Pokušali smo da provjerimo gdje su RE zajednica i njeni pripadnici u programima i aktivnostima političkih partija koje se bore za glasove na predstojećim izborima. Da li je i većinsko ćutanje na koje smo naišli neka vrsta odgovora?
Portal RomaNet obratio se političkim partijama i koalicijama koje na izborima ne nastupaju kao manjinske/nacionalne liste (nabrajamo ih prema redosljedu sa glasačkog listića): SD, SDP, platformi Crno na bijelo (Građanski pokret URA, Stranka pravde i pomirenja, Grupa birača CIVIS), DPS-u, koaliciji Za budućnost Crne Gore (DF, SNP, Prava CG, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija…), koaliciji Mir je naša nacija (Demokratska Crna Gora, DEMOS…), molbom da predstave dio programa i aktivnosti koje se odnose na Rome i Egipćane.
Na naša pitanja, i pored ponovljenih molbi i produženja postavljenog roka, odgovori su stigli samo iz koalicije Crno na bijelo. Oni navode da je program koalicije Crno na bijelo inkluzivan, što znači da se odnosi na sve građane Crne Gore. “Ne pravimo nikakve podjele, jer vjerujemo da samo zajednički i ravnopravno možemo raditi na stvaranju uslova za dugoročan i održiv razvoj našeg društva. Crno na bijelo temelji se na pet ciljeva: uspostavljanju pravne države uz beskompromisnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, reformi ekonomskog i sistema obrazovanja, reformi zdravstvenog sistema i zaštiti životne sredine i održivog razvoja”.
Za svaku od ovih oblasti , kažu, osmislii su niz mjera i prijedloga kojima mogu doprinijeti promjenama koje su neophodne društvu.
Na pitanje da li imaju podršku glasača iz RE zajednice iz koalicije Crno na bijelo odgovaraju: „Imamo podršku ljudi svih nacija, vjera i opredjeljenja, pa tako i pripadnika RE zajednice. Koalicija Crno na bijelo predstavlja Crnu Goru u malom, i kao takva objedinjuje sve subjekte u društvu. Svakodnevno nailazimo na sve veću podršku građana različitih identiteta, pa i onih koji dolaze iz RE zajednice”.
Iz GP URA, (koja je ispred platforme crno na bijelo jedina odgovorila na naša pitanja) dodali su da su na svojoj listi, među kandidatima za odbornike na lokalnim izborima u Ulcinju imali predstavnike romske populacije.
Ostali nam nijesu odgovorili na pitanja. Makar toliko ih naš portal ili pripadnici naše zajednice ne zanimaju kao potencijalna ciljna grupa za prikupljanje glasova. Mada se prema aktivnostima partijskih agitatora u većinski romskim i egipćanskim naseljima širom Crne Gore stiče drugačiji utisak.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, u raspodjeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto od ukupnog broja važećih glasova. To se međutim ne odnosi i na partije koje zastupaju manjinske narode i zajednice, za koje važe blaži kriterijumi (manje potpisa za potvrdu lista i niži census – manji broj glasova za dobijanja mandata.
Državna izborna komisija je krajem jula objavila Mišljenje u kome se podsjeća na odredbu (član 79) Ustava Crne Gore kojom je propisano pravo pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.
Članom 43 stav 3 Zakona o izboru odbornika i poslanika, dalje podsjeća DIK, propisano je da izborna lista za izbor poslanika koja predstavlja manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu sa učešćem u ukupnom stanovništvu Crne Gore do dva odsto prema rezultatima posljednjeg popisa može biti utvrđena ako je svojim potpisom podrži najmanje 300 birača. Takođe, član39 stav 4 istog Zakona propisuje da na izbornoj listi za izbor poslanika koju podnose grupe birača ili političke stranke koje predstavljaju manjinski narod ili manjinsku nacionalnu zajednicu može biti najmanje 1/3, a najviše onoliko kandidata koliko se bira.
Do sada su ove pogodnosti koristili samo nacionalne partije bošnjačkog, albanskog i hrvatskog naroda (za Hrvate je uizborni census dodatno smanjen na 0,35 odsto). Strankama je, prema izlaznosti na dosadašnim izborima, obično potrebno oko deset hiljada glasova za ulazak u parlament, manjinskim listama četiri puta manje, a hrvatskoj manjini oko hiljadu. Od 1998. godine 17 puta je mijenjan i dopunjavan Zakon o izboru odbornika i poslanika, posljednji put u oktobru 2018. godine, a zakonodavac nijednom nije prepoznao nužnost uvođenja izbornih olakšica prema romskoj zajednici.
Roma u Crnoj Gori, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, hiljada 6.251 (1,01 odsto). Procjenjuje se da je među 30 hiljada (oko pet odsto) onih koji se nijesu nacionalno izjasnili na tom popisu bio i značajan broj pripadnika RE zajednice. Dostupnih podataka o broju Roma i Egipćana koji imaju biračko pravo, međutim, nema. Prema istraživanju CEDEM-a, čak 57 odsto pripadnika ove manjine nema crnogorsko državljanstvo.
Krajem prošle godine osnovana je prva partija Roma (Demokratska partija Roma) koja, međutim, neće učestvovati na predstojećim izborima. Razlog, kako su kazali Centru za istraživačko novinarstvo, leži u Zakonu za izbor odbornika i poslanika koji onemogućava romskoj zajednici da osvoji dovoljan broj glasova za izbor jednog poslanika u Skupštinu Crne Gore.