija Klikovac (DPS), Adel Omeragić (BS) i Nikola Zirojević (SD).
Andrija Klikovac izrazio je zabrinutost zbog govora mržnje koji je nakon smjene vlasti uslijedio u Pljevljima i Beranama.
Ipak, naglasio je da će podjele uvijek postajati, samo je potrebno razviti toleranciju prema različitostima.
,,Mediji i NVO su pristrasni, potreban je dijalog, ali prvo je važno da po istom principu osudimo govor mržnje. Pohvala ženskom klubu u skupštini koje kada se pojavi govor mržnje prema bilo kojoj od poslanica osude“, kaže Klikovac.
Klikovac, Omeragić, Foto: RomaNet
Stefan Vukmanović istakao je da granica između slobode govora i govora mržnje jeste tanka, ali je veoma lako vidljiva.
,,U Crnoj Gori i dalje učimo demokratiju, odnosno da je u redu da imamo različita mišljenja i stavove. Dok god se u skupštini govori da je drugačije mišljenje izdaja ne možemo doći do koncenzusa“, poručuje Vukmanović.
Kaže da se demokratija uči tako što nema dvostrukih aršina i da kritičko razmišljanje usmjereno ka sopstvenim organizacijama vodi u progres.
,,Slušajte šta druga strana govori i onda reagujte, a ne prije nego što je riječ izrečena. Ne slušamo i ne čitamo nego reagujemo mahinalno“, problematizuje Vukmanović.
Miodrag Bulatović ističe da je teško pratiti i sankcionisati govor mržnje na društvenim mrežama, naročito zbog lažnih, trol i bot profila koji imaju veliki domet.
,,Trebalo bi da se snosi odgovornost za govor mržnje, jer kod nas se lako pređe preko njega i zaboravi se čim se pojavi novi. Moramo i jedni i drugi da osudimo one stvari koje stvarno nijesu u redu“, poručuje Bulatović.
Bulatović, Vukmanović, Foto: RomaNet
Samir Škrijelj smatra da odgovornost treba da krene sa vrha, a kao primjer navodi parlament.
,,Mi nijesmo primarna adresa koja treba da osudi govor mržnje, već pravosuđe. A oni su strašno inertni i procesi previše dugo traju, za to su potrebni živci“, poručuje Škrijelj i dodaje da kada pravosudni organi sankcionišu ovakvo ponašanje, sljedeći koji imaju namjeru da ga počine, zapitaće se.
Adel Omeragić kaže da je dobro da se vlast mijenja što češće ali da je posljednja promjena pokazala šta mislimo jedni o drugima.
,,Mladi nastavljaju putem svojih prethodnika i to je problem, iste politike drugi ljudi“, poručuje Omeragić.
Nikola Zirojević kaže kako je zbog tehnološkog napretka govor mržnje koji je uvijek postajao sada samo vidljiviji.
,,Za govor mržnje odgovornost moramo snositi svi, prvo mi kao politički aktivni, pa onda NVO, pa onda svi oni koji nas biraju ili ne biraju“, ističe Zirojević.
Boban Stanišić kaže da trenutno u našem zakonodavnom okviru nemamo konkretniju definiciju šta je govor mržnje i da treba otvoriti dijalog oko konkretizovanja zakonskog okvira.
,,Mediji uzmu dva-tri minuta cjelodnevne rasprave u skupštini i plasiraju najzapaljivije izjave“, zaključuje on.