Da bi se izašlo iz začaranog kruga siromaštva potrebno je obezbijediti bolje obrazovanje koje će voditi zapošljenju – smatra Nardi Ahmetović, dok Elvis Beriša ukazuje na neophodnost borbe protiv anticiganizma, kao jednog od novijih oblika rasizma koji se veže za romsku zajednicu

Romi u Crnoj Gori su najranjivija i najugroženija populacija o čemu svjedoče brojni problemi sa kojima se suočavaju i koji se ne rješavaju na adekvatan način. Uporedo se nose sa stereotipima i predrasudama, a naruku im ne ide ni činjenica da nemaju svoje političke reprezente i zastupnike na mjestima odlučivanja.

Napredak koji se tiče inkluzije, boljih životnih uslova i ostvarivanja osnovnih ljudskih prava Roma je minimalan – smatraju sagovornici Pobjede, izvršni direktor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ Elvis Beriša i koordinator u NVO „Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP“ Nardi Ahmetović.

Osmi april obilježava se kao Svjetski dan Roma s ciljem podizanja svijesti o problemima sa kojima se ova zajednica suočava. Ujedno je i dan kada se ističe i slavi romska kultura.

Preduslovi za napredak

Strateški dokumenti, kreirani i realizovani u prethodnih 12 godina, kaže Beriša, nijesu doprinijeli poboljšanju položaja Roma koliko je trebalo i koliko je očekivano.

– I dalje imamo veoma izražen problem neriješenog pravnog statusa. Pojava dječijeg prosjačenja i rada na ulici nikako da se smanji, naprotiv samo je izraženija. Rješavanje stambenog pitanja još nije na vidiku osim za one raseljene porodice koje su smještene u kampu 1 i 2 u Podgorici i mali broj njih u Tivtu – priča Beriša za Pobjedu.

Kao glavne probleme naveo je i nekvalifikovanost i nezapošljenost ove populacije, ali i ukazao na kvantitativne pomake koji su primjetni u pogledu povećanja broja djece u obrazovnom sistemu.

Na nezadovoljavajuću situaciju upozorio je i Ahmetović, koji posebno ističe obrazovanje kao ključni preduslov za izlazak iz začaranog kruga siromaštva.

– Da bi se izašlo iz situacije u kojoj je jedini posao za Rome i Egipćane onaj u komunalnom preduzeću ili rad za nadnicu, potrebno je i da i mi i država uložimo maksimalan napor na redovnom, pravovremenom i sistemskom obrazovanju RE populacije – smatra Ahmetović.

Dodaje da je nesmetano pohađanje škole, koje je njemu bilo omogućeno, učinilo da sada može da se bori i pomogne svojim sunarodnicima.

– Kada čovjek zna svoja prava i zna na koja vrata da kuca, onda je put za prevazilaženje prepreka znatno lakši. Zato je za moju zajednicu obrazovanje jako važno – objašnjava Ahmetović.

Zabrinjavajuće je, navodi, što još govorimo o velikom stepenu etničke distance prema ovoj zajednici, kao i to što Romi još nemaju svoje političke predstavnike na mjestima odlučivanja, iako su brojnija manjinska zajednica od nekih koji ih imaju u Skupštini.

– Nemaju svi iste šanse, da se odmah razumijemo. Formalno imamo ista prava, ali stvarnost je drugačija. To što nemamo svog predstavnika u parlamentu dodatno umanjuje naše šanse da se borimo za prava koja nam pripadaju – naglašava Ahmetović.

Sa druge strane, Beriša ukazuje na stereotipe i predrasude koji su prisutni i kod određenog broja službenika koji rade u državnim i lokalnim institucijama. On smatra da je neophodno bolje se upoznati sa identitetom i kulturom Roma kako bi se mogao prevaziđi ovaj problem.

– Evropska unija je od prošle godine skrenula posebnu pažnju na borbu protiv anticiganizma, jednog od novijeg oblika rasizma koji se veže za gledanje na romsku zajednicu. Neophodno je da se i u Crnoj Gori nastavi ova borba, jer sve dok je ova pojava prisutna mi ne možemo koračati naprijed. Potrebno je pored površnog rada, uglavnom napora na kreiranju nekih strateških dokumenata ili povremeno pružanja nekih kratkoročnih mizernih finansijskih pomoći, da se prvo pokaže politička volja za rješavanje svih pitanja Roma – poručuje Beriša.

Pandemija ogolila probleme

Epidemija korona virusa koja je uticala na pogoršanje ekonomske situacije u cijeloj zemlji, posebno je pogodila Rome u Crnoj Gori, od kojih su mnogi ostali bez prihoda, pristupa obrazovanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti.

Zajednica čiji članovi dominantno žive bez stalnih prihoda i zapošljenja, objašnjava Ahmetović, sada se susrela i sa povećanim troškovima koji se izdvajaju za higijenu i dezinfekciju.

– U proteklih godinu ovi građani su u velikoj mjeri zavisili od jednokratnih humanitarnih isporuka, koje nijesu ni približno dovoljne za nastale okolnosti – kazao je on.

Beriša smatra da je pandemija naglasila isključenost i siromaštvo ove zajednice, ali i da je pokazala koliko su Romi diskriminisani od cjelokupnom sistema.

– Finansijska pomoć Vlade, donijeta radi ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije, isključila je najugroženiju grupu – Rome i Egipćane bez dokumenata i to je bilo najprimjetnije tokom našeg rada na terenu – navodi Beriša.

Neriješen pravni status mnogih članove RE zajednice, kaže on, otežao je korišćenje zdravstvenih usluga, a posebno ističe porodilje koje su naknadno, na njihovo urgiranje, oslobodili plaćanja svih troškova u Kliničkom centru.

– Žalbi je uvijek bilo, ali je romska zajednica nedovoljno ohrabrena da pokrene postupak zaštite i ostvarivanja svojih prava pred zdravstvenim ombudsmanom ili bilo kojom drugom institucijom – zaključio je Beriša.

Milenijum i zgrada Delegacije EU u bojama romske zastave

Ahmetović nam je kazao da su u susret Danu Roma pripremili niz aktivnosti, poput informativno-edukativnog videa koji će podijeliti školama i na društvenim medijima, kako bi se građani mogli upoznati sa romskom kulturom i istorijom.

– Sa posebnim zadovoljstvom ističem da smo uputili Glavnom gradu i delegaciji Evropske unije inicijativu za osvjetljenje zgrada u bojama romske zastave, na što su oni pristali. Simbolično, ali nama jako važno – kazao je Ahmetović.

Izvor Pobjeda